SLAVONSKI BROD
Predsjednik Ivo Josipović komentirao je u petak navečer izbor srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića za predsjednika Opće skupštine UN-a te je uz čestitke iznio je i očekivanja "da novoizabrani predsjednik korektno obavlja svoj posao na zadovoljstvo svih država svijeta". "Za one koji prate međunarodne odnose Jeremićev izbor nije iznenađenje s obzirom na odnos snaga i pokret nesvrstanih u kojemu je Srbija vrlo aktivna," kazao je Josipović za večerašnjeg posjeta Slavonskome Brodu gdje je bio na svečanom otvaranju 48. Brodskog kola. Hrvatsku potporu izboru litvanskog veleposlanika koji je također kandidirao za to mjesto Josipović je objasnio ranije danim obećanjem. " Srbija je izašla naknadno sa svojom kandidaturom i mi ga nismo mogli podržati iz dobrih običaja koji vladaju u skupinama iz kojih se obavlja izbor", kazao je hrvatski predsjednik. "Javnost se sigurno prisjeća i nekih nesporazuma koje smo imali s Jeremićem, no nadam se kako to neće biti zapreka dobroj suradnji", dodao je Josipović. Srbijanski ministar vanjskih poslova izabran je u petak za predsjednika Opće skupštine UN-a, a Općom skupštinom UN-a predsjedati će od rujna ove godine do rujna 2013.
ZAGREB/SOFIJA
U današnje vrijeme, kada Europa prolazi kroz intenzivne gospodarske i institucionalne promjene, rasprava o budućnosti zapadnog Balkana ne bi smjela sići s dnevnog reda, izjavio je u petak u Sofiji bugarski ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov na skupu na kojem je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Na Sofia Forumu "Balkan u globaliziranom svijetu - poticanje regionalnog europskog programa", političari iz jugoistočne Europe, EU-a, SAD-a, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike raspravljali su o položaju i ulozi Balkana u globaliziranom svijetu te o integraciji regije u euroatlanske integracije. "Bugarska je dosljedna u svojoj politici podupiranja europske budućnosti zapadnog Balkana. Kao članica EU-a i NATO-a, ima posebnu odgovornost za jačanje sigurnosti i stabilnosti regije. Pravi način da se postignu ti ciljevi jest integracija Balkana u Europu", istaknuo je bugarski minsitar. Dodao je kako su "hrabrost i vodstvo" nužni za razvoj regije i provedbu teških, ali i nužnih reformi prema "demokratskom Balkanu". Na skupu, koji je bio prilika za formalne i neformalne razgovore o europskim integracijama zemalja jugoistočne Europe, ministrica Pusić govorila je u okviru panela tematski vezanog uz budućnost proširenja Europske unije.
KAIRO
Uoči drugog kruga glasovanja za egipatskog predsjednika, tisuće aktivista okupile su se u petak na kairskom trgu Tahriru kako bi prosvjedovali protiv predsjedničkog kandidata Ahmeda Šafika jer, kažu, ne žele da im vlada još jedan bivši vojni dužnosnik. Neki od onih koji su se okupili na trgu Tahriru podržavaju Šafikova rivala Muhameda Mursija iz Muslimanske braće, stranke koja već nadzire parlament, no drugi su frustrirani što su prinuđeni birati između te dvojice političara. Prosvjednici su gnjevni zbog Šafikovih veza sa svrgnutim čelnikom Hosnijem Mubarakom. Obojica su bivši zapovjednici zrakoplovnih snaga a Mubarak je Šafika imenovao premijerom kratko vrijeme prije no što je svrgnut prije 16 mjeseci. Drugi krug predsjedničkih izbora 16. i 17. lipnja posljednji je korak prije no što vojska, koja je preuzela vlast nakon svrgavanja Mubaraka, formalno prepusti vlast novom predsjedniku 1. srpnja.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama ocijenio je u petak kako europski čelnici razumiju da moraju "žurno djelovati" u vezi s dužničkom krizom, počevši s konsolidacijom bankarskog sustava i boljom suradnjom na polju proračunske politike. "(Europski) čelnici su svjesni ozbiljnosti situacije i znaju da moraju što prije reagirati", kazao je Obama u obraćanju novinarima u Bijeloj kući. Obama, koji je ovih dana telefonski razgovarao s nekoliko čelnika sa Starog kontinenta, rekao je kako "postoje posebne mjere koje možemo odmah donijeti kako se stanje ne bi pogoršalo", a posebno je spomenuo "stabilizaciju financijskog sustava". "Treba djelovati što prije kako bi se kapital ubrizgao u banke s teškoćama", istaknuo je američki predsjednik, napomenuvši kako je "moguće" riješiti probleme u Europi.
SANKT PETERBURG
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u petak zakon kojim se dramatično povećavaju kazne za sudionike prosvjeda kojima se narušava javni red, samo nekoliko dana prije najavljenih velikih prosvjeda protiv njegove 12-godišnje vladavine. Putin je na sastanku sa sucima u njegovu rodnom Sankt Peterburgu rekao da je odlučio potpisati zakon unatoč protivljenju njegova savjetnika za ljudska prava Mihaila Fedotova koji mu je predložio da uloži veto. Putin je rekao da je, prije potpisa, usporedio zakon sa sličnim zakonima u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj. "U našem zakonu nema ničega što bi bilo strožije od zakona u zemljama koje sam spomenuo", istaknuo je ruski predsjednik.
BEČ
UN-ova agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je u petak da nije postignut napredak u pregovorima s Iranom o sporazumu o inspekciji njegovih sumnjivih nuklearnih istraživanja i rezultat pregovora ocijenila "razočaravajućim". Herman Nackaerts, glavni inspektor IAEA-e, izjavio je nakon sastanka u sjedištu IAEA-e u Beču da nije određen datum nastavka pregovora. SAD, europske sile i Izrael žele zaustaviti iranske nuklearne aktivnosti za koje sumnjaju da smjeraju proizvodnji nuklearnog oružja. Teheran tvrdi da je cilj njegova nuklearnog programa isključivo civilni.
BEJRUT
Žestoki oružani sukobi između snaga sigurnosti i pobunjenika izbili su u petak na ulicama sirijske prijetolnice Damaska, rekli su stanovnici i aktivisti, što je sve uobičajenija pojava u gradu koji se smatra uporištem predsjedničke vlasti. Stanovnici četvrti Meze su rekli da se kriju u kućama zbog pucnjave koja se čuje izvana a jedan od stanovnika je rekao da je "pucnjava toliko glasna da misli da su neki meci pogodili kuću" i dodao da se boji izaći iz kuće. U prvim mjesecima 15 mjeseci dugog ustanka protiv predsjednika Bašara al-Asada Damask je bio čvrsto pod vladinim nadzorom dok su Asadove snage nastojale slomiti oporbu u drugim dijelovima zemje. Posljednjih mjeseci je u više četvrti došlo oružanih sukoba i bombaških napada.
MOSTAR
Središnji odbor HDZ-a 1990., članice vladajuće koalicije na državnoj razini, u petak je podržao rekonstrukciju vlasti u BiH koja je potaknuta inicijativom SDP-a BiH za isključivanje Stranke demokratske akcije (SDA) iz vlasti pri čemu je istaknuto očekivanje da hrvatske pozicije u vlasti Federacije BiH preuzmu vodeće hrvatske stranke HDZ BiH i HDZ 1990. "Mi podržavamo i tražimo rekonstrukciju Vlade Federacije BiH, ali i državne Vlade te županijskih vlada. Naši uvjeti za rekonstrukciju i sudjelovanje u Vladi Federacije BiH su da hrvatske pozicije pripadnu dva HDZ-a kao legitimnim političkim predstavnicima", rekao je potpredsjednik Središnjeg odbora HDZ-a 1990. Veso Vegar. Dodao je da HDZ 1990. očekuje što žurnije pokretanje ustavnih promjena koje bi uključile provedbu presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga.
ABIDJAN
Sedam pripadnika UN-ovih 'plavih kaciga' ubijeno je u petak iz zasjede u Obali Bjelokosti, a iza svega stoje napadači koji su pristigli iz obližnje Liberije, kazao je za agenciju France Presse ministar zadužen za obranu u vladi Obale Bjelokosti Paul Koffi Koffi. Do zasjede u koju su upali pripadnici 'plavih kaciga' došlo je tijekom napada poduzetog iz LIberije na tri sela u zapadnom dijelu zemlje, kazao je ministar. On je također naveo kako je moguće da su stradali i civili, a također i vojnici Obale Bjelokosti, koji su bili u ophodnji zajedni s pripadnicima snaga UN-a, no da za sada nije u mogućnosti dati kompletnu bilancu stradanja. Dodao je kako je moguće da je riječ o jednom ili dva civila i dva vojnika Obale Bjelokosti. Vodstvo operacije UN-a u Obali Bjelokosti objavilo je kako je sedam pripadnika plavih kaciga nigerijske nacionalnosti ubijeno u zasjedi, prvom napadu te vrste protiv snaga UN-a u toj zemlji.