Stopa nezaposlenosti u 34 zemlje članice OECD-a zadržat će se na 7,7 posto do kraja iduće godine, što je blizu stopi od 7,9 posto zabilježenoj ovog svibnja, kada je bez posla bilo 48 milijuna ljudi, naveo je OECD u prognozama zaposlenosti za 2012.
Pogoršanje izgleda za gospodarstvo u posljednje vrijeme vrlo je loša vijest za tržište rada, zaključio je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.
"Važno je da vlade iskoriste sva raspoloživa sredstva kako bi pomogle onima koji traže posao, osobito mladim ljudima, i to uklanjanjem prepreka za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganjem u njihovo obrazovanje i vještine", rekao je Gurria prilikom predstavljanja izvješća u Parizu, u sjedištu OECD-a.
Zemlje se moraju uhvatiti ukoštac s krizom radnih mjesta odgovarajućim makroekonomskim mjerama, uključujući hitnu stabilizaciju europskog bankovnog sustava. Opravdano je i labavljene fiskalne politike ako vlade zadrže prostor za proračunski manevar, napominju u OECD-u.
U izvješću također analiziraju snažan pad udjela plaća i ostalih materijalnih prava radnika, u nacionalnom dohotku, koji se proteklih 20 do 30 godina postojano smanjuje u većini zemalja OECD-a.
Tako je prosječan udio rada u nacionalnom dohotku pao sa 66,1 posto početkom devedesetih godina prošlog stoljeća na 61,7 posto krajem prošlog desetljeća, navode.
Pritom 80 posto tog smanjenja pripisuju poboljšanoj ukupnoj produktivnosti i širenju kapitalno intenzivne proizvodnje slijedom ekspanzije informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
To je rezultiralo naglim skokom inovacija i razvojem novih kapitalnih roba i proizvodnih procesa, koje obogaćuju društvo u cjelini ali istodobno zamjenjuju radnike za strojevima u slučaju brojnih rutinskih radnih zadataka.
U OECD-u se pribojavaju da je smanjenje broja radnih mjesta za koje se traže niske kvalifikacije zapravo trajan, strukturni fenomen koji neće nestati nakon što gospodarski rast ponovo ubrza.
Drugi je važan razlog smanjenog udjela rada u nacionalnom dohotku oštrija konkurencija povezana s globalizacijom, na koju otpada 10 posto tog smanjenja, napominju u OECD-u.
Treći je razlog privatizacija, posebno svojedobno državnih poduzeća u sektorima energetike, transporta i komunikacija, i to zbog stvaranja poticaja za povećanje zarade.