ZAGREB - Haaško tužiteljstvo drži da prvostupanjska presuda kojom je general Ante Gotovina osuđen kao član udruženog zločinačkog pothvata daje osnove i za proglašenje njegove krivnje kao pomagača u tom pothvatu, kao i za proglašenje njegove krivnje po zapovjednoj odgovornosti za zločine koji su uslijedili tijekom dva mjeseca nakon operacije Oluje, navodi se u podnesku haaškoga tužiteljstva objavljenom u ponedjeljak u Haagu. Tužiteljstvo u podnesku, kojim odgovara na nalog žalbenoga vijeća, navodi da je i dalje primjerena kazna od 24 godine izrečena u nepravomoćnoj presudi. Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u srpnju pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni vjeruje li da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u udruženom zločinačkom pothvatu. "Ukoliko je (prvostupanjsko) vijeće pogriješilo u zaključcima o topničkim napadima i Gotovininu članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu, Gotovinu bi se trebalo osuditi zbog pomaganja progona, deportacije, ubojstva, nasumičnog razaranja i pljačke, drugih nečovječnih djela i okrutnog postupanja", navodi tužiteljstvo u podnesku kojim se bavi odgovornošću generala Gotovine i dodaje da se i njegovu zapovjednu odgovornost za zločine počinjene tijekom dva mjeseca nakon operacije Oluje treba uzeti u obzir u određivanju visine kazne. "S obzirom na težinu zločina i Gotovininu ulogu tužiteljstvo smatra da je ista kazna od 24 godine primjerena".
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo i u slučaju generala Mladena Markača smatra da prvostupanjska presuda kojom je osuđen kao član udruženog zločinačkog pothvata daje osnove i za proglašenje njegove krivnje kao pomagača u tom pothvatu te zbog propusta kao zapovjednika i smatra da je 18 godina zatvora i dalje primjerena kazna, navodi se u podnesku haaškoga tužiteljstva objavljenom u ponedjeljak u Haagu. Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) 20. srpnja pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni vjeruje li da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u udruženom zločinačkom pothvatu. "Ukoliko je (prvostupanjsko) vijeće pogriješilo u zaključcima o odgovornosti Markača za topnički napad i Markačevom članstvu u udruženom zločinačkom pothvatu Markača se treba osuditi zbog pomaganja progona, deportacije, ubojstva, nasumičnog razaranja i pljačke", navodi tužiteljstvo u podnesku. Kao i u slučaju generala Gotovine, tužiteljstvo i ovdje smatra da se Markačeve zapovjedne propuste, primjerice propuste u istrazi i kažnjavanju počinitelja zločina u Gruborima, treba uzeti u obzir u određivanju visine kazne. "S obzirom na težinu zločina i Markačevu ulogu tužiteljstvo smatra da je ista kazna od 18 godina primjerena". Koristeći se istom argumentacijom o strahu od topničkih napada kao glavnom uzroku bijega Srba nakon Oluje te o zločinačkoj namjeri državnog i vojnog vrha Hrvatse da progna srpsko stanovništvo, tužiteljstvo navodi da je Markač znao da je bila namjera da se napadima istjeraju Srbi i da je znao da će do zločina deportacije i progona vjerojatno doći te da će njegova djela pomoći u počinjenju tih zločina. "Unatoč tomu, Markač je sudjelovao u planiranju topničkog napada i izričio naredio napad na Gračac", kaže tužiteljstvo i dodaje da su Markačeva djela imala "značajni učinak na zločine progona i deportacije".
ZAGREB - Australska državna odvjetnica Nicola Roxon odbila je umiješati se u razrješavanje sumnji oko presuda za terorizam u slučaju "Hrvatske šestorke", šestorice australskih Hrvata koji su 1982. godine osuđeni zbog planiranja terorističkog napada u toj zemlji, usprkos tvrdnjama bivšeg odvjetnika savezne vlade da su obavještajne službe i policija zataškavala informacije koje bi bile rezultirale oslobađajućom presudom, javlja u ponedjeljak Sydney Morning Herald. Šest Hrvata, Max Bebić, Vic Brajković, Tony Zvirotić, braća Joe Kokotović i Ilija Kokotović te Mile Nekić, u Australiji su bili osuđeni 1982. godine na 15 godina zatvora zbog planiranja terorističkih napada 1979. godine u okolici Sydneya, a na slobodu su pušteni ranije. Roxon se odbila susresti sa skupinom australskih Hrvata, poznatih pod nazivom Justice4Six (Pravda za šestorku), koji od nje opetovano traže da pokrene istragu o saznanjima i akcijama Australske obavještajne organizacije i policije Commonwealtha vezanim uz spomenuti slučaj. Njezin je odjel odgovorio da bi bilo "neprimjereno" da ured glavnog državnog odvjetnika vodi zasebnu istragu, jer je zahtjev za revizijom presude trenutačno pred Vrhovnim sudom Novog Južnog Walesa. Trojica od petorice preživjelih osuđenika podnijeli su pred Vrhovnim sudom Novog Južnog Walesa zahtjev za revizijom presude iz 1982. godine. Zahtjev su podnijeli pošto je istraga Sydney Morning Heralda iznjedrila nove materijale, koji ukazuju na istinitost tvrdnji da im je cijelu stvar podmetnula UDBA, bivša jugoslavenska obavještajna služba. U knjizi koja bi uskoro trebala izaći, bivši stručnjak američke Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) John Schindler, sada profesor na američkom koledžu za ratnu mornaricu, piše da bivši visoki dužnosnici UDBA-e navode slučaj "Hrvatske šestorke" kao najuspješniji primjer među operacijama koje su izveli agenti provokatori.
DEN HAAG - Bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić zatražio je u ponedjeljak novo suđenje u Den Haagu jer optužuje tužiteljstvo da kasni u dostavi dokumenata koji ga oslobađaju krivnje, objavio je u ponedjeljak Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS) tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine tijekom rata u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi, a 2,2 milijuna ljudi je raseljeno. Napose se tereti za pokolj 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici u srpnju 1995., što je najgori pokolj u Europi od Drugog svjetskog rata. "Radovan Karadžić traži pokretanje novog suđenja", navodi se u zahtjevu i dodaje da je "ponovno pokretanje suđenja jedino rješenje da suđenje bude pravično". Karadžić je "pretrpio štetu jer je njegovo pravo da bude upoznat s dokumentima tužiteljstva od samog početka, a ne da se s njima upoznaje tijekom procesa", piše u zahtjevu te objašnjava da se radi "o stotinama tisuća stranica". Karadžiću je suđenje u nekoliko navrata bilo odgađano kako bi se on upoznao s dokumentima.
OSLO - Neovisno povjerenstvo zaduženo procijeniti napade koje je 22. srpnja 2011. u Norveškoj izveo desničarski ekstremist oštro je kritiziralo postupanje policije u izvješću objavljenom u ponedjeljak u kojem navodi da je bombaški napad u Oslu mogao biti izbjegnut, a Anders Behring Breivik uhićen ranije. "Napad na četvrt ministarstava 22. srpnja bilo je moguće izbjeći učinkovitom primjenom mjera sigurnosti", zaključilo je povjerenstvo u izvješću predanom premijeru Jensu Stoltenbergu. Breivik je ubio 22. srpnja osam osoba u bombaškom napadu na sjedište vlade u Oslu, a zatim je stigao na otok Utoeya i ondje u ljetnom kampu laburističke mladeži pobio 69 osoba. Norveška policija žestoko je kritizirana zbog sporosti jer joj je trebalo tri sata između napada u Oslu i Breivikova uhićenja na Utoeyi iako su službe sigurnosti već znale o kome se radi. Napad na Utoeyi trajao je sat i četvrt jer policija nije imala prijevoz do tog malog otoka udaljenog 600 metara od obale.
MADRID - Dvojica španjolskih vatrogasca izgubila su život gaseći požar na jugoistoku zemlje, a više od 900 ljudi je tijekom noći evakuirano morem s otoka Gomere na Kanarima gdje već deset dana bjesne požari, priopćile su u ponedjeljak mjesne vlasti. Jedan je vatrogasac izgubio život u nedjelju boreći se s vatrenom stihijom koja je bjesnila šumskim područjem u Torre de Macanesu, blizu Alicantea, a trojica su primljena u bolnicu. Jedan od ozlijeđenih je u ponedjeljak umro, rekla je glasnogovornica policije u Alicanteu, dodavši da je požar "još aktivan". Na otoku Gomeri, gdje je požar, koji je buknuo 4. kolovoza, opustošio 800 hektara parka prirode Garajonay na popisu UNESCO-ve baštine, više od 900 ljudi moralo je noćas brodom napustiti jug otoka zahvaćen dimom. Oni su se pridružili tisućama koji su evakuirani prije toga. Od petka u Španjolskoj gori nekoliko požara zbog suše i visoke temperature, u kojima je izgorjelo više tisuća hektara površine.
TEHERAN - U dvama potresima koji su u subotu pogodili sjeverozapad Irana poginulo je 306 ljudi, većinom žena i djece, a 3037 je ozlijeđeno, obznanila je ministrica zdravstva Marzija Vahid Dastdžerdi u parlamentu. Među poginulima su čak 80 posto žene i djeca, rekla je minstrica koja je izvješće o nesreći podnijela u parlamentu. Oko tisuću ozlijeđenih prevezeno je u bolnice, a ostalima je dovoljna bila pomoć pružena na mjestu nesreće. Potresi magnitude 6,3 i 6,4 po Richteru, kako je zabilježio Američki geološki institut, u subotu su, u razmaku od nekoliko minuta, pogodili gorski kraj Varzakan te Ahar i Heris u pokrajini Istočnom Azerbajdžanu, na sjeverozapadu Irana. Iran je na trusnom području i u prošlosti ga je pogodio velik broj potresa razorne snage. U najsmrtonosnijem potresu u zadnje vrijeme koji je u prosincu 2003. pogodio grad Bam poginula je 31.000 ljudi, ili četvrtina njegovih stanovnika.