ZAGREB - Hrvatski sabor jutros je počeo jesensko zasjedanje na 5. sjednici koja će trajati četiri tjedna. Na početku zasjedanja zastupnici su utvrdili dnevni red sjednice na kojemu je više od 70 točaka. Na dnevnom je redu, među ostalim, prijedlog novoga zakona o boravištu, konačni prijedlog novog Ovršnog zakona, prijedlog Nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2020. godine, te više financijskih i gospodarskih zakona, većina kojih se usklađuje s propisima EU. Gotovo polovica dnevnog reda otpada na izvješća te oporbene zakonske prijedloge, uglavnom one Hrvatskih laburista. U Saboru očekuju da će Vlada do kraja mjeseca u parlament na ratifikaciju uputiti granični sporazum s BiH. Dolazak na sjednicu saborski zastupnici od danas su dužni evidentirati elektronskom karticom, a evidencija o njihovom radu svakodnevno će se objavljivati na saborskim internetskim stranicama. Uz evidenciju nazočnosti na plenarnim sjednicama, evidentirat će se te objavljivati i nazočnost zastupnika na sjednicama saborskih radnih tijela i njihov rad na zahtjev klubova.
ZAGREB - Gornja granica za izgradnju termoelektrane Plomin C je pet godina pa možemo očekivati da će biti izgrađena 2016. godine ili vjerojatnije 2017., poručio je danas prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u saborskom aktualnom prijepodnevu. "To je najveća investicija u povijesti ove zemlje", istaknuo je Čačić u odgovoru na pitanje zastupnika bošnjačke manjine Nedžada Hodžića kako procjenjuje dinamiku izgradnje Plomina C. Čačić je kazao kako se ukupna vrijednost te investicije procjenjuje na jednu milijardu eura, od čega na uži segment otpada 800 tisuća eura. Za kraj rujna najavio je završetak odabira četiri tvrtke-ponuđača između njih sedam koje su od 70 prijavljenih zadovoljile kriterije, a kao jedan od glavnih kriterija naveo je "ročnost", sve kako bi Hrvatka što prije smanjila uvoz. "Jedan od važnih faktora je ročnost jer nam je važno što prije za dva i pol puta smanjiti uvoz", poručio je. Do polovice ožujka iduće godine, rekao je Čačić, odabrat će se jedan od četiri ponuđača, a do 1. travnja očekuje potpisivanje ugovora, te potom i početak radova.
ZAGREB - Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas da nije zadovoljan naplatom prekršajnih kazni, a očekuje da će se naplata ubrzati stupanjem na snagu novog Ovršnog zakona, nakon kojega će se novčane kazne naplaćivati izravno putem Fine, s računa građana. Miljenić je to rekao u Saboru, odgovarajući na pitanje Milorada Pupovca (SDSS), koji je upozorio da je naplaćeno tek 1,8 posto, ili 11,5 milijuna kuna, od ukupno 630 milijuna kuna izrečenih u 780 tisuća prekršajnih kazni u protekle 3,5 godine. Pupovca je zanimalo što će Vlada učiniti kako bi poboljšala naplatu kazni. Miljenić je najavio i nove izmjene Prekršajnog zakona, kroz koje će se značajno manje plaćati za kazne koje se naplate odmah, bez sudskog postupka i dodatno urediti mjere rada za opće dobro, kojih je do sada izrečeno svega 707. "Razmatramo i povezivanje registara, kako bi se omogućilo da se onima koji nisu platili kazne uskrati izdavanje vozačkih dozvola i drugih dokumenata", rekao je Miljenić.
ZAGREB - Klub HDZ-a zatražio je danas od Vlade da s dnevnog reda tekuće saborske sjednice povuče nacrt strategije zdravstva od 2012. do 2020., za koju tvrde da je nedostatna i predložena bez javne rasprave. Darko Milinović (HDZ) je, nakon stanke utvrđene za sjednicu Kluba HDZ-a, ustvrdio da je cijela strategija stala na jedan list papira, te da bi ju trebalo povući već iz "vizualnih razloga", na što mu je ministar zdravstva Rajko Ostojić iz klupe pokazao opsežan dokument. Milinović je kazao da je Vlada nacrt strategije na javnu raspravu dala pred ljeto, te da ta rasprava nije ni održana. "Dobro je vrijeme za javnu raspravu vrijeme godišnjih odmora, kad su temperature dosezale 42 stupnja", rekao je Milinović. Ministra je prozvao da je bolnicama uveo nove obveze, a smanjio proračun bez dogovora s ravnateljima, a ustvrdio je i da su bolnice u turističkim središtima usred sezone ostajale bez lijekova. "Nama ne treba strategija razvoja zdravstva za idućih osam godina, nego strategija očuvanja sustava do kraja ove godine", zaključio je Milinović.
ZAGREB - Organizacije civilnog društva okupljene u Platformu 112 priopćile su danas da su zabrinute za nastavak borbe protiv korupcije jer smatraju da je Ministarstvo pravosuđa napravilo korak unatrag kad je u javnu raspravu početkom rujna uputilo nekoherentan Nacrt Akcijskog plana uz nacionalnu Strategiju suzbijanja korupcije. Tim bi se planom trebale koordinirati aktivnosti brojnih tijela vlasti u sprječavanju i razotkrivanju korupcije, no ne zadovoljava niti jedan od nužnih elemenata smislenih akcijskih planova, smatraju u Platformi 112. Upozoravaju da u njemu nema analize stanja, korupcijski rizici nisu identificirani, ciljevi nadležnih tijela nisu dovoljno specifični ni mjerljivi, a većina predloženih aktivnosti nema obrazloženja ni adekvatne resurse. S obzirom da sadržaj i kvaliteta nacrta Akcijskog plana upućuju na zaključak da će se glavni pomaci u suzbijanju i borbi protiv korupcije opet dogoditi "slučajno" ili barem neovisno o svemu planiranome, od ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji je predsjednik Povjerenstva za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije, tražimo jasno preuzimanje odgovornosti, ističe se u priopćenju Platforme 112.
PAZIN - Veliki požar koji je jučer nešto prije 12 sati izbio u bivšoj hali i skladištu tvornice "Pazinka" u Pazinu unatoč velikim naporima vatrogasaca još uvijek nije lokaliziran ali je pod nadzorom te je situacija znatno bolja nego jučer, izvijestio je jutros županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac. Na požarištu se trenutno nalazi četrdesetak vatrogasaca, s time da je njih desetak koji su bili angažirani u gašenju požara napustilo mjesto događaja. "Situacija je znatno povoljnija i bolja nego jučer. Iz tvornice ne izlazi više crni dim i vjerujem da ćemo u roku od par sati uspjeti požar lokalizirati", kazao je zapovjednik Dino Kozlevac. Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić jutros je u izjavi za Hinu potvrdio kako su i dalje na snazi mjere i apel Stožera za zaštitu i spašavanje da građani, posebno djeca i osobe s respiratornim problemima, ne izlaze na ulice zbog gustog dima. "Premda je stanje u Pazinu i okolici znatno povoljnije nego jučer, smatram da građani, bez potrebe, ne bi trebali još danas izaći na ulice", istaknuo je Krulčić.
ZAGREB - Drugo izdanje međunarodnog festivala razvojnog kazališta Novi Ganz novi festival, koje počinje danas u Studentskom centru u Zagrebu, donosi kazališne predstave, performanse, instalacije, koncerte, predavanja i radionice, te autore čija djela pomiču granice u današnjim umjetničkim izvedbenim praksama. Oslobođen žanrovskih granica i zamišljen kao prostor za predstavljanje mladih europskih i domaćih umjetnika, Novi Ganz novi festival ujedno je i platforma za razmjenu ideja i uspostavljanje veza među umjetnicima, ali i kulturnim djelatnicima i institucijama, a ove je godine fokus na mladoj austrijskoj sceni. Festival počinje radionicom "Digitalna botanika i analogno-generativni dizajn" pod vodstvom austrijskih multimedijskih umjetnika Martina Lorenza i Woeishi Leana te biologa Christiana Anicha o načinima kreiranja organskih struktura i vizualne prirode, u kombinaciji s urbanim prostorima kao dodatnim medijem.
ZAGREB - U Hrvatskoj ima milijun i 563 tisuće korisnika Facebooka što je svrstava na 70. mjesto na svijetu i 27. u Europi po broju registriranih profila, podaci su portala Socialbakers koji se bavi statistikom i analizom društvenih mreža u više od 200 zemalja. To znači da gotovo 35 posto svih stanovnika Hrvatske ima Facebook profile po čemu je na 77. mjestu po broju korisnika te društvene mreže u odnosu na ukupan broj stanovništva. Od onih koji se služe internetom njih čak 70 posto ujedno je i na Facebooku. Broj korisnika u stalnom je porastu tako da je u zadnjih šest mjeseci otvoreno više od 31 tisuće novih profila. Što se tiče zastupljenosti prema spolu, podaci pokazuju da gotovo jednak broj Hrvata i Hrvatica koristi Facebook, odnosno da profil ima 51 posto muškaraca i 49 posto žena. Najzastupljenija dobna skupina korisnika Facebooka je ona od 18 do 24 godine – njih je 31 posto. Najmanje je onih u dobi iznad 55 godina – svega četiri posto.