BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u petak nakon dvodnevnog summita EU-a u Bruxellesu da je Europa na svom dugom putu došla do točke kada mora krenuti u pravcu većeg fiskalnog i političkog povezivanja. Milanović je sadašnju situaciju u Europskoj uniji usporedio sa situacijom kada zrakoplov na poletnoj pisti dosegne brzinu uzlijetanja i više ne može odustati, a da se ne razbije. "Prema tome, morate uzletjeti, zrakoplov se mora dići, a onda je sve bolje, ali i neizvjesnije. Europa će definitivno morati ići u pravcu većeg fiskalnog povezivanja, veće političke integracije", rekao je Milanović, dodajući da je dosadašnji sustav odlučivanja u Uniji bio dobar za mirna vremena bez krize. Čelnici EU-a postigli su dogovor da se komercijalnim bankama omogući izravan pristup kriznim fondovima Unije, a nadzor nad njihovim poslovanjem na europskoj će razini provoditi Europska komisija. Na summitu je dogovoren pakt za rast i zapošljavanje te mjere koje bi trebale omogućiti smanjenje kamata koje na svoje obveznice trenutačno plaćaju Španjolska i Italija.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u petak u Bruxellesu kako je veoma važno da Europska komisija podrži plan hrvatske vlade za privatizaciju riječkog brodogradilišta 3. maj. Milanović nije potvrdio medijske navode da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za taj plan. "To radi ministarstvo gospodarstva. Danas su održane konzultacije na razini zamjenika ministara i direktora. Model je manje više poznat, moramo ga još dotjerati o Hrvatskoj, ali je jako važno da Europska komisija dade zeleno svjetlo. Nakon više od 20 godina, neću reći nereda, ali nepoduzimanja mjera u sektoru brodogradnje, sada nas čeka posao da to riješimo u pola godine i tu će možda biti grešaka, ali nemamo izbora, moramo dalje i sačuvati brodogradnju kolikogod je to moguće", rekao je Milanović nakon završetka summita u Bruxellesu, zamoljen da komentira pisanje medija da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za privatizaciju 3. maja. U Europskoj komisiji nisu htjeli komentirati informacije da je taj plan dobio njihovo zeleno svjetlo.
BRUXELLES - Mađarski premijer Viktor Orban odbio je u petak u Bruxellesu na bilo koji način komentirati ocjenu hrvatskog premijera Zorana Milanovića da hrvatsko pravosuđe više poštuje mađarsko nego obrnuto. "Prije svega iznimno poštujem vašeg premijera. On je veliki čovjek i mi bilateralno iznimno dobro surađujemo. Kao drugo, mi iznimno cijenimo hrvatski narod jer imamo puno zajedničkog, od povijesti, prijateljstva i suradnje u zadnjih nekoliko godina. Ne postoji toliko primjera da su dvije države tako povezane bez interesa, čak i emocionalno. Mi volimo i pomažemo Hrvatsku, a to je, vjerujem i obostrano. Kao treće, budući da je izuzetno vrijedno prijateljstvo ne želim izazivati nikakav sukob reagirajući na bilo kakve kritike od strane Hrvatske prema Mađarskoj, osim kada se radi o poštivanju mađarskog naroda. To ovdje nije slučaj i nema razloga reagirati na to", odgovorio je Orban na upit hrvatskih novinara nakon završetka summita u Bruxellesu. Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak pri dolasku na summit EU-a u Bruxelles, govoreći o sudskom procesu koji se protiv Radimira Čačića vodi u Mađarskoj, da će Hrvatska poštovati pravomoćnu presudu, dodajući da hrvatsko pravosuđe više poštuje mađarsku stranu nego što je slučaj u obratnom smjeru.
ZAGREB - Svjetske agencije u petak su donijele vijesti o presudi mađarskoga suda prvom potpredsjedniku hrvatske vlade Radimiru Čačiću, koji je dobio 22 mjeseca uvjetne zatvorske kazne s rokom kušnje od tri godine. Čačić je proglašen krivim što je u siječnju 2010. izazvao prometnu nesreću u kojoj je poginulo dvoje ljudi, a Reuters piše kako će ta presuda vjerojatno pomoći da se izbjegne politička kriza u hrvatskoj vladi. Čačić je, naime, ranije najavio da će odstupiti samo ako dobije bezuvjetnu zatvorsku kaznu, dodaje Reuters. Talijanska Ansa objavila je da je premijer Zoran Milanović najavio kako bi tražio Čačićevu ostavku samo u slučaju bezuvjetne kazne i to kad presuda bude pravomoćna. Slovenska agencija STA piše kako je Čačić i ponovno rekao kako osjeća osobnu odgovornost zbog nesreće, ali je i ponovio da nije mogao utjecati na okolnosti nesreće. Beta javlja kako Čačić mora platiti i sudske troškove od 1,18 milijuna forinti, odnosno nešto više od četiri tisuće eura. Tužiteljstvo je u završnoj riječi tražilo kaznu od jedne do pet godina, a obrana je tražila oslobađajuću presudu. Tužiteljstvo je, piše France Presse, ocijenilo da vozač brzinu nije prilagodio meteorološkim uvjetima, te smanjenoj vidljivosti u trenutku nesreće. Dodaje da je Čačićeva obrana najavila kako se ima namjeru žaliti na presudu koju ocjenjuje prestrogom, dok je tužiteljstvo također kazalo da će se žaliti, te tražiti strožu kaznu.
BRUXELLES - Crna Gora započela je u petak u Bruxellesu pristupne pregovore s Europskom unijom na međuvladinoj konferenciji na kojoj su pregovori proglašeni službeno otvorenima, a konkretni pregovori po pojedinim poglavljima započet će po završetku analitičke usporedbe zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Prije otvaranja pregovora, čelnici Europske unije formalno su potvrdili zaključke donesene početkom tjedna na ministarskoj razini da se s Crnom Gorom otvore pregovori. Pregovori će se voditi prema novom pristupu po kojem će se najprije otvoriti dva najvažnija poglavlja, 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i sigurnost. Ta dva poglavlja bit će otvorena tijekom čitavog procesa i bit će zatvorena tek na kraju. Na prvoj međuvladinoj konferenciji o pristupanju Crnu Goru predstavljao je ministar vanjskih poslova Milan Roćen, a europsku stranu povjerenik Fuele i danski ministar za Europu Nicolai Wammen. Ministar Wammen je na konferenciji za novinare rekao da je otvaranje pregovora rezultat reformi koje je Crna Gora provela posljednjih godina. Povjerenik Fuele je istaknuo da pred Crnom Gorom stoji teški posao u pregovorima, da nema "besplatne ulaznice" u EU te da se reforme ne provode radi Bruxellesa nego same Crne Gore.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će na u ponedjeljak i utorak na poziv rumunjskog predsjednika Traiana Basescua u službenom posjetu Rumunjskoj, priopćeno je u petak iz Ureda predsjednika. Prvog dana posjeta predsjednik Josipović razgovarat će sa svojim domaćinom rumunjskim predsjednikom Basescuom, s predsjednicima gornjeg i donjeg doma rumunjskog parlamenta te s predsjednikom rumunjske vlade Victorom Pontom. Očekuje se da će u središtu razgovora biti bilateralni odnosi, kao i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Rumunjski parlament je 26. lipnja ratificirao ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji, a da bi proces ratifikacije bio gotov, čeka se potpis rumunjskog predsjednika. Drugog dana posjeta predsjednik Josipović bit će nazočan otvorenju rumunjsko-hrvatskog gospodarskog skupa, a u poslijepodnevnim satima posjetit će općine Lupak, Klokotići i Karaševo u kojima živi hrvatska manjina u Rumunjskoj. Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj, prema službenim brojkama, ima nešto više od 14000, iako se vjeruje da je njihov broj veći. Hrvati oko grada Rešice najstarija su hrvatska dijaspora i tamo žive više od 500 godina, a najveće je hrvatsko naselje Karaševo, koje će u utorak posjetiti hrvatski predsjednik.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Janša u petak je u Bruxellesu zanijekao špekulacije da bi Slovenija uskoro mogla zatražiti pomoć europskih fondova za financijsku stabilnost kakva je već bila potrebna rubnim članicama eurozone, poput Grčke i Portugala. "U ovom trenutku nema nikakva razloga za takve špekulacije", rekao je Janša. Dodao je kako njegova vlada ocjenjuje da je takva opasnost otklonjena nedavno prihvaćenim mjerama štednje za postizanje financijske stabilnosti i da slovenska vlada čini sve da joj ne bi bilo potrebno tražiti takvu pomoć. Proračunski rezovi i štednja predviđaju da će Slovenija u ovoj godini svoj proračunski deficit s lanjskih 6,4 posto BDP-a smanjiti na 3,5 posto u ovoj, te na ispod 3 posto u 2013. i tako ispuniti pravila o financijskoj stabilnosti članica eurozone kojoj se Slovenija priključila 2007. Špekulacije o tome da će Slovenija možda morati zatražiti pomoć europskih fondova za spas eura pojavila se i zbog Janšine izjave za jedan lokalni radio da bi Slovenija mogla krenuti "putem Grčke", ako oporba u parlamentu ne pristane dati potrebnu ustavnu većinu prilikom skorašnjeg glasovanja u parlamentu o ustavnim promjenama, što su ga prenijele zapadne agencije.
SARAJEVO - Odluka raspravnog vijeća Haaškog suda da bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića oslobodi optužbi za genocid na prostoru sedam općina u Bosni i Hercegovini i u petak je nastavila izazivati reagiranja u toj zemlji a predstavnici različitih udruga koje okupljaju bošnjačke stradalnike ističu ogorčenost tom činjenicom. "Dnevni avaz" izvješćujući o odluci Haaškog suda ironično konstatira kako je to "vidovdanski poklon iz Den Haaga zločincu Karadžiću". List problematizira činjenicu da je točku optužbe za genocid u postupku protiv Karadžića dokazivao isti onaj tužitelj koji u tome nije uspio tijekom suđenja ratnom predsjedniku parlamenta bosanskih Srba Momčilu Krajišniku. Predstavnici udruga koje okupljaju preživjele Bošnjake iz općina za koje je ICTY ocijenio da u njima nije bilo genocida ocijenili su kako je ovo nedopustiva i politički motivirana odluka.
KAIRO - Novoizabrani egipatski predsjednik Mohamed Morsi u petak je obećao "civilnu, domoljubnu i ustavnu" državu pred više desetaka tisuća svojih sunarodnjaka okupljenih na trgu Tahrir, simbolu slobode i revolucije, u središtu Kaira. Morsi, član Muslimanske braće, položio je simboličnu prisegu, uoči službene prisege koju će položiti pred visokim ustavnim sudom u subotu. Egipćani su Morsija dočekali pljeskom i uzvicima odobravanja. Tahrir je mjesto velike pobune Egipćana, zahvaljujući kojoj je njegov prethodnik Hosni Mubarak u veljači 2011. bio prisiljen podnijeti ostavku. Morsi je, obrativši se okupljenim sunarodnjacima istaknuo kako je riječ "o mjestu na kojemu se događala revolucija i mjestu na kojemu se događala sloboda" te je pozdravio svoju "braću i sestre, egipatski narod, sav slobodni svijet, Arape, muslimane, egipatske muslimane, egipatske kršćane...". Morsi je prvi islamist u najvišim egipatskim političkim krugovima i prvi egipatski predsjednik koji ne dolazi iz vojnih krugova.
ANTAKYA - Tijekom noći su sirijski helikopteri raketirali strateške gradove na sjeveru Sirije a tenkovi su se približili Aleppu, rekli su pobunjenici, ali su se držali dalje od turske protuzračne obrane postavljene zbog sirijskih operacija u blizini granice s Turskom. Turski zapovjednici obišli su bitnice raspoređene u pograničnom području nakon što je Sirija oborila turski vojni zrakoplov prije tjedan dana, što je izrazito pojačale napetosti između dvije zemlje. Tursko raspoređivanje snaga uz granicu, koje je jasno upozorenje predsjedniku Bašaru al-Asadu, podudara se s porastom nasilja po cijeloj Siriji i sve užurbanijim međunarodnim naporima da se postigne mirovni sporazum i izbjegne puni građanski rat. Iako ni Turska ni NATO ne izgledaju voljni provoditi formalnu zonu zabrane leta nad Sirijom analitičari u regiji su rekli da je turski premijer Tayyip Erdogan jasno poručio Assadu da riskira, kako je rekao, "bijes" Turske ako se njegovi zrakoplovi približe granici.
MOSKVA - Rusija je u petak rekla da žali što, nakon primjedbi Sjedinjenih Država, Iran, Saudijska Arabija, Jordan i Libanon nisu pozvani na ministarski krizni sastanak o Siriji u Ženevi u subotu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je u izjavi reklo i da će dogovor o prekidu vatre i povlačenju vladinih i pobunjeničkih snaga iz gradova stvoriti povoljno ozračje za političku tranziciju. Iako je ministarstvo pozdravilo sazivanje skupa kao pozitivan potez, izjava ukazuje na izostanak približavanja sa zapadnim silama oko političke tranzicije u Siriji. Ministarstvo je izjavu objavilo kratko vrijeme prije ručka u Sankt Peterburgu na kojem se očekuje da će državna tajnica SAD-a Hillary Clinton pokušati uvjeriti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da se Moskva treba složiti s odlaskom sirijskog predsjednika Bašar al-Asada s vlasti.
ŽENEVA - Međunarodni posrednik za Siriju Kofi Annan u petak je rekao da je "optimističan" te da očekuje da će ministarski razgovori o sukobu u Siriji, koji se održavaju u subotu, dati prihvatljiv ishod. "Mislim da ćemo imati dobar sastanak sutra. Optimističan sam", rekao je Annan agenciji Reuters po dolasku u Ženevu na pripremne razgovore. Razgovori ministara vanjskih poslova velikih sila i zemalja regija završit će "prihvatljivim ishodom", rekao je ne navodeći pojedinosti.
LONDON - Utemeljitelj WikiLeaksa Julian Assange, koji se nalazi u zgradi ekvadorskog veleposlanstva u Londonu, nije se odazvao pozivu britanske policije da se u petak javi u postaju Belgravia u 11,30 sati, što je trebao biti uvod u njegovo izručenje Švedskoj, objavio je Assangeov glasnogovornik. U skladu sa savjetom svojih odvjetnika, Assange će i dalje "ostati u zgradi veleposlanstva pod zaštitom ekvadorske vlade" očekujući odluku službenog Quita o zahtjevu za političkim azilom, rekao je novinarima glasnogovornik. Assangeovo javljanje u policijsku postaju Belgravia, smještenu u blizini ekvadorskog veleposlanstva u Londonu, trebao je biti prvi korak u procesu njegova izručenja Švedskoj gdje mu se želi suditi zbog navodnog silovanja i seksualnog napastovanja. Australčevo nejavljanje u londonsku policijsku postaju "ne treba smatrati nedostatkom poštovanja", istaknuo je glasnogovornik, podsjetivši kako u skladu s "međunarodnim i nacionalnim pravom, zahtjevi za azilom imaju prednost nad zahtjevima za izručenjem".