ZAGREB - Češki predsjednik Vaclav Klaus potpisao je ratifikacijski dokument o pristupanju Hrvatske u članstvo Europse unije, te je time Češka u potpunosti izvršila ratifikacijsku proceduru hrvatskog pristupnog ugovora, potvrđeno je u utorak Hini u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Potpisom češkog predsjednika završen je ratifikacijski proces hrvatskog pristupnog ugovora, a Češka je tako postala deveta zemlja članica Europske unije koja je završila proces ratifikacije. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, prva je ratificirala Slovačka 1. veljače, a do sada su, uz Slovačku i Češku, ugovor ratificirale i Mađarska, Bugarska, Italija, Malta, Latvija, Cipar i Litva. Da bi Hrvatska 1. srpnja 2013. postala punopravna članica Europske unije, ugovor moraju ratificirati sve zemlje članice Unije.
ZAGREB - Rumunjski parlament ratificirao je u utorak hrvatski ugovor o pristupanju Europskoj uniji, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Parlament je jednoglasno prihvatio odluku o ratifikaciji, s 378 glasova, a sad se čeka da tu odluku potvrdi i rumunjski predsjednik Traian Basescu. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja je u Luxembourgu na sastanku Vijeća za opće poslove Europske unije, zahvalila je Rumunjskoj na toj odluci. U utorak je i češki predsjednik Vaclav Klaus potpisao ratifikacijski dokument o pristupanju Hrvatske u članstvo Europse unije, te je time Češka u potpunosti izvršila ratifikacijsku proceduru hrvatskog pristupnog ugovora. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji prva je ratificirala Slovačka 1. veljače, a do sada su, uz Slovačku i Češku, ugovor ratificirale i Mađarska, Bugarska, Italija, Malta, Latvija, Cipar i Litva. Da bi Hrvatska 1. srpnja 2013. postala punopravna članica Europske unije, ugovor moraju ratificirati sve zemlje članice Unije.
BRUXELLES/LUXEMBOURG - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić čestitala je u utorak Crnoj Gori na odluci EU-a o otvaranju pristupnih pregovora, što je vrlo važna odluka i za cijelu regiju. "Iskoristila bih ovu priliku da čestitam Crnoj Gori na odluci Vijeća EU-a o početku pregovora. To je vrlo važna odluka za politiku proširenja i važna odluka za našu regiju jer smatramo da ne bi bilo dobro da se cijeli proces proširenja zaustavi ulaskom Hrvatske za skoro točno godinu dana. Ne bi bilo dobro da u tom trenutku ni jedna druga zemlja iz regije ne bude u procesu pregovora", rekla je Pusić nakon sastanka Vijeća za opće poslove, na kojem je sudjelovala kao promatrač. Vijeće EU-a za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica odlučilo je u utorak na sastanku u Luxembourgu preporučiti čelnicima EU-a da na svom summitu odobre početak pregovora s Crnom Gorom. Pregovori će biti otvoreni u petak, a prva poglavlja Crna Gora mogla bi otvoriti krajem ove godine nakon što se obavi proces screeninga, analitičke usporedbe crnogorskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Vijeće je razgovaralo i o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020 o čemu će se također razgovarati i na predstojećem summitu EU-a u četvrtak i petak. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy sudjelovao je na sastanku u Luxembourgu i upoznao ministre sa svojim izvješćem, koje je napravio u suradnji s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, šefom Europske središnje banke Mario Draghijem i šefom euroskupine Jean-Claudom Junckerom. U tom izvješću, koje će poslužiti kao okvir za raspravu na summitu EU-a izložena je vizija buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja bi se trebala ostvariti u sljedećih desetak godina, a koja predviđa puno čvršću financijsku, fiskalnu, ekonomsku i političku integraciju eurozone. "To je vrlo značajan dokument, da ne kažem revolucionaran, o kojem prije koju godinu nije bilo zamislivo da se o njemu uopće raspravlja u europskim institucijama", rekla je Pusić.
PODGORICA - Crnogorski minister vanjskih poslova i europskih integracija Milan Roćen izjavio je u utorak kako je odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora s Crnom Gorom poticaj za tu državu da nastavi reforme te je najavio da će pregovori formalno početi krajem tjedna na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu. Ministri vanjskih poslova ili europskih poslova zemalja članica EU-a preporučili su u utorak na sastanku u Luxembourgu da se s Crnom Gorom u petak otvore pristupni pregovori, a tu odluku još trebaju potvrditi šefovi država ila vlada na summitu krajem tjedna u Bruxellesu, objavio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Za donošenje odluke o otvaranju pregovora potrebna je bila suglasnost svih 27 zemalja članica. Roćen je, u izjavi za podgoričke medije, ocijenio da će dan kada je donešena odluka o pristupanju pamtiti naraštaji u Crnoj Gori. "Preuzeli smo europsku palicu od Hrvatske. Hvala ministrima europskih zemalja i Europskoj komisiji na objektivnom vrjednovanju učinka vlade i svih drugih s kojima smo zajedno naporno radili i koji su ovo iskreno željeli. Ovo je novi poticaj da nastavimo s reformama za sve političke subjekte i cijelo crnogorsko društvo", rekao je Roćen crnogorskoj agenciji Mina. Prema njegovim riječima, to je poticaj i za susjede s kojima Crna Gora dijeli iste ciljeve. Roćen je poručio da novine u pregovaračkom procesu, koje počinju s Crnom Gorom u politici proširenja, dodatno motiviraju "da radimo još bolje i da razbijemo neke nametnute stereotipe o našoj zemlji". "Prva prilika za to, vjerujemo, bit će već krajem ovoga tjedna, nakon sjednice Europskog vijeća, kada očekujemo formalni početak pregovora s Crnom Gorom na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu", rekao je Roćen.
ZAGREB - Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i veleposlanik EU-a Paul Vandoren susreli su se u utorak u Zagrebu u sklopu redovitih sastanaka vezano uz monitoring napretka u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i Vandoren je ohrabrio Miljenića da potakne učinkovitost pravosuđa, priopćila je Delegacija EU-a u RH. Miljenić i Vandoren razgovarali su o pitanjima kao što su učinkovitost pravosuđa, reforma sustava za provedbu zakona, prevencija sukoba interesa, borba protiv diskriminacije i ratni zločini. Veleposlanik Vandoren je ohrabrio ministra pravosuđa da ubrza posao kako bi omogućio daljni značajniji napredak u povećanju učinkovitosti pravosuđa, kaže se u priopćenju. "Predstojeća peer review misija u rujnu i ispravna procjena učinka djelotvornosti pravosuđa bit će važan doprinos Komisijinom Izvješću o monitoringu u listopadu," rekao je veleposlanik Vandoren.
BEOGRAD - Članovi obitelji poginulih iz Lovasa i predstavnici lokalnih vlasti u Lovasu, koji su u utorak u Beogradu nazočili izricanju presude četrnaestorici optuženih za ratni zločin u tom selu u listopadau 1991. godine, bili su razočarani visinom kazni, a srbijanska humanitarna djelatnica Nataša Kandić, koja je neko vrijeme bila zastupnica žrtava, rekla je nakon suđenja kako je neprirodno da se za ratni zločin dobije kazna od samo nekoliko godina zatvora. Sudsko vijeće odjela za ratne zločine višeg suda u Beogradu osudilo je u utorak prvooptuženog Ljubana Devetaka na 20 godina zatvora dok je preostalih trinaestoro optuženih osuđeno na kazne u trajanju od 4 do 14 godina zatvora. Članovi obitelji žrtava koji su u beogradskom sudu, zajedno s hrvatskim veleposlanikom u Beogradu Željkom Kuprešakom i načelnikom Lovasa Stjepanom Milasom, nazočili izricanju presude, bili su nezadovoljni visinama izrečenih kazni dosuđenih optuženima. Predsjednica srbijanske nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je tijekom suđenja bila jedno vrijeme zastupnica žrtava, za Hinu je kazala kako među članovima obitelji ima nezadovoljnih visinama kazni, te podsjetila da je već prije bilo i onih koje su imali primjedbe na samu optužnicu. "To su očekivane reakcije, zato što je neprirodno da za ratne zločine netko bude osuđen na šest, sedam, osam ili devet godina, kada znamo da se u postupcima za druga kaznena djela za teška ubojstva ponekada dobijaju kazne u visini od 40 godina zatvora", kazala je Kandić.
BEOGRAD - Izricanjem presude četrnaestorici optuženih za ratne zločine nad civilinim stanovništvom u Lovasu u listopadu 1991. godine, u ponedjeljak je završena serija suđenja u Srbiji za ratne zločine u Hrvatskoj, u kojima je tijekom proteklih godina u više predmeta pred vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu za ratne zločine osuđeno nekoliko desetaka optuženih. U ožujku 2009. godine osuđeno je 13 pripadnika nekadašnje "Teritorijalne obrane Vukovara" i paravojne postrojbe "Leva Supoderica" zbog ratnog zločina na Ovčari nad najmanje 193 hrvatska ratna zarobljenika iz bolnice u Vukovaru, na kazne od pet do 20 godina zatvora, dok je ostalih pet optuženih dobilo oslobađajuće presude. Za sudjelovanje u istom zločinu osuđen je u odvojenom postupku na 20 godina i bivši pripadnik TO Vukovara Damir Sireta, kome je potom vijeće za ratne zločine prizivnog suda u Beogradu smanjilo kaznu sa 20 na 15 godina zatvora. U svibnju 2009. osuđen je Boro Trbojević (50) na deset godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim civilima u općini Grubišnom Polju u Hrvatskoj tijekom 1991. godine, dok su u ožujku 2010. godine osuđeni Pane Bulat na 15, i Rade Vranešević na 12 godina, zbog ubojstva šestero hrvatskih civila u hrvatskome mjestu Banskom Kovačevcu u ožujku 1992. godine. Vijeće za ratne zločine višeg suda u Beogradu u lipnju 2010. osudilo je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Medku 1991. godine. na trogodišnje zatvorske kazne Milorada Lazića (45) i Nikolu Konjevića (56), Mirko Marunić (42) osuđen je na dvije godine zatvora, dok je Perica Đaković (42) oslobođen optužbi jer, kako je objašnjeno, u postupku nije dokazano da je kriv za djelo za koje je otužen. Također u lipnju 2010. bivši pripadnik teritorijalne obrane tzv. SAO Krajine Milan Španović osuđen je na pet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i mučenje hrvatskih civila od listopada 1991. do kraja siječnja 1992. u zatvoru u Staroj Gradiški. Sredinom studenog 2010. Darko Radivoj (41), pripadnik tadašnje milicije u sastavu Teritorijalne obrane (TO) Tenja, optužen da je 20. studenog 1991. godine ubio pripadnika 130. brigade HV-a Marjana Plateša, koji je bio ranjen, a potom zarobljen, osuđen je na desetogodišnju zatvorsku kaznu, nakon čega je vijeće za ratne zločine prizivnog suda u Beogradu preinačilo tu presudu, povisivši je na 12 godina. Zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva - ubojstva peteročlane obitelji Rakić u Ličkom Osiku u listopadu 1991. godine, sredinom ožujka ove godine četvorica bivših pripadnika srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj osuđena su na po 12 godina zatvora. U jednom od posljednjih suđenja, 19. lipnja 2012. osuđena su četvorica bivših pripadnika srpskih paravojnih postrojba, optuženih za ubojstvo najmanje šest civila nesrba, kao i za protuzakonita zatvaranja, povredu tjelesnog integriteta, zastrašivanje, teror, mučenja i neljudske postupke u Belom Manastiru u listopadu 1991., osudilo na zatvorske kazne u trajanju od 1,5 do 20 godina. Prvooptuženi Zoran Vukšić osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, drugooptuženi Slobodan Strigić dobio je 10 godina, trećeoptuženi Branko Hrnjak osuđen je na pet godina, dok je četvrti optuženi Velimir Bertić dobio 1,5 godina zatvora.
SARAJEVO - Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović zatražio je u utorak intervenciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka kako bi se zaštitio ustavni poredak i poštivanje zakona u toj zemlji, a Stranka za BiH (SBiH) najavila je kako će od ustavnog suda Federacije BiH zatražiti očitovanje o ustavnosti i zakonitosti održavanja sjednice zastupničkog doma federalnog parlamenta na kojoj su četiri stranke ranije tijekom dana preuzele upravljanje nad zakonodavnom vlašću u tom entitetu. Reagiranje ministra Ahmetovića, ujedno visokog dužnosnika Stranke demokratske akcije (SDA), te najava priziva federalnom ustavnom sudu, uslijedili su nakon što su zastupnici Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), HDZ BiH, HDZ 1990 i Saveza za bolju budućnost (SBB) samostalno sazvali sjednicu zastupničkog doma, smjenili predsjednika i njegova zamjenika iz reda SDA odnosno Hrvatske stranke prava (HSP) i postavili svoje članove na te dužnosti. Ministar Ahmetović, čiji je smjenu već zatražio predsjednik vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ocijenio je kako četiri stranke provode pravno nasilje u BiH, a kao glavnog krivca označio je predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžiju. "Uz krajnju zabrinutost za stabilnost ove zemlje, pozivam vas da ozbiljno shvatite posljednja zbivanja na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni te poduzmete neophodne mjere kako bi se zaustavilo protuustavno djelovanje koje vodi i daljem pogoršanju stabilnosti BiH te poništavanju svih do sada poduzetih koraka na putu euroatlantskih integracija i razvoja demokracije", stoji u Ahmetovićevu otvorebom pismu Inzku. Ministar sigurnosti BiH drži kao SDP sa svojim novim koalicijskim pratnerima prakticira "neviđeno pravno nasilje nezapamćeno i u najrigidnijim totalitarnim i diktatorskim režimima, a provodi ga lider jedne od političkih stranaka u BiH Zlatko Lagumdžija". Ministar Ahmetović drži kako Lagumdžija, koji je ujedno ministar vanjskih poslova BiH, "staljinističkim metodama ruši pravni poredak BiH" najprije pokušavajući nametnuti politički nadzor nad radom policije a zatim i udarom na izvršnu te zakonodavnu vlast u FBiH. "Bojimo se da ovakvo djelovanje vodi u potpunu pravnu anarhiju koja će, izvjesno je, imati nesagledive posljedice po stabilnost cijele BiH", stoji u Ahmetovićevu pismu Inzku, u kojemu se ističe kako je dužnost visokog predstavnika intervenirati u ovakvim slučajevima i spriječiti urušavanje demokratskog sustava. Iz Stranke za BiH pojasnili su pak kako će svoj zahtjev za zaštitu ustavnosti temeljiti na činjenici da je smjena predsjendika federalnog parlamenta provedena mimo službeno zakazane sjednice što smatraju "običnim pučem i rušenjem demokracije".
SARAJEVO - Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir izjavio je u utorak kako se u BiH trenutačno provodi "puzajući državni udar", optuživši za to Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH), odnosno njezina predsjednika Zlatka Lagumdžiju. Komentirajući odluku SDP-a, HDZ BiH, HDZ 1990. i Saveza za bolju budućnost (SBB) da mimo redovite sjednice zastupničkog doma parlamenta FBiH ranije tijekom dana smijene predsjedatelja tog tijela Denisa Zvizdića iz Stranke demokratske akcije (SDA) i njegova zamjenika Stanka Primorca iz Hrvatske stranke prava (HSP), Budimir je izjavio kako je to dokaz da se u BiH pokušava uspostaviti diktatura, čiji je temeljni cilj provedba interesa nekih stranaka i njenih lidera poput Lagumdžije. "Ako predsjednik SDP-a, koji je poželio mijenjati svoje koalicijske partere, ne osjeti potrebu ni konzultirati predsjednika Federacije BiH, sjesti s njim i razgovarati, nego na ovakav grub, bahat, nekorektan i nepošten način pokušava prisiliti predsjednika FBiH da to prihvati, onda je to neka vrsta nasilničkog ponašanja. A ako se to prenese na državne institucije, onda je to puzajući državni udar", izjavio je Budimir u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV). Budimir je kazao kako je osobno spreman raspustiti federalni parlament, odnosno zatražiti raspisivanje izvanrednih izbora ako ne bude drugog načina da se riješi sadašnja kriza i prekine bezakonje.
Dodao je kako aktualna politička kriza potvrđuje da su sadašnji vođe političkih stranaka u BiH glavni uzrok problema u kojima se zemlja nalazi.
BETLEHEM - Palestinski čelnik Mahmud Abas zatražio je u utorak od ruskog presjednika Vladimira Putina, koji boravi u posjetu Zapadnoj obali, pomoć u obnovi mirovnog procesa s Izraelom koji je već gotovo dvije godine na mrtvoj točki. "Rekli smo (ruskom) predsjedniku da put prema miru vodi kroz pregovore s Izraelom i mi i dalje smatramo da Putin treba u Moskvi organizirati međunarodnu mirovnu konferenciju", rekao je Abas u zajedničkoj izjavi u Betlehemu, na Zapadnoj obali. Kremaljski šef pohvalio je pak "odgovorno stajalište" predsjednika Palestinske samouprave o mirovnom procesu i upozorio protiv "svakog jednostranog djelovanja" prije donošenja mirnog rješenja. Abbas je kao polazište za nastavak pregovora prekinutih u rujnu 2010. zatražio prekid gradnje židovskih naselja i priznavanje granica iz lipnja 1967. Palestinski predsjednik je usto rekao da je spreman sastati se s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom radi "dijaloga bez pregovora" ako Izrael oslobodi Palestince zatočene do mirovnog ugovora u Oslu 1993-94. "Zatražili smo od naših (ruskih) prijatelja da nam pomognu u oslobađanju naših zatočenika koji su uhićeni do 1994. i koje je Izrael obećao pustiti, ali to još nije učinio", rekao je Abas misleći pritom na 123 palestinska zatočenika. Putin se drugog dana bliskoistočne turneje sastao s Abasom u Betlehemu, gradu u kojemu se po kršćanskoj tradiciji rodio Isus, gdje je posjetio Baziliku Isusova rođenja i otvorio ruski kulturni centar. Ruski predsjednik će u pratnji izaslanstva s tristotinjak ljudi poći odatle u Jordan gdje će razgovarati s kraljem Abdulahom II. Dan ranije u Jeruzalemu se sastao s izraelskim čelnicima, među kojima s Netanyahuom i s predsjednikom Shimonom Peresom.
ZAGREB - Nekoć neorganizirane milicije sirijske oporbe razvijaju se u snažnu vojnu silu uz pomoć sve sofisticiranije mreže aktivista na jugu Turske koji preko granice krijumčare ključne resurse, uključujući naoružanje, komunikacijsku opremu, pokretne bolnice, pa čak i plaće za sirijske vojnike dezertere, piše u utorak The New York Times. Ta je mreža rezultat napora za snaženjem oporbenom pokreta kroz povezivanje vojske, vladinih i humanitarnih organizacija koje zajednički ne samo da mogu poraziti nadmoćniju vojnu silu predsjednika Bashara al-Assada, nego i zamijeniti njegovu vladu. I dok je zasad prerano govoriti o "državi unutar države", ti sve sofisticiraniji napori oslikavaju razvojnu prirodu sukoba i činjenicu da kontrola nad sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje polako izmiče iz ruku vlade u Damasku, piše američki list. Oporbena mreža pojavljuje se u vrijeme rastućih napetosti između Sirije i Turske i izvještaja o prebjezima visokih časnika sirijske vojske koji sada pomažu oporbi. U Siriji trenutno djeluje deset vojnih vijeća koja obuhvaćaju sve važne gradove i ruralna područja zahvaćena pobunom, uz iznimku Homsa gdje frakcijske razlike onemogućuju postizanje jedinstva. Aktivisti Sirijskog nacionalnog vijeća, glavne sirijske oporbene skupine, izdaju mjesečne čekove od 200 dolara po vojniku, a veće iznose dobivaju časnici te obitelji poginulih. Zapadne vlade bile su nesklone slanju sofisticiranog oružja oporbenjacima zbog straha da bi ono moglo pasti u krive ruke. Očito svjesni takve politike, oporbeni dužnosnici kažu da se oružje daje samo onima koji su provjereni, navodi Times. Sirijska vlada ustraje u tvrdnji da je pobuna zapravo inozemna operacija kojoj je cilj podjela Sirije. Američki dužnosnici i službenici arapskih obavještajnih službi kažu da u graničnom području djeluje malobrojna jedinica američke CIA-e, ali da nije ulazila na sirijski teritorij. Najmanje dva aktivista priznala su da znaju za kontakte s Amerikancima vezanim za borbenu taktiku, no ostale pojedinosti nisu iznosili. Ipak, većina aktivista ističe kako se Sirijci jednostavno bore za bolji život. "Sirija će se podijeliti samo preko nas mrtvih", rekao je Manhal Bareesh (32), sin uglednog prebjega iz Assadove stranke Baath. "Svaki put kada netko pogine, osjećam kako je plaćena velika cijena", dodao je.
NEW YORK - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prihvatio je poziv posrednika Kofija Annana za sudjelovanje na konferenciji o Siriji koja će se 30. lipnja održati u Ženevi, rekao je u utorak ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin. "Sergej Lavrov prihvatio je službeno poziv na konferenciju kontaktne skupine u Ženevi" u subotu, rekao je novinarima. Zbog "ozbiljnog" stanja u Siriji "moramo udvostručiti napore", istaknuo je, dodavši: "Tom skupu pridajemo veliku važnost. Kao što znate, Rusija je predložila da se održi međunarodna konferencija o Siriji". Prijedlog o održavanju konferencije iznio je izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan čiji se mirovni plan u šest točaka ne provodi, premda je 12. travnja formalno stupio na snagu. Na skupu će se na razini ministara vanjskih poslova sastati pet stalnih članica UN-ova Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija) te zemlje regije koje imaju utjecaja na sudionike sukoba u Siriji. Postavlja se i pitanje dolaska drugih zemalja poput Irana, ali zasad nema suglasnosti o tome. Čurkin je dao izjavu prije konzultacija iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti o Siriji, na kojima 15 članova treba saslušati izvješće Annanova zamjenika Nasera al-Kidve. UN u Ženevi u utorak još nije bio dobio potvrdu informacije o održavanju konferencije u subotu. "Što se tiče mogućnosti održavanja konferencije 30. lipnja ona je i dalje neizvjesna, naime nemamo nikakve potvrde", rekla je direktorica ureda za informiranje UN-a u Ženevi Corinne Momal-Vanian na tiskovnoj konferenciji. Rekla je da se nada potvrdi "danas poslijepodne, ili možda sutra".
AMMAN - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je rekao da je sudjelovanje Irana ključno za uspjeh sastanka posvećenog eskalaciji sukoba u Siriji, koji izaslanik UN-a i Arapske lige Kofi Annan planira održati ovoga vikenda u Ženevi. Lavrov je dodao će on, bez obzira na nazočnost iranskih predstavnika, sudjelovati na međunarodnoj konferenciji koju Annan nastoji organizirati 30. lipnju Ženevi. "Mi smo spremni ići. Iran mora biti nazočan. Inače bi krug sudionika bio nepotpun i ne bi okupio sve koji imaju utjecaja na sve strane u Siriji", rekao je Lavrov novinarima. "Mislim da Iran mora biti pozvan. Glede toga postoji razumijevanje među onima koji najaktivnije organiziraju konferenciju", rekao je Lavrov na marginama posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Jordanu.
KAIRO - Muslimansko bratstvo postiglo je djelomični dogovor s vojskom o ovlastima prvog islamističkog predsjednika Egipta i sudbine sada raspuštenog parlamenta kojim dominiraju islamisti, rekli su dužnosnici Bratstva u utorak. Novoizabrani egipatski predsjednik Mohamed Mursi u ponedjeljak je obišao predsjedničku palaču, no odmah potom je otišao na sastanak s generalima u ministarstvo obrane, što kao da naznačuje tko doista u Egiptu donosi odluke, ističe Reuters. Nakon što je ustavni sud naredio raspuštanje donjeg doma parlamenta prošlog tjedna, Bratstvo je pozvalo svoje pristaše da izađu na prosvjede. Odluka suda, koju je podržala vojska, zaprijetila je da dovede do sazivanja novih parlamentarnih izbora i narušavanja jednog od najvećih postignuća pobune u kojoj je prošle godine svrgnut bivši predsjednik Mubarak. Islamisti i drugi su rekli da se ti postupci mogu ocijeniti i kao vojni udar, a vojska je ta strahovanja pogoršala objavivši upravo po završetku predsjedničkih izbora uredbu kojom se ograničavaju predsjedničke ovlasti. Mursi je u nedjelju, tjedan dana nakon glasovanja, proglašen izbornim pobjednikom, a tijekom čekanja proglašenja Bratstvo i vojska su diskretno razgovarali, rekkli su dužnosnici obje strane. Predsjednički izbori doveli su do spora između vojske, koja je tijekom šest desetljeća podržavale egipatske čelnike, i Bratstva, tradicionalne oporbe, izguravši na marginu sekularne liberale koji su nosili pobunu protiv Mubaraka. "Radimo a postizanju kompromisa u raznim pitanjima kako bi sve strane mogle u budućnosti zajedno raditi", rekao je Essam Haddad, viši dužnosnik Bratstva i Mursijev pomoćnik. Haddad je rekao da su pregovori obuhvatili moguće izmjene i dopune ustavne uredbe vojske kojom se ograničavaju predsjedničke ovlasti. "Ne prihvaćamo imati predsjednika bez ovlasti. Sad se radi na tome da se ta ograničenja ublaže kako bi predsjednik Mursi ispunio ono što je narodu obećao", rekao je Haddad. Haddad je rekao da bi vojska zadržala nadzor nad svojim proračunom i unutarnjim poslovima, ali generali se ne bi trebali miješati u rad skupštine koja piše novi ustav. Vojska si je dala za pravo staviti veto na članke nacrta Ustava koji skupština priprema, što je razljutilo Bratstvo. "Pregovori uključuju ublažavanje stiska generala nad ustavotvornom skupštinom kako bi mogla napraviti nacrt novog ustava bez uplitanja", rekao je Haddad. Viši dužnosnik Bratstva, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da su generali pristali odustati od prava veta na sastav stočlane skupštine, uz uvjet da se oko deset njenih islamističkih članova zamijeni tehnokratima koje podržava vojska. Dužnosnik je rekao da su se Mursijev tim i vojno vijeće također dogovorili o podjeli ministarstava. "Ministarstva financija i vanjskih poslova išla bi Bratstvu, uz uvjet da se ne upleću u ministarstva obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa", rekao je dužnosnik. Bratstvo i druge protivnike vojne vlasti razljutila je i ovomjesečna odluka ministarstva pravosuđa kojom se vojsci dala ovlast da uhićuje civile, što je ravno vraćanju omraženog izvanrednog stanja, koje je isteklo 31. svibnja. Jedan dužnosnik Bratstva rekao je da je vojska pristala ukinuti novu mjeru kad se policija, koja se kao sustav urušila tijekom prošlogodišnjeg ustanka, vrati na ulice. Egipatski je sud, međutim, u utorak tu uredbu ionako proglasio nevažećom. "Sud u svojoj odluci presuđuje da je ministarstvo pravosuđa prekršilo svoje ustavne ovlasti donijevši odluku da se pripadnicima vojne policije i vojnih obavještajnih službi daju ovlasti uhićenja", navedeno je u dokumentu kairskog suda. Ministarstvo još ima pravo priziva na tu odluku koja je na snagu stupila odmah.
MOSKVA - Rusija je u utorak objavila da sirijsko rušenje turskoga vojnog zrakoplova ne treba promatrati kao provokaciju i upozorila svjetske sile da se ne služe tim incidentom za traženje snažnijih mjera protiv službenoga Damaska. Riječ je o prvoj reakciji Moskve na incident od petka, kad je sirijska zračna obrana srušila turski vojni avion. Turski saveznici iz NATO-a u utorak su osudili taj sirijski postupak kao neprihvatljiv, ali nisu zaprijetili vojnim odgovorom. Turska se kani obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. "Držimo da je važno to što se dogodilo ne promatrati kao provokaciju ili (sirijski) postupak s predumišljajem", kaže se u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici ruskoga ministarstva vanjskih poslova. Bilo kakvo političko naglašavanje toga incidenta bilo bi "izuzetno opasno" i bilo bi prijetnja ostvarenju mirovnoga plana koji je za Siriju osmislio izaslanik UN-a i Arapske lige, nekadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan, dodaje se u priopćenju. Rusija je već koristila pravo veta u UN-ovu Vijeću sigurnosti i zaštitila Siriju od strožih međunarodnih sankcija koje su joj prijetile zbog krvava obračuna sa sad već 16-mjesečnim ustankom.
NEW YORK - Medijski koncern News Corporation američko-australskog magnata Ruperta Murdocha koji je uzdrman u aferi o nezakonitu prisluškivanju u Velikoj Britaniji koja je snažno odjeknula u domaćoj i svjetskoj javnosti, najavio je u utorak u kratkom priopćenju da razmišlja o razdvajanju na dvije tvrtke koje će imati dionice na burzi. Koncern je tako potvrdio informacije američkih glasila koja su pisala da će News Corp. na jednoj strani ujediniti svoju televizijsku i filmsku djelatnost, koja je isplativija, a s druge novinsku. Taj bi drugi ogranak obuhvatio Wall Street Journal, londonski The Times, New York Post i nakladničku kuću HarperCollins. Operativni direktor News Corp. Chase Carey još je početkom godine govorio o mogućnosti razdvajanja koncerna. Po izvoru u New York Timesu, razlog za ovaj korak nije toliko želja da se okrene stranicu skandala zbog prisluškivanja u Velikoj Britaniji, koliko očitovanje spremnosti da se poveća vrijednost koncerna radi njegovih dioničara. Ukupni prihod od televizijsko-filmske djelatnosti za proračunsku godinu završenu koncem lipnja 2001. je 23,5 milijarda dolara, a za novinsku 8,8 milijarda dolara.