Lokalne vlasti u Prijedoru zabranile su okupljanje članova prognaničkih udruga planirano za 31. svibnja u znak sjećanja na dan kada su paravojne snage bosanskih Srba zauzele taj grad te počele s ubojstvima i pritvaranjima Bošnjaka i Hrvata.
Udruge koje okupljaju prognane Prijedorčane i članove obitelji ubijenih i nestalih pokrenuli su globalnu akciju pod nazivom "Dan bijelih traka" kako bi podsjetili na ta zbivanja.
Lokalne su srpske vlasti 31. svibnja 1992. godine, preuzimajući vlast u Prijedoru, naredile svim nesrbima da na kuće izvjese bijele plahte, a da oko rukava stave bijele trake kako bi ih se moglo identificirati.
Pridružujući se akciji podsjećanja na zločine u Prijedoru, ravnatelj Instituta za nestale osobe BiH (INO) Amor Mašović je podsjetio kako je prema dostupnim podacima na području prijedorske općine ubijeno više od tri tisuće nesrba. Tijela njih oko dvije tisuće pronađena su u masovnim grobnicama, dok se za ostalima još traga.
Na području Prijedora bosanski su Srbi uspostavili i zloglasne zatočeničke logore poput Keraterma, Trnopolja i Omarske u kojima je zatočeno i zlostavljano najmanje trideset tisuća ljudi.
"Prijedor je jedan od gradova u kojim je izvršen genocid i to je danas sasvim jasno. To stoji i u optužnicama protiv predstavnika najvišeg političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba", izjavio je Mašović.
Upravo tvrdnje o genocidu bile su povod lokalnoj vlasti u Prijedoru da zabrani obilježavanje obljetnice stradanja i progona nespskog stanovništva. Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić ustvrdio je kako je takva konstatacija provokacija jer genocid nije dokazan niti jednom sudskom presudom.