BRUXELLES - Pravomoćna presuda u postupku koji se pred mađarskim sudom vodi protiv prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića bit će konačna točka orijentacije vezano uz njegov ostanak u vladi, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović prije nego što je objavljena nepravomoćna presuda u tom predmetu. "Pravomoćna presuda u ovom slučaju je konačna točka orijentacije, a mi danas nećemo imati pravomoćnu presudu. O svemu ostalom govorio je gospodin Čačić", odgovorio je premijer Milanović na upit hoće Čačić ostati u vladi u slučaju osuđujuće presude pred mađarskim sudom za prometnu nesreću. Prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić nepravomoćno je osuđen danas na Županijskom sudu u Kaposvaru na četrnaest mjeseci zatvora s rokom kušnje od tri godine i mora snositi sudske troškove zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe. Milanović je odgovorao na pitanja novinara nakon završetka summita u Bruxellesu na kojem je sudjelovao kao promatrač, a prije objave nepravomoćne presude. Upitan kakvo je njegovo stajalište prema Čačiću u smislu političkog morala u slučaju osuđujuće presude, Milanović je odgovorio: "Sad me opet tjerate da filozifiram i opet će to komentatori izvlačiti iz konteksta. Postoje etički opterećene situacije i etički neutralne situacije i da bi nešto imalo etičku komponentu mora postojati voljni element. Ovdje toga nema, to je nesreća kojoj je prethodilo, prema svemu što znamo, relativno normalno ponašanje onoga tko je štetu napravio, a to je gospodin Čačić, koji je to priznao".
BEOGRAD - Hrvatski branitelj Veljko Marić, koji u Srbiji izdržava pravomoćnu zatvorsku kaznu dosuđenu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, mogao bi uskoro izdržavanje kazne nastaviti u Hrvatskoj, rekao je u petak njegov odvjetnik Đorđe Dozet. ''Mi smo podnijeli zahtjev za njegovo prebacivanje na izdržavanje kazne u Hrvatskoj koji još nije riješen, ali je u postupku i imamo nekakve naznake da bi vrlo skoro mogao biti prebačen u Hrvatsku'', kazao je Dozet Hini. O potezima poduzetima pošto je u ožujku prvostupanjska presuda Mariću postala pravomoćna, Dozet je rekao da je srbijanskom Vrhovnom prizivnom sudu podnijet zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravomoćne presude koji je odbijen. Zatim je podnesena ustavna žalba Ustavnom sudu Srbije koja još nije riješena. Ne postoji nikakav rok u kojem bi Ustavni sud morao donijeti odluku i na nju se čeka, rekao je odvjetnik te istaknuo da je trenutačno najbitniji zahtjev za prebacivanje Marića u Hrvatsku ''koji je stavljen u proceduru i daleko je već odmakao''. Ima naznaka iz ministarstava pravosuđa Srbije i Hrvatske da bi to ''trebalo biti riješeno'' kao i da je to u skladu sa međunarodnim pravom i sporazumom koji postoji između hrvatskog i srbijanskog pravosuđa, rekao je Dozet. Odjel za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu u ožujku je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je hrvatski branitelj Veljko Marić osuđen na 12 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ubojstvo civila Petra Slijepčevića u listopadu 1991. na području Grubišnog Polja.
ZAGREB - Odbor za vanjsku politiku i Odbor za europske integracije Hrvatskog sabora održali su u petak u Zagrebu zajedničku sjednicu na kojoj su raspravljali o provedbi Akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju RH EU i tijeku procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju RH EU. Ugovor o pristupanju RH EU do sada je ratificiralo devet država članica, a uskoro će to učiniti Rumunjska te Austrija i Luksemburg tako da bi ih do ljetne stanke trebalo biti 12, kazao je pomoćnik ministrice za europske poslove Hrvoje Marušić. Ugovor su ratificirale Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija, Malta, Litva, Latvija, Cipar i Češka. Do kraja godine ugovor bi ratificirati trebale 23 ili 24 države članice EU-a, kazao je. Mnoge države članice, da bi ratificirale hrvatski pristupni ugovor, čekaju sveobuhvatno, godišnje izvješće o monitoringu koje bi Europska komisija trebala objaviti 10. listopada, objasnio je. Hrvatska je na dobrom putu da dovrši ispunjavanje monitoring tablica, koje će biti osnova za izradu tog izvješća, i preda ih Komisiji do 6. srpnja, kazao je.
BEOGRAD - Mandatar za sastavljanje nove srbijanske vlade i predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić u petak je s vršiteljem dužnosti predsjednika Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandrom Vučićem započeo razgovore o sastavljanju nove srbijanske vlade, a po završetku razgovora priopćeno je kako bi vlada mogla biti sastavljena za 15 dana te imati 15 ministarstava. Dačić je, u zajedničkom obraćanju novinarima nakon sastanka, kazao kako postoji opredjeljenost da vlada bude manja i sa manje ministarstava i članova vlade, te da je početni prijedlog da taj broj bude oko 15 ministarstava, dva manje nego dosadašnja. Govoreći o budućoj suradnji sa SNS-om, Dačić je naveo da postoje različita mišljenja i ocjene dviju stranaka prema događajima u prošlosti, ali da postoji i zajednička opredijeljenost da one učine sve što mogu da srbijanska sadašnjost i budućnost bude u izgradnji demokratskog, ekonomski razvijenog i socijalno odgovornog društva. Dodao je kako je riječ o izgradnji Srbije koja će biti članica Europske unije, biti faktor mira i stabilnosti u regiji, očišćena od kriminala, korupcije i nasilja, te zemlje koja zasigurno mora svoj princip socijalne pravde, zapisan, kako je naglasio, u njezinu ustavu, probati pretočiti u konkretnu ekonomsku i socijalnu politiku koju nova srbijanska vlada treba voditi. Aleksandar Vučić, koji obnaša dužnost predsjednika SNS-a otkako je nedavno izabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikolić podnio ostavku na funkciju predsjednika te stranke, kazao je kako je s koalicijom oko SPS-a postignuta suglasnost da vlada bude formirana u najkraćem mogućem roku.
DUBAI - Iran namjerava uskoro opremiti svoje brodove u Hormuškom tjesnacu s raketama kraćeg dometa, po izjavi zapovjednika Revolucionarne garde, što je očito upozorenje Zapadu da ne napada Iran zbog njegovog spornog nuklearnog programa. "Već smo opremili naša plovila raketama dometa 220 kilomnetara i nadamo se uskoro postaviti rakete dometa većeg od 300 kilometara", rekao je Ali Fadavi, izvijestila je agencija Mers u petak. "S naših obala možemo gađati sva područja u regiji Perzijskog zaljeva, Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva", rekao je. Iran je ranije zaprijetio zatvoriti Tjesnac Hormuz, kuda iz Zaljeva prolazi 40 posto svjetske nafte koja se doprema morem, ako zapadnjački sankcije zbog njegovog nuklearnog programa zaustave izvoz iranske nafte.
SARAJEVO - Sve veći broj državljana Bosne i Hercegovine traži azil u Švedskoj što izaziva zabrinutost vlade u Stockholmu i predstavlja očevidnu zloporabu bezviznog režima kojega je Europska unija odobrila BiH u prosincu 2010., upozorilo je u petak švedsko veleposlanstvo u Sarajevu. U priopćenju dostavljenom lokalnim medijima, švedsko je veleposlanstvo potvrdilo kako se neprestano bilježi sve veći broj tražitelja azila koji pristižu iz BiH očekujući kako će im Švedska dati financijsku potporu i odobriti stalni boravak. Iz švedskog veleposlanstva ističu kako teški socijalni i ekonomski uvjeti u BiH nisu dovoljni za odobravanje azila te podsjećaju kako se takvi zahtjevi odbacuju a podnositeljima se nalaže da odmah napuste Švedsku uz rizik dobivanja zabrane ponovnog ulaska na teritorij Schengena. Od prosinca 2010. do lipnja 2012. godine 1.565 državljana BiH je predalo zahtjev za azil u Švedskoj. "Ovakva situacija postala je ozbiljna", stoji u priopćenju. Prema informacijama koje su prikupile vlasti BiH, najveći broj lažnih azilanata u Švedsku stiže s područja svejeroistočne Bosne, posebice općina Sapna i Kalesija kod Tuzle.