U intervjuu što ga je u srijedu objavio mostarski "Dnevni list" Kos je kazao kako Vijeće Europe inzistira na transparentnosti financiranja političkih stranaka u svim svojim članicama, pa je tako i sa BiH u kojoj u tom pogledu do sada nije učinjeno gotovo ništa.
"Nemojno se zavaravati. Vaše političke stranke to ne žele prihvatiti iz jednostavnog razloga - one žele sakriti podrijetlo novca koji im dolazi na račune", izjavio je Kos.
Kazao je kako Europska unija to sigurno neće tolerirati te će od vlasti BiH zahtijevati da se s korupcijom odlučno obračuna.
"Kao što je uvjet Hrvatskoj bio okršaj s korupcijom na najvišoj razini, kao što je EU od Srbije tražio preispitivanje procesa privatizacije, moglo bi se dogoditi da će zahtjev BiH biti sve to uz preispitivanje financiranja političkih stranaka", ocijenio je Kos.
Analizirajući načine na koji se financiraju političke stranke u BiH, GRECO je zaključio kako za to ne postoji jedinstvena zakonska regulativa pa je tako, primjerice, moguće da političke stranke iz različitih izvora financiraju svoje izborne kampanje a da o tome podnose tek djelomična izvješća vezana za ograničeno razdoblje.
Prenoseći procjene GRECO-a, sarajevsko "Oslobođenje" je izvjestilo kako se od političkih stranaka očekuje da osiguraju pravodobni i cjeloviti pristup informacijama o izvorima svog financiranja, uključujući tu i popise donacija i identitet donatora.
Od stranaka se također očekuje da sve svoje financije usmjere preko bankovnih računa, što sada nije slučaj i zbog čega nije moguće precizno pratiti sve tokove novca koji im pristiže iz različitih izvora.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), tijekom 2010. godine kada su provedeni posljednji izbori u toj zemlji, najviše novaca iz javnih izvora primila je Stranka demokratske akcije (SDA), nešto više od 2,15 milijuna eura.
Slijedila ju je Socijaldemokratska partija (SDP) sa oko 1,6 milijuna eura, Stranka za BiH (SBiH) sa oko 1,25 milijuna eura, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa oko 1,2 milijuna eura te HDZ BiH sa oko 800 tisuća eura.
Za samu izbornu kampanju, prema dostupnim podacima, najviše je potrošila SBiH koja je i najlošije prošla na izborima iako je u njih uložila oko 800 tisuća eura.
SDP je kao relativni pobjednik za izbore tada izdvojila nešto manje od 700 tisuća eura, SNSD oko 600 tisuća a SDA oko 500 tisuća dok je HDZ BiH izbore financirao s oko 300 tisuća eura.
Kako bi se financijsko poslovanje političkih stranaka u BiH učinilo transparentnijim, GRECO je vlastima BiH ostavio rok do 30. studenog za provedbu danih preporuka.
Ocjena je Drage Kosa kako će političari u BiH maksimalno otezati s provedbom preporuka GRECO-a ne bi li na taj način bar još neko vrijeme "lovili u mutnom".
"Oni sada žele još nešto malo 'ušićariti' i 'loviti u mutnom' do onog trenutka kad više neće biti drugih varijanti. To je nešto što otvara mnoga pitanja i prostor za zabrinutost", kazao je Kos.