- broj sudionika: 4104 (390 žena i 3714 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 59
- broj sportova: 17
- broj disciplina: 136
- Igre je otvorio: kralj George VI.
- olimpijski plamen: atletičar John Mark
- olimpijska prisega sportaša: atletičar Donald Finlay
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: Baltimore, Lausanne, Los Angeles, Minneapolis i Philadelphia
- prve poratne Igre održane su u Londonu koji je bio domaćin i Igrama godine 1908.
- na Igrama nisu mogle sudjelovati Njemačka i Japan zbog optužbi za izazivanje ratne kataklizme
- u sprinterskim disciplinama prvi puta upotrijebljeni startni blokovi
Igre XIV. olimpijade iz Londona prvi put su se mogle pratiti na kućnim TV ekranima.
Reprezentacija Jugoslavije u Londonu brojila je 96 sportaša koji su se natjecali u sedam sportova i osvojili dvije srebrne medalje. Prvim srebrom okitio se Hrvat Ivan Gubijan (Bjelovar, 14. lipnja 1923.) u bacanju kladiva s rezultatom 53,73 m.
Drugu srebrnu medalju osvojila je nogometna reprezentacija za koju je igralo čak 12 Hrvata: Stjepan Bobek, Božo Broketa, Miroslav Brozović, Zvonimir Cimermančić, Zlatko Čajkovski, Željko Čajkovski, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacian, Frane Matošić, Franjo Šoštarić, Bernard Vukas i Franjo Wölfl. Za reprezentaciju još su igrali Branislav Stanković, Aleksandar Atanasković, Miodrag Jovanović, Prvoslav Mihajlović, Rajko Mitić, Kosta Tomašević. U finalnoj utakmici porazila ih je reprezentacija Švedske sa 1:3.
Na Igrama su nastupili i vaterpolisti sastavljeni isključivo od igrača s hrvatskog Jadrana: Kovačić, Bakašun, Giovanelli, Grkinić, Kurtini, Ciganović Brainović, Amšel, Štakula, Radić i Strmec koji su zauzeli deveto mjesto.
Istinska junakinja Igara bila je nizozemska atletičarka Fanny Blankers-Koen (slika: na pobjedničkom postolju), 30-godišnja majka dvoje djece. Dvanaest puta izlazila je na trkalište i 12 je puta pobijedila. Osvojila je četiri zlatne medalje - na 100 i 200 m, 80 m prepone i u štafeti 4x100 metara. Zbog preklapanja satnice, nije mogla nastupiti u skokovima u vis i u dalj, iako bi vjerojatno i tu pobijedila.
Nakon mnogih sjajnih finskih srednjoprugaša pojavio se Čeh Emil Zatopek, koji je pravu slavu doživio za četiri godine, na Olimpijskim igrama u Helsinkiju. U Londonu je osvojio zlato na 10.000 m.
Među boksačima ostao je zapamćen Mađar Laszlo Papp, koji je upravo u Londonu osvojio prvu od tri uzastopne zlatne medalje u srednjoj kategoriji.