Vizjak je rekao da se predložena mirovinska reforma temelji na načelu prema kojemu će za odlazak u redovnu mirovinu biti potrebno 40 godina rada i 60 godina života, kako za muškarce tako i za žene, a iz mirovinskog sustava izdvojit će se mirovine koje nisu u cijelosti posljedica uplaćenih doprinosa nego ih na osnovi drugih posebnih prava pridonosi državni proračun.
Zbog negativnih demografskih trendova i sve većeg nesrazmjera između broja osiguranika iz čijih se plaća uplaćuje mirovinski doprinos i broja umirovljenika, 2005. godine je u Sloveniji na jednog umirovljenika dolazilo 1,67 osiguranika, a lani samo 1,53, pojasnio je Vizjak, tumačeći neophodnost mirovinske reforme.
Vlada predlaže da se zakonom osigura i sustav "informativnih obračuna", kojima bi se osiguranici ubuduće tijekom radnog staža upoznavali s visinom uplaćenih mirovinskih doprinosa i potencijalnom mirovinom na koju mogu računati.
Što se tiče prijedloga zakona o radnim odnosima, pojasnio je Vizjak, vlada je odustala od prijašnjeg prijedloga po kojemu se u vrijeme rada više ne bi računao polusatni odmor, kako su predlagali poslodavci i protiv čega su se oštro izjasnili sindikati, a isto tako ostat će i dosadašnji dodatak na staž kao dio plaće.
Posebna zakonska zaštita pred otpuštanjem starijih djelatnika više neće biti vezana na 55 godina života nego na rok od pet godina pred umirovljenje. Vizjak je posebno istaknuo prednosti rješenja u novom zakonu o radnim odnosima, prema kojemu bi se uveli jedinstveni obrasci ugovora o radu na neodređeno vrijeme i dokinula sve veća dihotomija u pravima radnika iz radnog odnosa, između onih koji su ugovorima zaštićeni i onih kojima poslodavci u svakom trenutku mogu dati otkaz ili produljiti ugovor jer rade na određeno vrijeme.
Vizjak je rekao da je vlada ta dva prijedloga zakona, kao i zakon kojim se regulira povremeni rad, poslala na uvid sindikatima i poslodavcima s kojima će o njima raspravljati u gospodarsko-socijalnom vijeću, uz nadu da bi zakoni do kraja godine mogli biti prihvaćeni u parlamentu. Ako se to ostvari i ako parlament uskoro donese i druge mjere za financijsku konsolidaciju, Slovenija možda neće doći u situaciju da treba zatražiti međunarodnu financijsku pomoć, naglasio je slovenski ministar rada i socijalne politike Andrej Vizjak, dodajući da se nada da u tome neće biti političkih blokada.