Željezni križ na livadi nedaleko od sela Dobronina u središnjoj Češkoj nijemi je svjedok tragičnog događaja od prije 67 godina, kad su pripadnici "revolucionarne garde", kao predstavnici prijelaznih vlasti neposredno nakon rata, u noći s 19. na 20. svibnja 1945. na tom mjestu ubili i u zajedničku grobnicu bacili 13 tamošnjih seljaka njemačke nacionalnosti.
"Povijest se ne sastoji isključivo od događaja kojima se možemo ponositi", istaknuo je lokalni novinar Miroslav Mares.
"Nema nijednog opipljivog dokaza su te žrtve učinile išta nažao Česima", naglasio je taj 40-godišnjak koji je pokrenuo službenu istragu o tom događaju, nakon što je 2009. na internetu slučajno naišao na tekst o povijesti Dobronina (njemački Dobrenz).
To selo, koje danas ima 2000 stanovnika, do 1945. bilo je većinski germanofono, kao i deseci drugih u tom pitoresknom kraju na razmeđi nekadašnjih povijesnih pokrajina Češke i Moravske.
Većinom germanofone pogranične krajeve Čehoslovačke, nekad zvane Sudeti, anektirala je nacistička Njemačka nakon Muenchenskog sporazuma iz rujna 1938., a potom okupirala i ostatak zemlje, stvorivši "Češko-moravski protektorat" pod nacističkom vlašću.
Nakon rata je tri milijuna sudetskih Nijemaca prisilno ostalo bez sve svoje imovine i protjerano iz Čehoslovačke, sukladno ukazima tadašnjeg predsjednika Edvarda Beneša, a naraštaji Čeha poslije su rasli u uvjerenju, kako su ih učili u školi, da je protjerivanje sudetskih Nijemaca bio zakonit i povijesno nužan čin.
U današnjem češkom društvu ima onih koji uopće ne žele spominjati događaje iz 1945., ima i onih koji smatraju da su zločini protiv Nijemaca 1945-1946 bili čin opravdane osvete, nakon ratnih zločina koje su počinili nacisti, no sve su brojniji i oni koji žele da se otkriju krivci i da se oda počast žrtvama, makar i nakon 67 godina.
"Stanje će se smiriti nakon pokopa", nada se gradonačelnik Jihlave Ivan Sehnal.
Križ na mjestu masovne grobnice nije podigla gradska uprava nego stanovnik Dobronina, na osobnu inicijativu.
Na stranici podnožja križa vidljiv je natpis uvredljiv po osobu koja je podigla križ, napisan anonimno pod okriljem mraka, ali i to je napredak u odnosu na prošlost.
"Ovo je već drugi križ. Prvi, drveni, netko je prepilio. Ovaj je ipak čvršći, metalni", smješka se Mares.
Nedugo po izboru za predsjednika države 1990,, pokretač "Baršunaste revolucije" Vaclav Havel ispričao se sudetskim Nijemcima, izazvavši veliku zbunjenost među Česima.
"Havel je bio 20 godina ispred svojeg vremena. Moralna snaga nekog naroda sastoji se od onoga što je sposoban priznati", zaključio je Mares.