BRUXELLES - Planovi postroženog nadzora banaka u eurozoni dovode u težak položaj zemlje izvan zone primjene jedinstvene europske valute koje priželjkuju kraj dužničke krize, ali upozoravaju na problem ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje, pišu europski mediji. Veleposlanici Bugarske, Češke, Danske, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Švedske i Velike Britanije sastali su se u ponedjeljak navečer u Bruxellesu kako bi podijelili zabrinutost zbog planova za uspostavu europske bankovne unije koje će Europska komisija objaviti u srijedu. Ta skupina zemalja ima pravo veta na uspostavu europske bankovne unije iako nisu članice eurozone. Nijedna od njih ne želi iskoristiti tu opciju jer ne želi ugroziti usvajanje mjera koje bi mogle stabilizirati eurozonu, naglasili su diplomati u razgovoru za informativni portal EUobserver. Upozoravaju ipak da pri izradi konačne verzije tog plana treba uzeti u obzir njihove bojazni. Najviše ih zabrinjava pitanje ravnopravnosti banaka eurozone i onih izvan zone primjene jedinstvene europske valute.
LONDON - Političari diljem svijeta nisu u dovoljnoj mjeri posvetili pažnju nepovoljnim učincima dužničke krize u eurozoni na južnu i istočnu Europu, upozorio je novi predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Europska središnja banka (ECB) treba se uključiti u raspravu kako bi se pokušalo iznaći način da se pomogne i tržištima u eurozoni i onima izvan nje, kazao je na brifingu za novinare Suma Chakrabarti. Time se osvrnuo na prošlotjednu odluku ECB-a o pokretanju novog plana kupovina državnih obveznica radi pomoći posrnulim članicama u rubnom pojasu eurozone. "Učinak krize u eurozoni na tu regiju u globalnoj je raspravi po mome dojmu prilično zanemaren. Ljudi doista ne govore dovoljno o utjecaju krize na istočnu Europu, a poglavito ne o onome na jugoistočnu Europu. Potreban je daleko bolje koordiniran plan za tu regiju, što je još jedno pitanje o kojem bi se moralo razgovarati s ECB-om", dodao je. Nova inicijativa nadovezuje se na uspješnu prvu fazu kojom je spriječeno povlačenje zapadnih banaka iz regije istočne Europe nakon financijske krize iz 2008/2009.
ZAGREB - Španjolski premijer Mariano Rajoy rekao je u televizijskom intervjuu da neće prihvatiti vanjske uvjete vezane za mogući program pomoći. Rajoy je to obećao u prvom televizijskom intervjuu od preuzimanja premijerske dužnosti, uz napomenu da odluka o upućivanju zahtjeva za pomoći nije donesena, izvijestio je BBC. "Pogledat ću uvjete. Ne bih želio i ne bih mogao prihvatiti da mi se izvana određuje koje konkretne mjere provoditi i gdje moramo rezati", dodao je premijer. Obećao je također da odluka - kakva god ona bila - neće pogoditi umirovljenike.
BERLIN - Američki milijarder George Soros ocijenio je da je rješenje za dužničku krizu u eurozoni "blizu", pozivajući Njemačku da bude lider. U govoru održanom u Berlinu Soros je kazao: "Zadovoljan sam što mogu primijetiti da politička rasprava u Njemačkoj naginje u prilog spašavanja eura". Kao dokaz naveo je dvije važne odluke: summit EU-a u lipnju na kojem je postignut dogovor o uspostavi mehanizma koji će omogućiti izravnu dokapitalizaciju banaka u eurozoni, te odluku ECB-a od prošlog četvrtka o neograničenoj kupnji obveznica najzaduženijih država. "Te dvije odluke bile su moguće zahvaljujući potpori njemačke kancelarke Angele Merkel", rekao je Soros, u govoru pod naslovom "Tragedija eura", na konferenciji koju je organizirao Institut za medijsku i komunikacijsku politiku (IfM). Soros je pozvao da se donesu još dvije odluke za spašavanje eurozone iz "noćne more": da se više ne zagovara štednja u državama u krizi te da se podijeli odgovornost za dugove. "To bi spasilo Europu od depresije. Malo nam nedostaje do trajnog rješenja", rekao je, pozivajući Njemačku da izabere.
BRUXELLES - Europska unija će nametnuti ograničenja na korištenje biogoriva proizvedenih od žitarica zbog strahovanja da ona nisu toliko ekološki prihvatljiva kao što se ranije smatralo, te zbog činjenice da proizvodnja biogoriva smanjuje proizvodnju hrane, prenosi Reuters pozivajući se na nacrt novog EU zakona. Nacrt, koji tek trebaju odobriti vlade zemalja članica EU-a i Europski parlament, predstavlja snažan zaokret u dosadašnjoj politici EU-a prema biogorivima. Plan Europske komisije uključuje ukidanje svih subvencija za biogoriva proizvedena od žitarica pošto 2020. istekne dosadašnja legislativa, što će predstavljati veliki udarac za sektor koji godišnje vrijedi oko 17 milijarda eura. "Komisija smatra da u razdoblju nakon 2020. biogoriva trebaju dobivati subvencije samo ako pridonose znatnom smanjenju emisije stakleničkih plinova ... te ako nisu proizvedena od žitarica namijenjenih prehrani ljudi ili životinja", stoji u nacrtu koji je Reuters dobio na uvid.
OSLO - Norveška će slijediti primjer Europske unije i isplaćivati naknadu za emisiju ugljičnog dioksida velikim potrošačima energije kako bi spriječila njihovo iseljavanje u zemlje s nižim troškovima borbe protiv promjene klime. "Svrha je spriječiti preseljenje norveške prerađivačke industrije u zemlje s blažim klimatskim propisima", kazao je premijer Jens Stoltenberg u priopćenju. Promjene europskog programa trgovanja dozvolama za emisiju štetnih plinova omogućit će od sljedeće godine zemljama članicama EU-a da velikim potrošačima, poput proizvođača aluminija, isplaćuju naknadu troškova povezanih s emisijama ugljičnog dioksida. Europska komisija planira ove jeseni predstaviti refrerentne vrijednosti energetske učinkovitosti za izračun tih naknada. Norveška je objavila da su neki elementi u njezinim smjernicama, koje će obuhvatiti oko 80 kompanija uglavnom u sektoru proizvodnje aluminija, kemikalija, ferolegura i papira, još uvijek neodorečeni. Shema će se primjenjivati do kraja 2020. Procjenjujemo da bi program mogao koštati oko pola milijarde kruna godišnje.
MOSKVA- Rusija je na milijardu eura povisila odštetni zahtjev protiv Bugarske zbog odustajanja od ugovora kojim je posao gradnje nove nuklearne elektrane bio povjeren ruskoj tvrtki Atomstroiexport. "Odštetni zahtjev podignut je na milijardu eura", objavio je ruski Atomstroiexport u žalbi upućenoj Međunarodnom arbitražnom sudu. U prethodnom je zahtjevu tražena odšteta od samo 58 milijuna eura a Atomstriexport nastoji je naplatiti od bugarske državne elektroenergetske kompanije zbog ugovora o gradnji nuklearne elektrane u Beleneu. Bugarska je u ožujku odustala od gradnje nuklearne elektrane u Beleneu jačine 2.000 megavata koju je povjerila Atomstroiexportu, istaknuvši da si ne može priuštiti takav projekt. Taj je potez razljutio Moskvu. Vrijednost projekta procijenjena je na oko 6,0 milijardi eura plus kamate na kredite koje bi Sofija u konačnici morala uzeti za financiranje posla. U Astomstroiexportu ističu da su bili prisiljeni povisiti odštetni zahtjev budući da je bugarska vlada odustala od posla, a ne želi im nadoknaditi ni gubitke ni troškove. Rusija je s Bugarskom potpisala memorandum o gradnji elektrane 2006. a ugovor u siječnju 2008.
AMSTERDAM - Nizozemski elektronički div Philips Electronics najavio je da će ukinuti daljnjih 2.200 radnih mjesta u sklopu programa dodatnog smanjenja troškova poslovanja, prenose europski mediji. Taj proizvođač potrošačke elektronike već je najavio 800 milijuna eura vrijedan program smanjivanja troškova, koji je sada uvećan na 1,1 milijardu eura, prenosi britanski BBC. Rezanje troškova poslovanja provodi se zbog otežanih gospodarskih uvjeta i visokih mirovinskih troškova, navodi se u priopćenju kompanije.Tvrtka je otkrila nove mogućnosti za daljnje smanjenje neefikasnosti i složenosti posovanja, stoji u priopćenju kompanije. Plan smanjenja troškova bit će dovršen do 2014. godine, najavljuju u Philipsu. Lani je Philips ukinuo tisuće radnih mjesta u sklopu restrukturiranja poslovanja. Prošlu je godinu završio s gubitkom od 1,3 milijarde eura, nakon čega je dva tromjesečja zaredom poslovao s dobiti.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica predahnula su u utorak u očekivanju važne presude njemačkog ustavnog suda o europskom kriznom fondu, a raspoloženje su prigušile i spekulacije da američka središnja banka možda ipak neće usvojiti dodatne poticaje za gospodarstvo. Londonski FTSE pao je 0,4 posto na 5.769 bodova a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.490 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je pak blagih 0,1 posto, na 7.207 bodova. "Puno je nepzonanica u kratkom vremenskom okviru", sažima raspoloženje na tržištu Benoit Peloille, strateg tvrtke Natixis. Vijesti iz kompanija također su prigušile raspoloženje investitora. Tako je britanski Burberry izgubio na vrijednosti 18,6 posto nakon objave upozorenja o dobiti a sa sobom je povukao i dionice kompanija Swatcha, Richemonta i LVMH-a, koje su pale u rasponu od 4,4 do 5,7 posto
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer su ulagači oprezni uoči presude njemačkog ustavnog suda o europskom stabilizacijskom fondu, sjednice čelnika američkog Feda, kao i ministara financija Europske unije. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 0,8 posto, dok su burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pali između 0,3 i 1,1 posto. U Singapuru cijene dionica stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,3 posto. Ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije uoči sutrašnje odluke njemačkog ustavnog suda o tome je li uspostava europskog fonda za financijsku pomoć ESM u skladu s njemačkim zakonima. Ulagači se nadaju i da će američki Fed, nakon sjednice njegovih čelnika, u četvrtak najaviti treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale jer su ulagači uoči sjednice Feda polovicom ovoga tjedna odlučili povući dobit s tržišta, nakon što su cijene dionica dosegnule najviše razine u gotovo pet godina. Dow Jones indeks oslabio je 52 boda, ili 0,39 posto, na 13.254 boda, dok je S&P 500 pao 0,61 posto, na 1.429 bodova, a Nasdaq indeks 1,03 posto, na 3.104 boda. Prošloga je petka S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu od siječnja 2008. godine, što je neke ulagače navelo na povlačenje dobiti s tržišta uoči sjednice čelnika američke središnje banke polovicom tjedna. „Tržište je posljednjih mjeseci znatno poraslo, stoga kratkoročno prijete rizici od pada cijena“, kaže Jim Award, direktor u tvrtki Zephyr Management. Nakon razočaravajućih podataka s američkog tržišta rada, većina analitičara očekuje da će Fed u četvrtak najaviti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 5,5 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 7,8 milijardi.