BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u petak, po završetku summita šefova država i vlada zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), kako će on osobno ''učiniti sve'' da on ne bude problem koji bi bio istican kao razlog za nemogućnost suradnje među zemljama regije. ''Mislim da sam svojim djelima već dokazao da sam potpuno posvećen ideji suradnje, sigurnosti i mira, ne samo u regiji, ali u regiji prvenstveno. Postoje različita izvlačenja iz konteksta, insinuacije, loša tumačenja, loše namjere, postoji i ljutnja kod nekih ljudi, ali sve to prođe, narodi i države moraju surađivati'', rekao je Nikolić. Upitan očekuje li da će uskoro razgovarati s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i predsjednikom predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Bakirom Izetbegovićem, koji nisu bili na današnjem skupu, odgovorio je potvrdno, navevši kako on uopće ne predstavlja problem za te razgovore te da će svakako ''biti na raspolaganju'' onog trenutka kada Josipović i Izetbegović odluče s njim razgovarati o budućnosti njihovih država i naroda. Članice SEECP-a Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumunjsku, Srbiju, Sloveniju i Tursku danas su predstavljali šefovi država, odnosno ministri vanjskih poslova ili njihovi pomoćnici i zamjenici. Izaslanstvo Hrvatske predvodio je pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Nebojša Koharović, dok je iz BiH došao član predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović i ministar snaga sigurnosti Kosova Agim Ceku potpisali u petak u Zagrebu sporazum o obrambenoj suradnji kojim se jačaju veze dviju država i vojski na području vojne industrije, obuke i zajedničkih vojnih vježbi. "Potpisivanjem sporazuma ostvario mi se životni san da kosovska vojska koju stvaram i Hrvatska vojska kojoj sam pripadao surađuju na temelju prijateljstva", izjavio je nakon potpisivanja na konferenciji za novinare Ceku koji ima čin brigadira Hrvatske vojske. "Mi Hrvatsku smatramo liderom, vojnom, političkom, kulturnom, gospodarskom, sportskom silom i jako smo zainteresirani za razvoj suradnje na svim područjima", dodao je Ceku koji je tijekom Domovinskog rata ratovao u Lici i zadarskom zaleđu. Napomenuvši kako je slične sporazume Hrvatska potpisala s nizom susjednim zemalja, Kotromanović je istaknuo i njegovu regionalnu važnost. "Spremni smo pomoći sigurnosnim snagama Kosova, a sporazum će doprinijeti jačanju sigurnosti u cijelog regiji", rekao je hrvatski ministar i najavio da će tijekom godine posjetiti Kosovo. U toj najmlađoj europskoj državi, čiju neovisnost ne priznaje Srbija, nalazi se 20 pripadnika Hrvatske vojske s dva helikoptera u sklopu međunarodnih snaga KFOR-a i angažirani su na transportu ljudi i opreme za potrebe te vojne misije NATO-a.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem otputovat će u nedjelju u službeni posjet Mađarskoj na poziv predsjednika mađarske Narodne skupštine Laszla Koevera. Šprem će započeti svoj posjet u ponedjeljak ujutro sastankom s mađarskim predsjednikom Janosom Aderom, a nakon toga će se sastati sa svojim domaćinom Koeverom. Kako se očekuje, teme razgovora bit će bilateralni odnosi, nastavak reformi koje Hrvatska provodi na putu prema EU-u kao i proces ratifikacije Ugovora o pristupanje RH Europskoj uniji. Također će biti govora o stanju u regiji i nacionalnim manjinama. Šprema će također primiti mađarski premijer Viktor Orban, a sastat će se i s ministrom vanjskih poslova Janosom Martonyijem te s predstavnicima hrvatske manjine u Mađarskoj. Predsjednik Sabora će nazočiti i prijemu u hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske te obilježavanja 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Mađarske. Odnosi Hrvatske i Mađarske tradicionalno su dobri i prijateljski što je Mađarska posebice pokazala tijekom predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. kada se snažno zalagala da se hrvatski pristupni pregovori završe do kraja njezina predsjedanja, što se i dogodilo. Mađarska je također bila druga zemlja EU-a koja je ratificirala hrvatski Ugovor o pristupanju, 13. veljače ove godine.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine osudio je u petak četvoricu bivših pripadnike vojske bosanskih Srba na 142 godine zatvora proglasivši ih krivim za sudjelovanje u masovnim ubojstvima Bošnjaka počinjenim nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. Franc Kos, jedan od zapovjednika u 10. diverzantskom odredu glavnog stožera vojske bosanskih Srba, osuđen je na 40 godina zatvora, dok su pripadnici te postrojbe Stanko Kojić, Zoran Goronja i Vlastimir Golijan osuđeni na 43, 40 i 19 godina zatvora. "Sudsko vijeće ocijenilo je kako je tijekom raspravnog postupka izvan svake razumne sumnje dokazano da su optuženi sudjelovali u zločinima protiv čovječnosti počinjenim nakon pada zaštićene zone Srebrenice", kazala je u obrazloženju presude sutkinja Mira Smajlović. Iako je optužnica teretila optužene i za genocid, sudsko je vijeće ocijenilo kako u dokaznom postupku ta kvalifikacija nije dokazana jer nije potvrđeno da su oni znali za genocidnu namjeru političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba kao i za druga masovna ubojstva. Sutkinja Smajlović ipak je istaknula kako je težina zločina koje su počinili četvorica osuđenih "zastrašujuća". Oni su proglašeni izravno odgovornim za masovnu likvidaciju najmanje 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su zarobljeni nakon pada Srebrenice. Utvrđeno je kako je među pogubljenima bilo osoba mlađih od 16 i starijih od 80 godina. Ti su zatočenici 16. srpnja dovedeni na farmu Branjevo kod mjesta Pilica u okolici Srebrenice.
SARAJEVO - Pred raspravnim vijećem suda Bosne i Hercegovine u petak je počelo suđenje Mevlidu Jašareviću, Emrahu Fojnici i Munibu Ahmetspahiću koje optužnica tereti za teroristički napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu počinjen 28. listopada 2011. Jašarević je tada iz strojnice pucao na zgradu veleposlanstva u Sarajevu ispalivši više od stotinu metaka pri čemu je ranio policajca angažiranog na osiguranju. Optužnica svu trojicu tereti da su djelovali kao pripadnici organizirane terorističke skupine radikalnih islamista-vehabija, a Fojnica i Ahmetspahić optuženi su da su Jašareviću pomagali u pripremanju napada. Početak suđenja odmah je obilježen incidentom jer su sva trojica udaljeni iz sudnice zbog nepoštivanja suda. Jašarević, Fojnica i Ahmetspahić odbili su ustati kada su u sudnicu ulazili članovi sudskog vijeća a ignorirali su i upozorenje predsjedatelja vijeća Branka Perića. "Sud je državna institucija koju treba poštovati", kazao je Perić kada je vidio da trojica optuženika odbijaju ustati, a Jašarević i Fojnica i skinuti s glave kapice koje nose kao znak vjerske pripadnosti. "Vaš sud stoji na zakonu osmišljenom od ljudi i on je manjkav", kazao je Jašarević dodajući kako on kao musliman ima obvezu poštovati samo Alahov zakon. Fojnica je kazao kako odbija ustati iz vjerskih razloga, a to je ponovio i Ahmetspahić. Oni su i nakon upozorenja i stanke ponovo odbili ustati uz opaske kako "i homoseksualci imaju veća prava od muslimana", a nakon toga su po nalogu suca Perića izbačeni iz sudnice.
ATENA - Grci u nedjelju izlaze na nove opće izbore, nakon neriješenih izbora početkom svibnja, koji se smatraju referendumom za ostanak u eurozoni. Svi europski čelnici i američki predsjednik Barack Obama upozorili su devet milijuna grčkih birača na posljedice njihova izbora za njih same i eurozonu. "Biti ili ne biti u eurozoni? To je pitanje", rekao je bivši grčki premijer Lucas Papademos. Izbori se ponavljaju jer izbori 6. svibnja nisu omogućili sastavljanje vlade. Zadnje ankete daju neznatnu prednost Antonisu Samarasu (61), konzervativnom čelniku Nove demokracije, pred radikalnim Alexisom Tsiprasom (37), čelnikom Syrize. Samaras se predstavlja kao jamac ostanka Grčke u eurozoni, premda želi nove pregovore o programu štednje koji je Grčka dogovorila s međunarodnim vjerovnicima u zamjenu za financijsku pomoć. Njegov karizmatični suparnik s ljevice, koji izaziva zebnju na financijskim tržištima, poručuje da želi odbaciti program štednje koji su potpisale vladajuće stranke "po diktatu vjerovnika". Privremeni grčki premijer Panajotis Pikramenos pozvao je u petak grčke političke stranke da surađuju i ne gube vrijeme kako bi se zemlja oporavila.
PARIZ - Najnovije ankete predviđaju premoćnu pobjedu Socijalističke stranke predsjednika Francoisa Hollandea na francuskim parlamentarnim izborima ovoga vikenda, čime će Hollande dobiti otvorene ruke u borbi protiv dužničke krize u Europi. Ankete agencija Ipsos i Opinion Way pokazuju da će socijalistički blok osigurati više od 289 mandata koliko je potrebno za većinu u Nacionalnoj skupštini i da neće biti potrebe za koaliranje s euroskeptičnim lijevim radikalima, pa čak niti s prirodnim saveznicima strankom Zelenih. Premijer Jean-Marc Ayrault pozvao je birače da u drugom krugu izbora glasuju za što uvjerljiviju pobjedu, a ministar vanjskih poslova Laurent Fabius upozorio je na mogući kaos u Francuskoj i Europi ako, suprotno anketama, parlamentom ovladaju desničari i prisile Hollandea na petogodišnju kohabitaciju. Hollande, prvi socijalistički predsjednik države nakon 17 godina, suočava se s teškim zadacima obnove gospodarstva, smanjenja državnog duga i prevladavanja njemačkog protivljenja njegovu stavu da treba ublažiti oštre mjere štednje i usredotočiti se na mjere za ostvarivanje gospodarskog rasta. Anketa Ipsosa predviđa da će socijalisti s dvije manje socijalističke stranke PRG i MRC osvojiti između 298 i 331 mandat, Zeleni 14 do 20 mjesta u parlamentu, a radikalna Lijeva fronta između 12 i 13 mandata. Opinion Way daje socijalističkom bloku između 295 i 330 mandata, Zelenima 12 do 18, a Lijevoj fronti između osam i 12 mjesta u parlamentu. Suparničkoj desničarskoj stranci UMP anketa Ipsosa predviđa osvajanje između 192 i 226 mandata, što bi bio njezin najgori izborni rezultat u posljednjih 30 godina, a Opinion Way daje joj između 200 i 230 mjesta u Nacionalnoj skupštini.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je u petak Francusku zbog ekonomskih pokazatelja u sve jačem verbalnom ratu s novim socijalističkim predsjednikom te zemlje Francoisom Hollandeom oko odnosa prema rastućoj europskoj dužničkoj krizi. Opisujući vlastitu zemlju kao "stabilizirajuće sidro i motor rasta" kancelarka je njemačkoj poslovnoj zajednici rekla da bi se Europa trebala baviti rastućim jazom između dva najveća gospodarstva i tradicionalne saveznice. Tenzije su porasle toliko da je francuski premijer Jean Marc Ayrault osjetio potrebu zanijekati da njegova zemlja pokušava stvoriti ujedinjenu frontu s Italijom i Španjolskom protiv Merkel i njezina nastojanja da se uvedu mjere štednje u eurozoni. No Merkel, moguće iziritirana Hollandeovim susretom s njemačkim oporbenim vođama ranije ovog tjedna posvećenom politici eurozone, kritizirala je njegove političke ideje poput djelomičnog snižavanja dobi za umirovljenje što je bio dio njegove izborne kampanje. "Ako na primjer pogledate razvoj jediničnog troška rada u Njemačkoj i Francuskoj u posljednjih deset godina onda vidite da je na početku tisućljeća Njemačka izgledala gore ili jednako kao naši susjedi na mnogim područjima dok su sada razlike sve veće, što je također nešto o čemu se mora razgovarati", kazala je. Merkel je u petak ponovila da povećavanje duga kako bi se financirao ekonomski rast nije održivo i još je jednom isključila mogućnost uvođenja euroobveznica kako bi se riješio problem krize što je suprotno stajalištu koje zauzima Hollande.
ISTANBUL - Predstavnici nekoliko sirijskih oporbenih skupina počeli su u petak u Istanbulu dvodnevni sastanak na kojem bi trebali usuglasiti svoja stajališta dok Sirija, po ocjenama UN-a, tone u građanski rat. "Radit ćemo na ujedinjenju naše vizije", rekao je Burhan Galiun, bivši predsjednik glavne sirijske oporbene platforme, Sirijskog nacionalnog vijeća, prije početka sastanka. Početku pregovora trebali bi nazočiti i predstavnici nekoliko arapskih i zapadnih zemalja koji će se nakratko sastati s izaslanicima i potom napustiti sastanak, po diplomatskim izvorima. Francusku predstavlja njezin veleposlanik u Damasku, a Njemačku, SAD, Italiju i Tursku visoki diplomati. Svrha je sastanka pronaći način da se zaustave podjele u sirijskoj oporbi u očekivanju velike oporbene konferencije u Kairu, pod okriljem Arapske lige, čiji datum još nije određen. Sastanak se održava u trenutku dok Sirija, po ocjenama UN-a, tone u građanski rat i dok pristižu izvješća o sve gorem nasilju nad civilima, čak djecom.
MOSKVA - Rusija je u petak opovrgnula da sa Zapadom pregovara o političkim promjenama u Siriji koje bi podrazumijevale odlazak sirijskog predsjednika Bašara al-Asada s vlasti. "Danas sam negdje pročitao da je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland navodno kazala da Sjedinjene Države i Rusija razgovaraju o političkim promjenama u Siriji nakon odlaska Bašara al-Asada", rekao je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov, na konferenciji za novinare. "Ako je to doista kazano, to je pogrešno. Takvi razgovori se nisu dogodili i ne mogu se dogoditi. To je u potpunoj suprotnosti s našim stajalištem", dodao je. "Nismo upleteni u promjene režima preko Vijeća sigurnosti UN-a niti u političke urote", istaknuo je. Izjavu u tom smislu dala je i Francuska. "Rusima danas nije stalo do Bašara al-Asada, dobro vide da je to tiranin i ubojica i da će i oni sami, vežući se uz njega, oslabjeti", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius za radio France Inter. "No osjetljivi su kada je riječ o tome tko će, bude li Bašar otjeran s vlasti, preuzeti njegovo mjesto. O tome se razgovara", dodao je.