- broj sudionika: 2407 sportaša (48 žena i 2359 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 28
- broj sportova: 14
- broj disciplina: 102
- Igre je otvorio: Kralj Gustav V.
- olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti
- olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: nije bilo protukandidata
Igre u Stockholmu obilježila su dvojica atletičara Finac Hannes Kohlemainen i Amerikanac Jim Thorpe. Kohlemainen je bio prvi među sjajnim finskim dugoprugašima. U Stockholmu je osvojio četiri medalje, tri zlatne i jednu srebrnu - zlato na 5000 m, 10000 m i u krosu (12 km), te srebro u momčadskoj utrci krosa. Na 5000 metara postavio je i novi svjetski rekord. Da nije bilo Prvoga svjetskog rata, njegova zbirka medalja bila bi sigurno još bogatija. Još jedno zlato osvojio je u maratonu na Igrama u Antwerpenu 1920.
Amerikanac Jim Thorpe, koji je imao indijanske korijene, bio je pak dominantan u petoboju i desetoboju. Njegovim uspjesima švedski je kralj bio toliko oduševljen da je rekao: "Gospodine, Vi ste za mene najveći svjetski atletičar". Thorpe je "pomeo" konkurenciju u petoboju i pobijedio u četiri discipline. U desetoboju nije bio ništa manje uvjerljiv. U četiri discipline bio je prvi, u dvije drugi, te u ostale četiri treći. Nakon povratka u Ameriku dočekala ga je optužnica da je igrao baseball za novac čime je prekršio "sveta olimpijska amaterska načela". Thorpe je diskvalificiran i oduzete su mu obje zlatne medalje. Umro je godine 1953., a godine 1980. posthumno je rehabilitiran.
Zanimljivo je da se s Thorpom u petoboju nadmetao i Amerikanac Avery Brundage (bio je šesti), koji je dva desetlijeća kasnije postao predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.