SREBRENICA - Posmrtni ostaci 520 žrtava genocida što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima Srebrenice počinile snage bosanskih Srba pokopano je u srijedu na groblju u sastavu memorijalnog kompleksa u Potočarima. Tisuće ljudi sudjelovalo je na komemoraciji i pokopu, a uz brojne bosanskohercegovačke dužnosnike te predstavnike međunarodne zajednice u Srebrenici je bilo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno premijerom Zoranom Milanovićem. Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković kazao je kako se činom pokopa žrtvama vraća dostojanstvo jer ih se spašava od zaborava. "Danas smo ovdje jer vjerujemo u pravdu, uzdamo se u istinu i čekamo slobodu", kazao je Duraković tijekom komemoracije. Posebice je upozorio na novu nepravdu koja se čini ubijenima, ali i cijeloj Srebrenici kada se pokušava nijekati istina o počinjenom genocidu nad ljudima "koji su ubijeni zbog onoga s čim su se rodili". Kazao je kako u Srebrenici, koju je nazvao svetim mjestom, svi građani BiH brane svoje pravo na život. Rabin newyorške Park East sinagoge Arthur Schneier bio je jedni strani govornik tijekom komemoracije, a ta prilika mu je dana zbog njegova opetovanog zalaganja za toleranciju i pomirenje, ali i očuvanje istine o stradanjima nedužnih. Schneier je u emotivnom govoru podsjetio kako je i sam svjedočio nezamislivim zločinima jer je preživio holokaust pod nacistima, ali je veći dio njegove obitelji ubijen u koncentracijskim logorima.
SREBRENICA - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović u srijedu je odao počast Bošnjacima ubijenim u genocidu u Srebrenici 1995. godine i položio vijenac na spomen-obilježje u memorijalnom centru u Potočarima koje podsjeća na više od osam tisuća žrtava tog zločina. "Ovo je uzvišeno i strašno tužno. Puno tužnije nego što sam mislio kad sam dolazio ovdje", izjavio je novinarima hrvatski premijer nakon komemoracije. Kazao je kako je želio doći i ranije u Srebrenicu tijekom prethodnih posjeta BiH no 11. srpnja, kako je istaknuo, ipak ostaje najvažnijim datumom kada je to prikladno učiniti. "Naprosto je neshvatljivo da se to (genocid u Srebrenici) dogodilo", kazao je Milanović dodajući kako se nešto slično tijekom rata moglo dogoditi i s Bihaćem. Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković, koji je dočekao i pozdravio Milanovića, kazao je Hini kako iznimno cijeni način na koji su Hrvatska i njeni dužnosnici do sada iskazivali svoje suosjećanje s patnjama Srebreničana. "Hrvatska dijeli gotovo istu sudbinu kao i BiH jer smo bili suočeni s istim agresorom i to nas veže u duhovnom i svakom drugom smislu", kazao je Duraković. Podsjetio je na činjenicu da je Hrvatska i supotpisnica Daytonskog sporazuma pa je stoga solidarnost koju iskazuje s onima koji su stradali u BiH važnija jasno pokazujući tko je krivac, a tko je žrtva. "To je važno i za povijesni tijek nekih stvari na Balkanu", kazao je Duraković.
MOSTAR - Britanski premijer David Cameron ocijenio je u izjavi posebno izdanoj povodom godišnjice genocida u Srebrenici da se taj masovni zločin ne smije negirati te da treba biti opomena svijetu kako bi se ponavljanje sličnih zločina spriječilo. U izjavi proslijeđenoj u srijedu medijima iz veleposlanstva Velike Britanije u BiH, premijer Cameron je izrazio suosjećanje obiteljima žrtava u Srebrenici, ali i svima koji su izgubili najmilije tijekom sukoba na Balkanu. "Nikada ne smijemo zaboraviti čin genocida počinjen u Srebrenici, niti se ikada smije negirati. Važno je ovu prigodu iskoristiti da se podsjeti na to i potvrdi uvjerenje da svijet mora djelovati na sprječavanju takvih zločina", stoji u izjavi britanskog premijera. Cameron je pritom ocijenio značajnim rad Međunarodnog suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije ističući da je suđenjem Ratku Mladiću, zapovjedniku snaga bosanskih Srba koje su napadale Srebrenicu i počinile zločine, dokaz odlučnosti međunarodne zajednice da procesuira sve optužene za ratne zločine. Po njemu će to suđenje pomoći građanima BiH da se okrenu svjetlijoj budućnosti. Britanski premijer je pozvao političare iz BiH da rade na pomirenju i suradnji te povedu zemlju k članstvu u EU i NATO.
ZAGREB - Uz izvanredne političke odnose između Hrvatske i Slovačke sada je najvažnije raditi na daljnjem razvoju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, složili su se u srijedu u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov gost, slovački predsjednik Ivan Gašparovič. "Želimo povećati trgovinsku razmjenu i razvijamo dugoročne strateške projekte, posebice na području energetike i prometne infrastrukture" kazao je Josipović, nakon razgovora s Gašparovičem, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Slovački predsjednik je istaknuo da je važno dinamiku političkog dijaloga prenijeti na dinamiku gospodarske suradnje. "Robna razmjena između Slovačke i Hrvatske se od 2000. do 2011. godine utrostručila. Prošle godine je iznosila 290 milijuna eura, ali to nije baš najbolji rezultat ako usporedimo ostale zemlje srednje Europe" kazao je Gašparovič. Podsjetio je da je Slovačka nakon raspada Čehoslovačke bila u velikim gospodarskim problemima ali da je promjenom zakona posebno porezne politike uspjela privući strane investicije te da je sada Slovačka vodeća zemlja u proizvodnji automobila po broju stanovnika. Hrvatski predsjednik je kazao da Hrvatska ne samo što mora "relaksirati propise" i uvesti sve ostale reforme poput porezne već mora promjeniti odnos prema stranim investitorima, posebice istaknuvši da moramo ukloniti "zapreke u glavama" kako bi mogli širom otvoriti vrata stranim investicijama.
ZAGREB - Bivši predsjednik bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojemu se pred Haaškim sudom sudi za genocid i druge ratne zločine u BiH, zatražio je izdavanje subpoene bivšem američkom predsjedniku Billu Clintonu kako bi ga prisilio da podijeli s njegovom obranom svoja saznanja o navodnim pošiljkama oružja za bosanske muslimane preko Hrvatske. Prema dokumentu koji je u srijedu objavio Haaški sud, Karadžić od sudskog vijeća traži izdavanje subpoene jer su pokušaji njegove obrane da osigura dobrovoljnu suradnju bivšeg američkog predsjednika propali. O pitanju navodnog krijumčarenja oružja za bosanske muslimane u vrijeme UN-ova embarga na oružje 1994.-95. Karadžićeva obrana već je uz pomoć subpoena razgovarala s bivšim šefom HIS-a Miroslavom Tuđmanom i bivšim pomoćnikom ministra obrane Vladimirom Zagorcem u Zagrebu, no Karadžić se u podnesku požalio da su dvojica bivših hrvatskih dužnosnika zanijekala da imaju ikakva saznanja o pošiljkama oružja za bosanske muslimane, dok je bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith odbio razgovor s predstavnicima njegove obrane. Karadžić je naveo i kako nije ni na druge načine uspio dokazati da je oružje išlo preko Hrvatske iako je takve dokumente tražio od Hrvatske, BiH, Irana, Turske i SAD-a.
SANA - Najmanje je 22 ljudi poginulo, a deseci su ranjeni u napadu automobilom bombom na policijsku akademiju u jemenskom glavnom gradu Sani u srijedu, objavili su sigurnosni izvori. Bombaš samoubojica automobilom se zaletio u južni ulaz akademije na kraju radnog dana, kada su ljudi izlazi iz kompleksa. Potvrđena je smrt 22 osoba, a očekuje se da će broj mrtvih rasti. Napad se zbio u blizini samoubilačkog napada 21. svibnja u kojem je poginulo 90 ljudi. Samoubojica se raznio eksplozivom usred priprema za vojnu paradu povodom godišnjice ujedinjenja Jemena. Odgovornost je tada preuzela jemenska Al-Kaida.