Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izrazio je "duboku zabrinutost zbog sadašnje političke situacije u Rumunjskoj glede funkcioniranja pravne države i neovisnosti pravosuđa, što su temeljna načela na kojima počiva Unija i koje sve vlade prirodno trebaju poštovati", kaže se u Van Rompuyevoj izjavi nakon sastanka s premijerom Victorom Pontom.
Ponta se u Bruxellesu sastao s Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom kako bi im objasnio sporne poteze koje je njegova vlada lijevog centra učinila u posljednje vrijeme.
Barroso je također izrazio "ozbiljnu zabrinutost" i istaknuo da rumunjska vlada "mora poštovati neovisnost pravosuđa, vratiti ovlasti Ustavnom sudu i osigurati provedbu njegovih odluka, imenovati ombudsmana koji ima široku potporu stranaka u parlamentu te osigurati novi i transparentan postupak za imenovanje državnog odvjetnika i ravnatelja uprave za borbu protiv korupcije".
U priopćenju iz Barrosova ureda kaže se da je Ponta obećao Barrosu da će rumunjska vlada odmah poduzeti mjere koje su u njezinoj nadležnosti i najavio da će ta obećanja hitno staviti i na papir.
U Rumunjskoj je u tijeku snažan sukob između vlade lijevog centra Victora Ponte i predsjednika Traiana Basescua s desnog centra. Ponta je doveo u pitanje Basescuovo pravo da predstavlja zemlju na summitima EU-a, zatim je ignorirao odluku Ustavnog suda koji je dao za pravo Basescuu, kazavši da su suci "predsjednikovi ljudi".
Ponta tvrdi da većinu zemalja članica EU-a na summitima EU-a predstavljaju premijeri, ali Rumunjska ima polupredsjednički sustav u kojem je veliki utjecaj predsjednika i koji je dosad predstavljao zemlju na tim sastancima.
Rumunjska je prolazila kroz sličnu krizu i za vrijeme prvog Basescuova mandata 2004.-2008. godine, kad je bio u sukobu s tadašnjim premijerom Calinom Popescuom Tariceanuom, koji je također inzistirao na tome da dolazi na summite EU-a. Ali, sad je prvi put neki rumunjski dužnosnik otvoreno ignorirao odluku Ustavnog suda.
Nakon odluke Ustavnog suda, Pontina vlada zauzela je urede službenog glasila države, koje je u nadležnosti parlamenta, zbog čega službeno glasilo nije moglo objaviti odluku Ustavnog suda, što je uvjet da bi stupila na snagu. Sve se to dogodilo dan prije početka posljednjeg summita EU-a 28. i 29. lipnja.
Rumunjski Ustavni sud u četvrtak je uredbu vlade kojom su mu smanjene ovlasti ocijenio mogućim "nasilnim ponašanjem".
"U danim uvjetima odluka vlade o donošenju hitne uredbe neposredno prije očitovanja Suda o ustavnosti prijedloga zakona (kojim se tom sudu brani očitovanje o odlukama donesenim u parlamentu) dovodi do pitanja o protuustavnom i nasilnom ponašanju vlade spram Suda", stoji u priopćenju sudaca rumunjskog Ustavnog suda.
Na događaje u Rumunjskoj reagirala je i njemačka vlada, pozvavši rumunjskog veleposlanika u Berlinu kako bi mu prenijela svoju "zabrinutost" zbog političke situacije u toj zemlji.
"Savezna vlada smatra da mjere koje je posljednjih dana poduzela vlada premijera Ponte glede smanjivanja ovlasti Ustavnog suda i prebacivanja nadležnosti u pogledu objave sudskih odluka ozbiljno ugrožavaju načelo diobe vlasti", stoji u priopćenju njemačke vlade koje je potpisao glasnogovornik Steffen Seibet.
Ponta je također optužen za plagiranje doktorske dizertacije. Brani se da je jedina njegova pogreška to što na dnu svake stranice svojeg rada, u fusnotoma, nije naveo autore, nego ih je naveo u bibliografiji na kraju rada. No, Ponta je raspustio službenu komisiju koja odobrava sveučilišne diplome i koja ga je optužila za plagijat.
U roku od tjedan dana parlamentarna većina lijevog centra suspendirala je ovlasti predsjednika Basescua, dekretom smanjila ovlasti Ustavnog suda i smijenila ombdusmana, koji jedini ima ovlasti dovesti u pitanje vladine uredbe. O smjenjivanju Basescua s predsjedničke dužnosti konačnu će riječ dati Rumunji na referendumu 29. srpnja, no vlada je promijenila i neke odredbe o referendumu. Umjesto većine upisanih birača, kao što je zakon nalagao dosad, sad je dovoljna većina onih koji su izašli na referendum da bi odluka bila valjana.
Svi ti potezi izazvali su veliku zabrinutost u Europskoj uniji, a nekoliko zastupnika Europskog parlamenta iz Europske pučke stranke naznačilo je mogućnost suspenzije prava glasa Rumunjske u Vijeću Europske unije.
Članak 7 Lisabonskog ugovora predviđa mogućnost suspenzije prava glasa neke države članice u slučaju "teškog kršenja" temeljnih prava, ali taj mehanizma nikada dosad nije korišten.
Europska komisija će 18. srpnja objaviti izviješće o napretku Rumunjske u sklopu nadzornog mehanizma uspostavljenog pri ulasku te zemlje u EU. Rumunjska je zajedno s Bugarskom pod posebnim nadzorom Europske komisije u područjima pravosuđa, temeljnih prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, budući da je ocijenjeno da te dvije zemlje u trenutku ulaska u EU nisu ispunjavale potrebne kriterije za članstvo.
Od tog će izviješća ovisiti i ulazak Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor, iako ta pitanja formalno nisu povezana.