ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović, u povodu vladine nakane da se ratificira sporazum o granici s BiH iz 1999., istaknuo je potrebu utvrđivanja pripadnosti spornog područja početkom 90-ih, te potrebu konsenzusa vladajućih i oporbe pri ratifikaciji ako se utvrdi da je taj teritorij pripadao Hrvatskoj na dan njezina osamostaljenja. Saborska procedura ratifikacije trebala bi ovisiti o tome jesu li sporna područja, na dan osamostaljenja Hrvatske, bila u sastavu Hrvatske ili u sastavu BiH, rekao je predsjednik gostujući u večerašnjem Dnevniku Nove TV. Po njegovu mišljenju, relativna saborska većina mogla bi odlučivati o tome pitanju u slučaju da se radi o BiH teritoriju. U slučaju hrvatskog teritorija, rješavanje tog pitanja zahtijevalo bi dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru, odnosno konsenzus vladajućih i oporbe. Istodobno, predsjednik je pozdravio svako rješavanje problema sa susjedima, uključujući pitanje konačnog definiranja granica. "Ponajprije bih pošao od činjenice gdje je to sporno područje bilo, a svakako bih ratificirao sporazum i odredio hrvatske granice", rekao je predsjednik, upitan misli li da bi sporazum s BiH bilo pametno ratificirati. Pri tom je odbacio nagađanja da Hrvatsku na ratifikaciju prisiljava Bruxelles, istaknuvši da nije riječ ni o kakvoj vanjskoj prisili, već je to stvar "razumne politike". U slučaju da Hrvatska odbije ratificirati taj sporazum, na snazi, kaže predsjednik, ostaje sadašnji privremeni režim, uz vjerojatno otvaranje nekog postupka arbitraže ili suđenja. To je, istaknuo je, vrlo komplicirano i nosi vrlo neizvjestan rezultat, a ne isključuje ni mogućnost da izgubimo više nego što sada imamo. Vezano uz pitanje ratifikacije sporazuma s BiH, predsjednik predlaže postizanje konsenzusa vladajućih i oporbe, a neke od izjava hrvatskih političara o neprisebnosti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u vrijeme kada je potpisivao taj sporazum 1999., ocijenio je krajnje neprimjerenim. "Mislim da se ta varijanta ponižavanja prvog hrvatskog predsjednika ne bi trebala koristiti jer nije dobra za hrvatsku državu, a ne bi bila ni dobar argument u bilo kakvom sporu", ustvrdio je.
ZAGREB - Tri revizije Studije utjecaja na okoliš projekta Ombla, poslane danas nevladinim udrugama, izražavaju zabrinutost kvalitetom dokumentacije i upućuju na dodatna istraživanja, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje je revizije poslalo udrugama. Od ukupno četiri stručne revizije Studije nije im proslijeđena samo jedna, za koju je, kažu u Ministarstvu, autor tražio da se ne objavi. Revizije su izradili hrvatski stručnjaci iz područja biologije, geologije, hidrogeologije i građevinarstva. Tri poslane revizije izrazile su zabrinutost za kvalitetu dokumentacije i uputile na dodatna istraživanja, a koja se, navode u Ministarstvu, upravo provode. Hrvatska elektroprivreda kao investitor angažirala je konzultante koji rade istraživanja bioraznolikosti i 3 D mapiranje podzemlja, a rezultati će biti gotovi do kraja kolovoza, odnosno do kraja ove godine. Rezultati tih istraživanja su izrada plana očuvanja bioraznolikosti i moguće dodatne mjere zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo ističe kako s velikim interesom čeka rezultate tih istraživanja koja će HEP predstaviti javnosti.
DUBROVNIK - HNS Dubrovačko-neretvanske županije uputio je danas priopćenje za javnost u kojem se ističe kako se zalažu za Pelješki most i koridor kroz Neum kao nacionalne interese Republike Hrvatske i Dubrovnika, za dobrosusjedske odnose i jasnu definiciju izvora svih problema juga Hrvatske. Ocjenjuje se da "odgovornost za trenutno stanje pogrešne interpretacije razgraničenja na moru" (između Hrvatske i BiH) ima "samo jedna politička opcija, a to je ona HDZ-ova". "Razumijemo obavezu Vlade da poštuje međunarodne odnose, ali apeliramo i na obranu interese Republike Hrvatske u svim pitanjima međudržavnih odnosa s BiH. Za nas Dubrovčane najveći kratkoročni interes je koridor kroz zaleđe Neuma čiju nam izgradnju i korištenje, u duhu dobrosusjedskih odnosa, BiH treba dozvoliti", navodi se, uz ostalo, u priopćenju.
KOPRIVNICA - Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) izrazila je danas nezadovoljstvo odgovorom ministra hrvatskih branitelja Predraga Matića, koji je, kako navode, odbio njihov prijedlog da se na glavnoj svečanosti Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u Kninu pročitaju imena 174 branitelja poginula u vojno-redarstvenoj akciji Oluji. UBIUDR u priopćenju tvrdi kako im je ministar odgovorio da je to zbog "tehničkih razloga" nemoguće učiniti jer je već gotov protokol. "Ako je to uistinu tako, a nemamo razlog ne vjerovati tom visokom državnom dužnosniku, onda ga molimo da nam hitno dostavi popis svih poginulih u Oluji, a mi ćemo, hrvatski branitelji, toga dana, najvećeg blagdana u Hrvata, izvan protokola, mirno i dostojanstveno pročitati njihova imena i svima se odreda duboko pokloniti i zahvaliti za njihovu neizmjernu žrtvu", ističe UBIUDR. Kao uzor navode Amerikance, koji svake godine čitaju 2751 ime poginulih u terorističkom napadu Al-Kaide na nebodere u New Yorku.
DUBROVNIK - Dubrovačko-neretvanski policajci pronašli su više od 1,7 kilograma marihuane u osobnom automobilu crnogorskih oznaka kojim je upravljao 31-godišnji državljanin Bjelorusije. Kako je danas izvijestila dubrovačko-neretvanska Policijska uprava, na temelju sudskog naloga u osobnom automobilu crnogorskih oznaka pronađeno je 12 paketića s ukupno 1,763 kilograma marihuane. Riječ je osobnom automobilu kojim je upravljao 31-godišnji državljanin Bjelorusije, a jučer oko 18 sati stigao je na izlaznu kontrolu na graničnome prijelazu Zaton doli, između Hrvatske i BiH. Tijekom granične kontrole automobil je pregledao i policijski pas za detekciju droga, koji je reagirao na opojnu drogu.
SINJ - Nadmetanjem za Baru danas su u Sinju počele 297. alkarske svečanosti, jedinstveno viteško natjecanje u kojem alkari na konju, u punom galopu, oko tri metra dugačkim kopljem gađaju željeznu alku obješenu na konopu preko trkališta. Pobjednik prvog natjecanja uoči Alke je zamjenik alajčauša, alkar Ivo Zorica koji je u tri trke osvojio ukupno osam punata (bodova). Pobjedniku je vojvoda Ante Vučić, tradicionalno, na koplje privezao 200 centimetara zelenog sukna, a Viteško alkarsko društvo nagradilo ga je brončanom plaketom Alke i nagradom od 15 tisuća kuna. Brončana plaketa pripala je i njegovome akarskome momku. Sutra su nadmetanja za Čoju. Bara i Čoja su dva natjecanja uoči Alke, za koju se ove godine bori 16 kopljanika.