Nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, Ponta je izrazio "puno povjerenje" u to da će Europska komisija stanje u Rumunjskoj procijeniti "pravedno".
"Ako ijedna odluka koju su donijeli vlada ili parlament nije u skladu s europskim mjerilima, mi smo spremni trenutačno poduzeti mjere kako bismo se vratili na pravi put", istaknuo je rumunjski premijer.
Ponta se u četvrtak treba sastati s predsjednikom EU Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, a u svim susretima nastojat će pokazati kako je njegova vlada potpuno predana demokraciji i pravnoj državi, jer nakon prijekora koje je zbog postupka prema predsjedniku države Trajanu Basescuu dobio od EU, Njemačke kao glavne zemlje financijera u EU i SAD, mora uvjeriti čelnike zemalja članica EU da se u Rumunjskoj poštuju opća pravila demokracije, jer bi u suprotnom mogao ugroziti sporazum s MMF-om koji bi trebao pomoći rumunjskom gospodarstvu da se pokuša othrvati galopirajućoj recesiji.
Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, koja je vrlo dobro upoznata s događajima u Rumunjskoj, tijekom dana je upozorila da je sadašnja politička kriza "vrlo opasna" i da bi mogla ugroziti napredak Rumunjske prema "punoj integraciji" u Europsku uniju, izrazivši istodobno "veliku zabrinutost" zbog "brzog razvoja situacije".
U samo tjedan dana, parlamentarna većina lijevog centra uspjela je razriješiti dužnosti predsjednika Basescua, političara koji pripada desnom centru, a potom i od Ustavnog suda dobiti potvrdu zakonitosti svoje odluke. No, Basescu, koji je privremeno predao ovlasti osobi koju je parlament odredio za njegovog nasljednika, s vlasti će definitivno otići tek ako se to potvrdi na referendumu koji će se samo zbog toga organizirati 29. srpnja.
Taj bi spor mogao imati ozbiljne posljedice po Rumunjsku utoliko što bi izvješće o stanju rumunjskog pravosuđa i borbi protiv korupcije, koje će čelnicima EU biti predstavljeno 18. srpnja, moglo biti negativno ili vrlo kritično intonirano. Prijašnja takva izvješća bila su temelj da se Rumunjskoj i Bugarskoj ne dopusti ulazak u schengenski prostor.