LONDON - Agencija za kreditne rejtinge Moody's Investors Service snizila je rejtinge za dugoročno zaduživanje 10 talijanskih banaka i triju financijskih institucija za jedan do dva stupnja, dodijelivši im negativnu prognozu, nakon odgovarajućeg smanjenja kreditnog rejtinga Italije prošloga tjedna. Sniženi su tako rejtinzi za dugoročno zaduživanje UniCredita, Intese Sanpaolo i Banke IMI za dva stupnja, na 'Baa2', koliko iznosi i kreditni rejting Italije. Sniženi su i rejtinzi banaka Banca Monte Parma, Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza, Banca Popolare Friuladria i GE Capital SpA, i to za jedan stupanj, na 'Baa2'. Na istu razinu sniženi su i rejtinzi banaka Banca CR Firenze, Cassa Depositi e Prestiti i Istituto Servizi Mercato Agricolo Alimentare. Nadalje, rejtinzi banaka Banca Carige i Credito Emiliano spušteni su za jedan stupanj, na 'Baa3'. Banci Banca Nazionale del Lavoro potvrđen je rejting 'Baa2'. UniCreditovom ogranku UniCredit Leasing rejting je snižen za jedan stupanj, na 'Baa3'.
BRUXELLES - Diplomatski izvori iz Europske unije (EU) navode da se zemlje članice ne mogu dogovoriti o tome trebaju li intervenirati na tržištu mlijeka kako bi pomogle proizvođačima zbog niskih cijena mlijeka. Poljska, uz potporu Estonije, zatražila je od ministara poljoprivrede članica EU u ponedjeljak u Bruxellesu da „što je prije moguće“ dogovore izvanredne mjere, uključujući i vraćanje izvoznih subvencija, čime bi se izbjeglo ponavljanje mljekarske krize iz 2009. godine. No, europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos smatra da nema opravdanja za takav potez, osobito s obzirom na pad tečaja eura u odnosu na dolar. Europska komisija objavila je da je pad cijena mlijeka u zadnjih nekoliko mjeseci uslijedio nakon povećanja proizvođačkih cijena mlijeka, a posljedica je snažnog rasta proizvodnje u glavnim svjetskim proizvođačkim regijama. Od početka godine tako je u EU proizvodnja mlijeka uvećana 3,0 posto, na Novom Zelandu 9,9 posto, a u Australiji 5,5 posto. Prosječna cijena mlijeka u EU u svibnju je iznosila od 31,6 eurocenti za litru, a to je 30 posto više od cjenovnih razina zabilježenih 2009. godine.
MADRID - Europska tržišta državnih obveznica ne funkcioniraju kako bi trebala, zbog sporog i kompliciranog procesa odlučivanja u eurozoni, izjavio je španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos u intervjuu za tamošnji dnevni list La Vanguardia. "Nema poslovanja dugovima između država u monetarnoj uniji i praktički jedina potražnja za talijanskim dugovima dolazi od Talijana. Slična se stvar događa u Francuskoj i Španjolskoj", rekao je Luis de Guindos. Istaknuo je i kako ulagači izvan eurozone nemaju povjerenje u euro. "Postoji problem po pitanju temelja monetarne unije. Proces donošenja odluka u eurozoni je spor i kompliciran. To su slabe točke na koje međunarodni investitori napadaju, u ovom trenutku na Italiju ili Španjolsku, a sutra će to biti neke druge članice“, zaključuje de Guindos
LONDON - Španjolska je danas uspješno prodala 3,56 milijardi eura trezorskih zapisa s rokom vraćanja za 12 i 18 mjeseci, zaduživši se pritom po znatno nižoj cijeni i za iznos veći od planiranog. Prosječna kamatna stopa na trezorske zapise s rokom vraćanja za godinu dana iznosila je 3,918 posto i znatno je niža u odnosu na 5,074 posto, koliko je bila na prethodnoj sličnoj aukciji, održanoj u lipnju. Potražnja je poboljšana u odnosu na prethodnu aukciju i bila je za 2,23 puta veća u odnosu na ponudu. Za trezorske zapise s rokom dospijeća za 18 mjeseci prosječna je kamatna stopa također smanjena, i to na 4,242 posto, nasuprot 5,107 posto na aukciji u lipnju. Iako nešto slabija u odnosu na prethodnu aukciju, potražnja je danas bila za 3,66 puta veća u odnosu na ponudu. Za današnju aukciju vlada u Madridu planirala je novo zaduženje do najviše 3,5 milijardi eura. Novi test za Španjolsku slijedi u četvrtak, kada se sprema na prodaju ponuditi srednjoročne i dugoročne obveznice u iznosu do tri milijarde eura.
FRANKFURT - Povjerenje njemačkih investitora u srpnju je ponovno smanjeno, treći mjesec zaredom, jer dužnička kriza u eurozoni i slabljenje globalne potražnje nagrizaju gospodarske izglede Njemačke. Indeks očekivanja njemačkih investitora u srpnju se spustio na 19,6 bodova, s lipanjskih 16,9 bodova, objavio je danas Centar za europska ekonomska istraživanja ZEW. Uz slabu potražnju eurozone za njemačkim robnim izvozom, njemačko gospodarstvo opterećeno je i slabljenjem dinamike rasta u drugim zemljama, rekao je predsjednik ZEW-a Wolfgan Franz. ZEW indeks očekivanja njemačkih ulagača temelji se na anketiranju 273 analitičara i institucionalnih ulagača.
BRUXELLES - Prodaja novih automobila u Europskoj uniji pala je u lipnju, deveti mjesec zaredom, ali je pad nešto manji nego prethodnih mjeseci, objavila je u utorak udruga europskih proizvođača automobila (ACEA). U lipnju je registrirano 1.201.578 automobila, što je za 2,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. U prvoj polovici 2012. prodano je 6,8 posto manje novih automobila u usporedbi s prvom polovicom 2011. godine. Pad prodaje novih automobila po zemljama članicama vrlo dobro ilustrira stanje gospodarstva u svakoj od njih. S druge strane, Japanci ponovno dobro prodaju u Europi. Toyota je povećala prodaju novih automobila za 19,8 posto, a Honda 23,2 posto. Slično je i s korejskim proizvođačima, Kia je povećala prodaju za 23,3 posto, a Hyundai za 22,4 posto.
SAN FRANCISCO - Najveći javni mirovinski fond u SAD-u CalPERS ostvario je u protekloj poslovnoj godini povrat na investicije od samo jedan posto, znatno manje od ciljanih 7,5 posto, a razliku će morati platiti kalifornijske lokalne vlasti, koje su i same u financijskim poteškoćama. Mršav povrat California Public Employees' Retirement Systemsa, koji upravlja fondom od 234 milijarde dolara za 1,6 milijuna državnih službenika u Kaliforniji, ponajviše je posljedica sedam postotnog pada povrata na ulaganja u dionice na globalnim burzama. Mršav povrat znači da ćemo morati uvesti novu strategiju po pitanju investiranja i upravljanja rizikom kako bismo dosegnuli ciljani povrat na investicije, kazao je Joe Dear, direktor investicija CalPERS-a, prilikom predstavljanja rezultata fonda u poslovnoj godini koja je završila krajem lipnja. U posljednjih pet godina CalPERS je zaradio samo 0,1 posto, dok mu je prosječan povrat u posljednjih 20 godina iznosio 7,73 posto.
SAN FRANCISCO - Na čelo internetske kompanije Yahoo dolazi Marissa Mayer, inženjerka iz konkurentskog Googlea, koja bi trebala reorganizirati tvrtku i spriječiti njezino daljnje zaostajanje za konkurentima, pišu američki mediji. To je već treća promjena na čelu Yahooa u godinu dana, koji gubi utrku s konkurentima Googleom i Facebookom, a 37-godišnja Mayer postat će jedna od rijetkih izvršnih direktorica u Silicijskoj dolini. Dovođenje inženjerke iz konkurentske kompanije pokazuje, kažu analitičari, da će se Yahoo najvjerojatnije ponovno fokusirati na razvoj web tehnologija i proizvoda, umjesto na širenje online sadržaja. Mayer će preuzeti novu dužnost već u utorak, dok ju je u ponedjeljak upravni odbor Yahooa izabrao.
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu u utorak su porasle četvrti dan zaredom, dosegnuvši 104 dolara, jer ulagači očekuju da bi čelnik američke središnje banke (Fed) u podnošenju izvješća Kongresu mogao signalizirati nove mjere za podupiranje rasta američkog gospodarstva. Barel nafte na londonskom tržištu poskupio je tako za daljnja 63 centa, na 104 dolara. Cijena mu se sada približila najvišoj razini od druge polovine svibnja. Cijena sirove nafte na američkom tržištu porasla je za 11 centi, na 88,54 dolara. Na jučerašnjem zatvaranju bila je na dnevnom dobitku od 1,33 dolara. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 99,93 dolara, što znači da je za 83 centa viša u usporedbi s petkom.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene dionica na europskim burzama u utorak su blago ojačale zahvaljujući nadi investitora da bi slabi američki pokazatelji mogli potaknuti čelnika Feda Bena Bernankea da poduzme nove monetarne poticaje za američko gospodarstvo. Frankfurtski DAX indeks oko podneva bio je u plusu 0,32 posto na 6.586 bodova, a pariški CAC 0,32 posto na 3.189 bodova, dok je londonski FTSE indeks oslabio 0,4 posto na 5.639 bodova. U utorak i srijedu predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke izvijestit će Kongres o stanju u gospodarstvu, pa se ulagači nadaju signalima o pokretanju trećeg kruga otkupa državnih obveznica kako bi se povećala likvidnost, potaknulo kreditiranje, a time i rast gospodarstva. Cijena dionice Akzo Nobela skočila je 1,4 posto. Proizvođač telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucent zabilježio je pad cijene dionice za više od 12 posto, nakon što je objavio da neće postići ciljanu dobit u 2012. Njegovi rezultati negativno su utjecali i na cijenu dionica Nokije, koja se spustila za 4 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, treći dan zaredom, jer se ulagači nadaju novim poticajnim gospodarskim mjerama u Kini i SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 1 posto, ojačavši treći dan zaredom. No, rast cijena dionica ograničen je zbog strahovanja ulagača od širenja europske dužničke krize.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago pale, već sedmi dan u posljednjih osam, jer neočekivani pad prodaje u trgovini na malo ukazuje na slabljenje potrošnje Amerikanaca i usporavanje rasta gospodarstva. Dow Jones indeks oslabio je 49 bodova, ili 0,39 posto, na 12.727 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,23 posto, na 1.353 boda, a Nasdaq indeks 0,40 posto, 2.896 bodova. S&P 500 indeks pao je u sedam od posljednjih osam dana, no unatoč slabim makroekonomskim pokazateljima, ipak je 7 posto viši u odnosu na najnižu razinu iz lipnja. To se zahvaljuje, kažu analitičari, nešto boljim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija i banaka nego što su se ulagači plašili. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 5,06 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,85 milijardi.