SUBOTICA
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bio je u subotu počasni gost proslave Dana grada Subotice, s čijim je čelnicima dogovorio početak suradnje dvaju gradova, a na sastanku s vodstvom hrvatske manjine u Vojvodini obećao je daljnju konkretnu pomoć Zagreba vojvođanskim Hrvatima. "Vidim prostor za suradnju. Ovo je naš prvi susret, a poslije njega će uslijediti sastanak stručnih služba dvaju gradova koje će razmotriti mogućnosti realizacije konkretnih projekata", izjavio je Bandić nakon razgovora sa subotičkim gradonačelnikom Modestom Dulićem. Službena uporaba triju jezika, među ostalim i hrvatskog, i uspješan suživot više naroda primjeri su kako Subotica već sada dijeli i njeguje europske vrijednosti, rekao je Bandić, koji je na poziv domaćina prisustvovao podizanju gradske zastave, svečanoj sjednici subotičke gradske skupštine i otvorenju obnovljenog konferencijskog centra u susjednom turističkom mjestu Paliću. Gradonačelnik Zagreba je naveo da će glavni grad Hrvatske i dalje nastaviti financijski podupirati odlazak učenika hrvatskih razreda iz Vojvodine na more u Hrvatsku, da će pomoći rješavanje pitanja prostora za hrvatske institucije u Subotici te plaćanje dugova najveće hrvatske udruge kulture "Bunjevačkog kola". Cjelodnevni boravak u Subotici Bandić je završio susretom s vodstvom hrvatske manjine u sjedištu Hrvatskog nacionalnoga vijeća, gdje mu je izražena zahvala za višegodišnju potporu ovoj zajednici.
MADRID
Vatrogasci su uspjeli u subotu staviti pod kontrolu šumski požar koji je zaprijetio mjestima u blizini španjolskog ljetovališta Marbelle na Costi del Sol, omogućivši da se 4000 ranije evakuiranih stanovnika i turista vrati u svoje domove i hotele. Spasioci su kazali kako je u požaru smrtno stradao muškarac, no još se pouzdano ne zna njegova životna dob ni državljanstvo. Prema prvim informacijama moglo bi se raditi o britanskome državljaninu. Više od 400 vatrogasaca i vojnika cijelu je noć gasilo požar, a u pomoć im je stiglo devet helikoptera i protupožarnih zrakoplova. Lokalni dužnosnici su kazali kako je riječ o najvećem dosad zapamćenom požaru u području andaluške pokrajine Malage. Vatra je zaprijetila mještanima sela Ojena, iz kojega je stanovništvo evakuirano jučer. Dužnosnici su izvijestili da je autocesta između Marbelle i Ojena u subotu ujutro ponovno otvorena za promet te da se evakuirano stanovništvo vratilo domovima. Požar je izbio u četvrtak navečer na brežuljcima iznad Marbelle te se počeo širiti prema jugu i zapadu, praćen jakim vjetrom. Otegotnu okolnost predstavljaju visoke temperature i suša.
EREVAN
Više stotina Armenaca prosvjedovalo je u subotu pred mađarskim konzultatom u Erevanu i spalilo mađarsku zastavu zbog odluke Budimpešte da azerbajdžanskog vojnika koji je ubio armenskog časnika u Mađarskoj vrati u njegovu zemlju. Ljutiti prosvjednici konzulat su gađali rajčicama, optužujući Mađarsku da je s Azerbajdžanom sklopila dogovor u kojem će se okoristiti azerbajdžanskim energetskim resursima. Armenija je u petak objavila da prekida diplomatske odnose s Mađarskom jer je azerbajdžanskome vojniku Ramilu Safarovu, koji je 2004. ubio armenskoga časnika Gurgena Makarjava tijekom obuke NATO-a u Mađarskoj i zbog toga u toj zemlji služio doživotnu kaznu zatvora, službena Budimpešta dopustila povratak kući gdje ga je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev odmah pomilovao. Mađarska se vlada u subotu pravdala da su joj azerbajdžanske vlasti obećale da će Safarov nakon povratka u domovinu nastaviti služiti zatvorsku kaznu. Safarov ne samo da je pomilovan nego je odmah vraćen i u aktivnu vojnu službu i unaprijeđen u čin bojnika. "Mađarske vlasti moraju shvatiti da su napravile veliku pogrešku", rekao je armenski predsjednik Serž Sarkasjan u priopćenju na internetskoj stranici, objavljujući odluku o prekidu diplomatskih odnosa. "Oni su de facto sklopili sporazum s azerbejdžanskim vlastima". Armenija i Azerbejdžan u lošim su odnosima još od rata između Azera i Armenaca koji je 1991. izbio u većinski armenskoj enklavi Nagorno-Karabahu. Prekid vatre potpisan je 1994., ali odnosi su još napeti.
MONTREAL
Legionarska bolest koja je pogodila grad Quebec odnijela je novu žrtvu, čime je bilanca porasla na deset umrlih od 165 ljudi koji su došli u kontakt s uzročnikom bolesti od kraja srpnja, priopćile su u subotu zdravstvene vlasti glavnoga grada ove kanadske frankofone pokrajine. Prethodna bilanca objavljena je u srijedu i zabilježila je devet umrlih među 141 slučajem legioneloze. Regionalna uprava za javno zdravlje podsjetila je u subotu u priopćenju da je "takvo stanje predstavlja rezultat situacije u kojoj su osobe bolovale od legioneloze zadnjih 10 do 15 dana" te da je razdoblje inkubacije bolesti od 2 do 10 dana. Uprava je također pokrenula epidemiološku istragu kako bi se preciznije odredili uzroci porasta oboljelih. Izvor širenja bakterije koja je uzročnik ove bolesti je klimatizacijski sustav objekata koji se nalaze u ograničenom dijelu grada. Bakterija legionela razvija se u odstajaloj vodi toga sustava na temperaturi od 25 do 42 stupnja Celzijusa te biva izbačena vani sa sitnim česticama koje izbacuje sustav prilikom rada. Bolest pogađa samo ljude koji imaju narušen imunološki sustav, posebice ljude u godinama, a suzbija se antibiotskom terapijom. Legionarska bolest, otkrivena 1976. tijekom konvencije ratnih veterana u SAD-u kada je zabilježeno da je 29 osoba umrlo, predstavlja infekciju koja izaziva visoku temperaturu, suhi kašalj i upalu pluća.