ZAGREB - Vlada je danas odlučila podnijeti zahtjev za ulazak Hrvatske u Europski gospodarski prostor, a ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić novinarima je objasnila da se tu Hrvatskoj otvara mogućnost korištenja dodatnih sredstava, ali da svoj status tek treba ispregovarati. "Odlučili smo da zatražimo ulaz i počnemo pregovore o ulasku Hrvatske u Europski gospodarski prostor. To je zajedničko tržište u kojem sudjeluju i neke zemlje koje nisu članice, Norveška, Lihtenštajn i Island, i u tom prostoru postoji mogućnost korištenja sredstava, ali status Hrvatske tu moramo ispregovarati", rekla je Pusić. Potvrdila je da Europska komisija pregovara sa CEFT-om o liberalizaciji odnosa između dviju zona slobodne trgovine te najavila da će o tome razgovarati s novim ministrom vanjskih poslova Srbije, na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku.
ZAGREB - Hrvatska skupo plaća deponiranje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) Krško u sklopu same nuklearke, na području udaljenom samo 10 kilometara od hrvatske granice, a 30 kilometara od Zagreba, pa bi trebalo razmisliti koliko je to racionalno s ekonomskog i sigurnosnog stanovišta, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade. U raspravi o izvješću o radu Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz NE Krško, premijer Zoran Milanović rekao je da se radi o tome hoćemo li nekome drugome puno plaćati za deponiranje otpada praktički kraj naše granice ili ćemo taj otpad zbrinjavati sami u Hrvatskoj, za tri puta manje novaca. Postoje rješenja za deponij u Hrvatskoj, koja je relativno rijetko naseljena zemlja, ustvrdio je Milanović podsjetivši kako je taj problem pokušala otvoriti i bivša vlada, ali se povukla. O tome treba razgovarati s hrvatskim poreznim obveznicima, poručio je Milanović istaknuvši da se pitanja nuklearki, termoelektrana i sl. tiču svih, a ne samo lokalne zajednice. Dapače, lokalna zajednica možda od toga na kraju financijski najviše profitira, dodao je. Prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić napomenuo je da fond raspolaže s gotovo milijardu kuna, pa bi vlada trebala izmjenama zakona omogućiti sudjelovanje toga kapitala u vrlo profitabilnim projektima, poput obnovljivih izvora energije.
ZAGREB - Oni koji kritiziraju Vladinu namjeru davanja autocesta u koncesiju "prodaju maglu", jer će te ceste ostati u vlasništvu Hrvatske, a Vlada će sredstva koja dobije za koncesiju iskoristiti za vraćanje dugova, istaknuo je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Za izgradnju tih autocesta "neki su se u zadnjih osam godina skupo zaduživali i 'farbali' tunele i narod po pet puta", a mi ćemo ih dati na upravljanje na 30 godina i za to dobiti puno novaca kojima ćemo vratiti dugove i rasteretiti Hrvatsku, poručio je Milanović, komentirajući informaciju o dosadašnjim aktivnostima u vezi odabira savjetnika za monetizaciju javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb. O koncesijama na autoceste razmišljala je i prethodna vlast, ali se nije to usudila provesti, to će učiniti i neke susjedne države, a ključno je pitanje koliko će Hrvatska dobiti novaca od koncesionara jer će joj to, osim vraćanja dugova, osigurati i bolji kreditni rejting, naglasio je Milanović. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izvijestio 5. rujna raspisan natječaj za izbor savjetnika, a bit će otvoren do 17. listopada. Naknada za rad savjetnika sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela - fiksni može iznositi najviše četiri milijuna kuna, a ukupni fiksni i varijabilni ne smije biti veći od 80 milijuna kuna. Vlada je također dala suglasnost na prijedlog podjele HŽ-ove tvrtke Vuča vlakova na dva dijela, od kojih bi 43 posto preuzeo HŽ Cargo, a 57 posto HŽ Putnički prijevoz. Radi se, kaže Hajdaš Dončić, o potezu koji je važan dio u procesu restrukturiranja HŽ-a, a njime će se potaknuti i mini-investicijski ciklus na željeznici.
ZAGREB - Čelnici hrvatskog i poljskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinacro i Gaz System potpisali su danas deklaraciju kojom te dvije tvrtke iskazuju namjeru suradnje na uspostavi plinsko-transportnog koridora između Baltika i Jadrana, povezivanjem poljskog LNG terminala, čija gradnja upravo završava, i budućeg LNG terminala na otoku Krku. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na potpisivanju je kazao kako je za Hrvatsku bitno poljsko iskustvo gradnje LNG terminala u Poljskoj, jednakog kapaciteta kao što bi trebao biti budući na Krku, od pet milijardi prostornih metara. Hrvatska od Poljske očekuje i podršku u komunikaciji s EU-om u dobivanju sredstava iz Unijinih fondova prilikom realizacije projekta LNG terminala na Krku, rekao je Čačić. Podsjetio je da je Vlada prije četiri mjeseca otkazala suradnju međunarodnom konzorciju Adria LNG te razvoj LNG terminala povjerila tvrtci LNG Hrvatska, u kojoj 50 postotne udjele imaju HEP i Plinacro. Predviđena investicija u LNG terminal na Krku je 600 milijuna eura, a u plinsku elektranu pored njega 500 milijuna eura. Gradnja bi, kaže Čačić, trebala trajati četiri godine pa bi terminal mogao biti gotov 2017. godine.
ZAGREB - Građevinski radovi u lipnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, u odnosu na isti mjesec prošle godine bili manji za 12,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizičkom obujmu građevinskih radova temeljenih na odrađenim satima radnika na gradilištima. Time je nastavljen daljnji pad građevinskih radova i to nešto izraženije nego u svibnju, kada je na godišnjoj razini zabilježen pad za 9,1 posto. Godišnje stope promjena izračunate iz kalendarski prilagođenih indeksa pokazuju da je u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, pad građevinskih aktivnosti na zgradama iznosio 15,9 posto, a na ostalim građevinama 10,5 posto. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u lipnju u odnosu na svibanj ove godine manji su za 3,6 posto.
ZAGREB - Osiguravajuća društva, njih 27 u Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6,2 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju kumulativni podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Po podacima HUO-a, u skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija krajem kolovoza iznosila je 4,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani pad za 2,1 posto, dok je kod životnih osiguranja zaračunata premija porasla za blagih 0,6 posto, na 1,5 milijardi kuna. Među osiguravajućim društvima prvo mjesto na tržištu i nakon osma mjeseci ove godine zadržalo je Croatia osiguranje s ukupnom zaračunatom bruto premijom od 2 milijarde kuna, što je pad za 3,6 posto u odnosu na lanjskih osam mjeseci. To se odrazilo i na pad tržišnog udjela Croatia osiguranja, s lanjskih 33,2 posto, na 32,4 posto krajem kolovoza ove godine. Drugo mjesto drži Allianz Zagreb koji sa zaračunatom bruto premijom od 753,6 milijuna kuna u odnosu na kraj kolovoza prošle godine bilježi porast za 8,4 posto. Allianz bilježi i rast tržišnog udjela, sa 11,03 posto, na 12,12 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu, blago ojačala prema euru, za 0,02 posto, a ojačala je i prema švicarskom franku i to za 0,28 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,418909 kuna, a franka 6,118183 kuna. Istodobno je pak kuna oslabila prema američkoj i britanskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,15 posto, a prema britanskoj funti za 0,16 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,747528 kuna, a funte 9,265529 kuna.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je nastavila rasti, Crobex je porastao za skromnih 0,03 posto, na 1.704,44 boda, a Crobex10 za 0,31 posto, na 932,48 bodova. Redovan promet Burze iznosio je 8,5 milijuna kuna, a još je osam milijuna kuna ostvareno u blok prometu dužničkim vrijednosnim papirima, pa sveukupni promet iznosi 16,5 milijuna kuna. Među dionicama samo su dvije, Končar Elektroindustrije i povlaštena Adris grupe, imale promete iznad milijun kuna. Dionica Končara Elektroindustrije protrgovano je za 2,4 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 2,06 posto, na 558,25 kuna. Uz porast cijene za 0,93 posto, na 218 kuna, povlaštena dionica Adrisa imala je promet od 1,1 milijun kuna. HT-ovih dionica danas je protrgovano za 471,2 tisuće kuna, a cijena im je pala za 0,94 posto, na zadnjih 198 kuna. Za 456,7 tisuća kuna prodano je dionica Podravke, čija je cijena porasla 0,44 posto. Po prometu slijedi dionica Vupika sa 423,9 tisuća kuna, a cijena im pala za 2,41 posto.