ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovala je u utorak u Sarajevu, na sastanku ministra vanjskih poslova zemalja članica Američko-jadranske povelje, prioćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. U svome izlaganju, ministrica Pusić osvrnula se na nedavno održani summit NATO-a u Chicagu i poruke koje su državnici zemalja Saveza uputili zemljama regije, a osobito Makedoniji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. U tome kontekstu Hrvatska je sa zadovoljstvom primila riječi američke državne tajnice Clinton kako bi sljedeći summit NATO-a trebao biti summit proširenja Saveza. Hrvatska snažno podupire članstvo u NATO-u Makedonije, Crne Gore te BiH, istaknula je ministrica Pusić, te će im i nadalje pomagati svojim specifičnim znanjima i stečenim iskustvima na njihovom euroatlantskom putu. Ministrica Pusić je sudionicima sastanka također predstavila i planirani program aktivnosti tijekom predstojećeg predsjedanja Hrvatske Američko-jadranskom poveljom u drugoj polovici 2012., navodi se u priopćenju. Predstavnici zemalja članica Povelje osvrnuli su se na aktualni trenutak po pitanju euroatlantskih integracija zemalja regije. I ovom prigodom ministri su naglasili nužnost nastavljanja, kao i ubrzanja, euroatlantskog puta zemalja Jugoistočne Europe. U tom smislu, ponovili su važnost regionalne suradnje, pri čemu je njezina konkretizacija u vidu zajedničkog angažmana u okviru misije ISAF u Afganistanu istaknuta kao posebno vrijedna.
LOS CABOS, Meksiko - Pod pritiskom financijskih tržišta i zabrinutih svjetskih čelnika, Europa je u ponedjeljak poručila da je spremna poduzeti mjere za integriraniji bankarski sustav kako bi obuzdala dužničku krizu koja prijeti opstanku eura. Na summitu skupine G20 vodećih industrijaliziranih zemalja i gospodarstava u razvoju u meksičkom ljetovalištu Los Cabosu, Njemačka i njezini partneri iz eurozone učinili su neuobičajen korak detaljno preciziravši mjere za dovršetak gospodarske i monetarne unije koju su osnovali prije 13 godina. Među obećanjima u nacrtu izjave sa sastanka nalazi se obećanje da će razmotriti konkretne korake prema "integriranijoj financijskoj arhitekturi" u Europi koja će uključivati zajednički bankarski nadzor i čvrsta jamstva za isplatu bankovnih depozita, prenosi Reuters. SAD, MMF i Europska komisija vrše pritisak na države članice EU-a da osnuju bankovnu uniju kako bi prekinule začarani krug u kojem su se našle jako zadužene vlade koje spašavajući nelikvidne financijske institucije pogoršavaju problem državnih dugova i produbljuju krizu. Premda se taj termin ne spominje u deklaraciji, formulacija ipak sugerira da se Njemačka, koja odbacuje inicijative koje bi je mogle izložiti troškovima spašavanja banaka izvan njezinih granica, otvara prema ideji tješnje bankarske suradnje.
MOSKVA - Iran i šest svjetskih sila međusobno su se okrivili za blokadu u razgovorima u utorak o iranskom nuklearnom programu dok pregovarači nastoje ostvariti iskorak kako bi se smanjila opasnost od novog bliskoistočnog sukoba. Drugog, i zaključnog, dana razgovora u Moskvi diplomati su rekli da su pregovarači još uvijek daleko od dogovora o iranskom programu za koji se SAD, Kina, Rusija, Njemačka, Francuska i Britanija pribojavaju da bi mogao biti usmjeren na proizvodnju nuklearnog oružja. Ako razgovori propadnu mogli bi se pojačati strahovi na financijskim tržištima za cijene nafte zbog mogućeg sukoba na Bliskom istoku jer je Izrael zaprijetio napasti iranska nuklearna postrojenja ako diplomacija ne uspije zaustaviti Teheran da dođe do bombe. "Nismo došli u Moskvu samo radi razgovora. Došli smo u Moskvu zbog rješenja no vjerujemo da suprotna strana nije spremna doći do rješenja", rekao je jedan iranski diplomat. "Naši su ključni zahtjevi: zaustavite, zatvorite i dostavite", rekao je jedna zapadni diplomat koji je bio na razgovorima. On je govorio o zahtjevu da Iran prestane proizvoditi visokoobogaćeni uran, isporuči sve zalihe van zemlje i zatvori podzemno postrojenje za obogaćivanje urana.
ZAGREB/LONDON - Teretni brod, za koji se vjeruje da prevozi ruske borbene helikoptere u Siriju, zaustavljen je kod obale Škotske nakon što mu je osiguravajuća kuća otkazala policu osiguranja, javljaju britanski listovi na svojim internetskim stranicama. Brod Alaed, u vlasništvu ruske brodarske kompanije Femco, navodno prevozi u Siriju helikoptere tipa Mi25. Odredište broda je luka Tartus, glavna sirijska mornarička baza. Femco osigurava brodove kod britanske tvrtke The Standard Club, koja je priopćila da je ukinula sve police osiguranja za brodove u vlasništvu Femca. Daily Telegraph javlja da je britanska vlada izvijestila tvrtku da bi "pružanje osiguranja za tu pošiljku vjerojatno predstavljalo kršenje sankcija EU-a protiv sirijskog režima" i tražila je ukidanje police osiguranja. Međutim, glasnogovornik The Standard Cluba rekao je za the Huffington Post UK da je osiguravajuća kuća sama odlučila ukinuti police za osam brodova Femca. Protiv slobodne plovidbe Alaeda prošlog tjedna se zauzela američka državna tajnica Hillary Clinton, tvrdeći da se na njemu nalazi oružje koje vojska sirijskog predsjednika Bašara al Asada namjerava iskoristiti za suzbijanje pobune.
ATENA - Grčke stranke koje vode razgovore o formiranju nove vlade vjerojatno će u srijedu postići dogovor, rekao je u utorak čelnik socijalista Evangelos Venizelos. "Vlada mora biti formirana što prije", rekao je u izjavi za televiziju Venizelos, čelnik PASOK-a. "Kako sada stoje stvari mogla bi biti formirana do sredine sutrašnjeg dana". On je rekao da će njegova stranka "punim srcem" podržavati vladu ali još nije odlučila na koji će način u njoj sudjelovati. Očekuje se da PASOK i manja Demokratska ljevica podrže koaliciju pod vodstvom konzervativne Nove demokracije koja je pobijedila na izborima u nedjelju.
BEČ - Čelnik euroskupine Jean-Claude Juncker je u razgovoru u utorak na austrijskom državnom radiju O1 rekao da neće biti dubinskih promjena u programu reformi koje zahtijevaju od Grčke i spomenuo je pomicanje rokova. "Objasnio sam grčkom premijeru Antonisu Samarasu da u pogledu programa reformi za Grčku neće biti bitnih promjena", rekao je Juncker koji je u ponedjeljak ujutro dugo razgovarao s novim grčkim premijerom. "Prije tri do četiri tjedna sam rekao da ćemo razgovarati o mogućem pomicanju rokova. U Grčkoj traje jača recesija nego u drugim zemljama i može se razgovarati o produženju programa", precizirao je čelnik euroskupine koja okuplja ministre financija eurozone. On je naveo da ne želi iznositi pojedinosti moguće odgode, i posebice točno trajanje. Čelnik grčke konzervativne desnice Antonis Samaras, pobjednik parlamentarnih izbora 17. lipnja, nada se da će u utorak predstaviti koalicijsku vladu dok bi se euroskupina trebala sastati u četvrtak.
BEOGRAD - Zbog pomaganja u atentatu na predsjednika Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuka Draškovića u Budvi u lipnju 2000., trojica vodećih ljudi sektora u sklopu nekadašnje srbijanske službe državne sigurnosti (DB) u utorak su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Sudsko vijeće višeg suda u Beogradu osudilo je bivšeg voditelja beogradskog centra DB-a Milana Radonjića na osam godina zatvora, dok su čelnici dviju službi u sklopu DB-a Stevan Basta i Ratko Romić dobili sedmogodišnje kazne, izvijestili su beogradski mediji. Trojka je optužena da su izvršiteljima atentata, trojici pripadnika nekadašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a, pomagali savjetima i prikupljali informacije u cilju uklanjanja Draškovića – protivnika ondašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Pripadnici nekadašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a koji su izvršili atentat, Leonid Milivojević, Branko Berček i Nenad Ilić, u odvojenom sudskom postupku za to kazneno djelo osuđeni su na višedesetljetne zatvorske kazne. U napadu na Draškovića sredinom lipnja 2000. u njegovom stanu u Budvi je u kasnim večernjim satima, dok je bio u stanu, na njega ispaljeno osam metaka iz oružja s prigušivačem, od kojih su ga dva okrznula po glavi, pa je Drašković preživio napad, prošavši samo s lakšim ozlijedama.
ŽENEVA - Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za pogubljenja, vansudska i samovoljna u područjima sukoba, obznanio je u utorak u dokumentu predanom Vijeću za ljudska prava u Ženevi zabrinutost zbog samovoljnih pogubljenja koje izvode Sjedinjene Države. "Ta ciljanja pogubljenja izazivaju zabrinutosti i mogla bi stvoriti opasne presedane", naveo je izvjestitelj Christof Heyns. On je spomenuo slučajeve u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Jemenu i Somaliji. Spomenuo je noćne zračne napade američkih vojnika u Afganistanu na talibane, koji su često završeni pogubljenjima. U veljači 2011. u jednom izvješću je navedeno da je u tri mjeseca napada ubijeno 600 ljudi, rekao je Heyns. Podjednako je stradalih u zračnim napadima i u napadima bespilotnim letjelicama. Američka vlada bi morala objasniti procedure i jamčiti da su svi napadi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima, istaknuo je izvjestitelj. Američka vlada će morati navesti koje mjere namjerava poduzeti da bi spriječila te događaje.