KORČULA - Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović danas je na Korčuli sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u prigodi obilježavanja Dana grada Korčule i blagdana sv. Todora, korčulanskog zaštitnika. Obraćajući se okupljenima u dvorani Doma kulture, predsjednik hrvatske vlade kazao je da Korčula ima velike šanse za veliki iskorak jer su, naglasio je, korčulanski standardi uvijek bili visoki te bi kao takvi trebali biti primjer i za standarde u cijeloj Hrvatskoj. Premijer je, govoreći o gospodarskoj situaciji a posebno onoj u turizmu, kazao da je hrvatska vlada ove godine pomogla korčulanskom hotelskom turističkom poduzeću i spasila ga od stečaja. No, poručio je, to ne treba postati praksa. "Korčula idućih godina mora postati tvornica novca, a ne na početku turističke sezone tražiti novčanu pomoć", rekao je premijer Milanović. Prigodnim riječima, uz domaćina gradonačelnika Korčule Mirka Duhovića, okupljenima su se obratili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Vukovara Željko Sabo te načelnik susjedne općine Blato Ivo Gavranić. U prigodi obilježavanja Dana grada Korčule danas su proglašeni i najbolji sportaši Korčule.
SRB - U Srbu je obilježana 71. godišnjica Dana ustanka naroda Like, u spomen na 27. srpnja 1941., kada je u tom mjestu pokrenut antifašistički ustanak.Tom je prigodom bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao da je to velik dan u povijesti hrvatskog naroda, a prosvjednike protiv tog obilježavanja nazvao je "kvazidomoljubima i potencijalnim grobarima hrvatske povijesti". Na svečanosti, u organizaciji Srpskoga narodnog vijeća (SNV), u podnožju spomenika ustanku u Srbu nazočno je bilo oko tisuću građana, predstavnika antifašističkih udruga i 6. ličke proleterske brigade, te, među ostalim, veleposlanik Republike Srbije Stanimir Vukičević. Čestitajući Dan ustanka Mesić je rekao da je to dan zajedničkog ustanka Hrvata i Srba, dan kada su antifašisti prije 71 godinu raznih naroda i vjera pod zastavom slobode započeli ustanak protiv okupatora svoje zemlje i protiv onih koji su Hrvatsku tada pretvorili u zemlju sile i terora. Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je da je ovo dan kojeg se neki trebaju sramiti, "ali to nismo mi", rekao je Pupovac dodavši da je ovo dan zbog kojega "neki drugi trebaju pognuti glave". "Prije 71 godinu ubijeno je 300-njak srpskih civila ovoga kraja, a na tisuće je raseljeno, ali to nije bilo opravdanje za ubijenje jednako tako nedužnih Hrvata u Brotnju i okolici", rekao je Pupovac dodavši da nečastan posao čine oni koji to koriste da bi ušutkali antifašiste. Skup protiv obilježavanja Dana ustanka u Srbu održalo je danas 50-ak članova Autohtone hrvatske stranke prava, koje je u to mjesto dopratila jaka policijska pratnja, oko 200 pripadnika interventne i temeljne policije. Prosvjednici su u ograđenom prostoru dočekali sudionike proslave s transparentima na kojima je pisalo "Škabrnja!" i "Hrvatska !" te uz Thompsonovu pjesmu "Čavoglave".
PULA- Film "Pismo ćaći" redatelja Damira Čučića dobitnik je velike Zlatne Arene za najbolji film na ovogodišnjem 59. Festivalu igranog filma u Puli, objavljeno je na konferenciji za novinare Ocjenjivačkog suda nacionalnog natjecateljskog programa pulskog festivala. Kako se navodi u obrazloženju odluke, film "Pismo ćaći" potresno je uvjerljiva priča o odnosu oca i sina u patrijarhalnom svijetu gdje muškarci zaziru od nježnosti. Uz glavnu nagradu festivala, film "Pismo ćaći" dobitnik je još triju Zlatnih Arena i to za najbolju sporednu mušku ulogu koju je osvojio Mate Gulin za ulogu oca, za montažu koja je dodijeljena Hrvoju Mršiću i Damiru Čučiću te posebnu Zlatnu Arenu za ton koja je pripala Martinu Semenčiću. Osim toga film "Pismo ćaći" osvojio je i nagradu "Breza" za najboljeg debitanta. Nagradu za najbolju režiju dobio je Branko Schmidt za film "Ljudožder vegetarijanac", a tom je filmu pripalo još četiri Zlatne Arene. Naime, Zlatna Arena za najbolju mušku glavnu ulogu dodijeljena je Reneu Bitorajcu za ulogu dr. Danka Babića, za kameru Draganu Ruljančiću, za scenografiju Ivani Škrabalo dok je posebna Zlatna Arena za masku dodijeljena Jasni Rosini. Zlatna Arena za najbolju žensku glavnu ulogu pripala je Ani Karić za ulogu Helene u filmu "Noćni brodovi" redatelja Igora Mirkovića, dok je za najbolju žensku sporednu ulogu dodijeljena Olgi Pakalović za ulogu Safije u filmu "Halimin put" redatelja Arsena Ostojića. Zlatna Arena za scenarij pripala je Vlatki Vorkapić za film "Sonja i bik".
ZAGREB- Vrhovni sud ublažio je zatvorske kazne bivšem direktoru Hrvatskih željeznica (HŽ) Davorinu Kobaku i ostalima za izvlačenje višemilijunskih iznosa iz HŽ-a preko sestrinske tvrtke "Agit", te je potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda prema kojoj četvoro optuženih mora vratiti 27,3 milijuna kuna. Kobaku, koji je lani u rujnu nepravomoćno osuđen na sedam godina kazna je, neslužbeno se doznaje, smanjena za šest mjeseci, kao i Biserki Robić, bivšoj direktorici "Agita" koja je bila osuđena na sedam i pol godina. Za šest mjeseci, odnosno s dvije i pol godine na dvije godine zatvora kazna je smanjena i bivšem direktoru Željeznica Srbije Vladimiru Vasiljeviću, dok je djelatniku tvrtke Agit Andriji Sariću, koji je priznao krivnju, kazna smanjena za sedam mjeseci, s tri godine i tri mjeseca na dvije godine i osam mjeseci. Vrhovni sud djelomično je uvažio njihove žalbe i preinačio prvostupanjsku presudu, odbacivši dio optužbe za prikrivanje protuzakonito stečenog novca. Potvrđena im je presuda za udruživanje radi zloporaba položaja i ovlasti te za sastavljanje lažnih faktura na temelju kojih su od 2003. do 2008. na račune četiriju off-shore tvrtaka u Austriji i BiH doznačivali novac HŽ-a. Optuženi moraju oštećenom poduzeću Agit vratiti protuzakonito stečenih 27,3 milijuna kuna. Kobak morati nadoknaditi štetu od 7,2 milijuna kuna, Robić i Sarić po 9,1 milijun kuna, a Vasiljević 1,7 milijuna kuna. Kobak i Biserka Robić, koji su pravomoćnost presude dočekali u zatvoru, u više navrata su odbacili optužbe, no Sarić je u svojoj obrani priznao da je sudjelovao u izvlačenju novca i da je po nalogu Biserke Robić potpisivao fiktivne račune.