ZAGREB - Hrvatski i finski premijeri Zoran Milanović i Jyrki Katainen ocijenili su u utorak u Helsinkiju da je sumnjiva prodaja borbenih vozila tvrtke Patria hrvatskoj vojsci pravosudno pitanje u koje se politika neće i ne može miješati. "Kratko smo razgovarali i o Patriji, konstatirali da se slučaj istražuje i da obje zemlje ne žele donositi političke presude prije nego što završi pravosudni postupak", rekao je Katainen na zajedničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem koji boravi u službenoj posjeti Finskoj. "S naše strane mogu reći da žalimo zbog svih optužbi za nesavjesno poslovanje. Patria kao kompanija mora sve otvoreno reći, istraga je u tijeku i nema se što učiniti na političkoj razini", dodao je Katainen. Rekavši kako se slaže sa svime što je rekao njegov finski kolega, Milanović je istaknuo da taj slučaj nema nikakve veze s njegovom vladom koja je na vlasti od siječnja ove godine. "Cijela procedura pokrenuta je prije dolaska ove vlade, ona nema ništa s natječajem koji je proveden prije nekoliko godina", ustvrdio je Milanović. Dvojica premijera razgovarala su o bilateralnim odnosima, hrvatskom putu u EU i procesu ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora koji je dosad ratificiran u osam članica Unije, među kojima nije Finska. "Sigurni smo da će se hrvatski put u EU dobro nastaviti. Postoje neke stvari koje treba dovršiti, što je normalno jer je za to potrebno određeno vrijeme. No, sretni smo razvojem događaja u Hrvatskoj u smislu budućeg članstva u EU-u", rekao je Katainen, istaknuvši potrebu nastavka reforme pravosuđa i poboljšanje ulagačke klime.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je u utorak kako od svih zemalja očekuje da udovolje dobro pripremljenim hrvatskim zahtjevima za izručenjem osumnjičenih ratnih zločinaca, načelno time komentirajući odluku britanskog suda koji je, po pisanju Daily Maila, odbio Hrvatskoj izručiti osumnjičenika za ratni zločin na Ovčari Milana Šarčevića. "Očekujem da Hrvatska istraži sva kaznena djela, sve zločine i dobro pripremi zahtjev za izručenje, a od zemalja s kojima surađujemo da udovolje takvim zahtjevima", odgovorio je Josipović na upit novinara u stanci konferencije o hrvatskoj politici održivog razvoja u Zagrebu. Odgovorio je načelno jer mu pojedinosti slučaja Šarčević nisu poznate. Hrvatski predsjednik smatra da sve države imaju obavezu na međunarodnu suradnju na području kaznenog prava te očekuje od njih punu suradnju kada je riječ o zločinima koje progoni Hrvatska. "S druge strane, to za Hrvatsku znači određene obveze i visoke standarde kod optuživanja i pripreme, jer se ponekad događalo da loše pripremljenim optužnim aktom onemogućimo neku zemlju da s nama surađuje na području kažnjavanja ratnih zločina", dodao je Josipović nije želio komentirati novinarsku tvrdnju da upravo Velika Britanija nevoljko izručuje osmunjičenike za ratni zločin i napomenuo da je Hrvatska od više zemalja zatražila izručenje te da je ponekad uspijevala, a ponekad ne.
KIJEV - Ukrajina je odgodila planirani sastanak na vrhu čelnika zemalja srednje i istočne Europe na Jalti, priopćilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pošto je niz europskih državnika odbio sudjelovati na tom skupu u znak prosvjeda protiv lošeg tretmana prema zatvorenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko. "Zbog nemogućnosti nekih europskih čelnika da sudjeluju na summitu... Ukrajina smatra da je zbog toga razumno odgoditi taj skup" koji se trebao održati u Jalti 11. i 12. svibnja", navodi se u priopćenju i dodaje da će novi datumi održavanja biti objavljeni kasnije. Šefovi država Hrvatske, Njemačke, Češke, Slovačke, Bugarske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Italije i Estonije objavili su da neće sudjelovati na sastanku predsjednika srednje i istočne Europe sredinom svibnja u Jalti zbog postupaka prema zatočenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko, koja već dva tjedna štrajka glađu u zatvoru u Harkivu pošto su je premlatili zatvorski čuvari. Taj bojkot mogao bi biti preteča još bolnijeg bojkota koji bi mogao slijediti tijekom održavanja ukrajinskog dijela Europskoga nogometnog prvenstva u lipnju, koji je najavilo nekoliko europskih dužnosnika.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije okupit će se 23. svibnja na izvanrednom summitu na kojem će razgovarati o poticanju gospodarskog rasta, objavio je u utorak predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Srijeda 23. svibnja, datum je neformalne večere čelnika država ili vlada EU-a", objavio je na twitteru Van Rompuy. Redoviti sastanak na vrhu šefova država ili vlada Europske unije održat će se 28. i 29. lipnja. Nakon duljeg razdoblja u kojem se uglavnom spominjala štednja kao put za izlazak iz krize, posljednjih tjedana rast postaje nova "mantra" koju svi ponavljaju, posebice nakon pobjede Francoisa Hollandea na francuskim predsjedničkim izborima, koji je u predizbornoj kampanji tražio da se pakt o fiskalnoj disciplini dopuni paktom za rast.
PARIZ - Novoizabrani francuski predsjednik Francois Hollande i dosadašnji Nicolas Sarkozy zajedno su položili vijenac na grob neznanog vojnika ispod Slavoluka pobjede u Parizu, prigodom svečanosti 8. svibnja kojom se obilježava završetak Drugog svjetskog rata. Nakon oštrih sučeljavanja tijekom predsjedničke kampanje, dvojica su se predsjednika rukovala i zajedno položila cvijeće na grob neznanog vojnika, javlja AFP. Zatim su i intonirana francuska himna i pjesma pokreta otpora. Nakon kratke svečanosti, dosadašnji i novi predsjednik nasmiješeni su razmijenili nekoliko riječi, rukovali se i pozdravili. Službenih izjava nije bilo. Hollande je samo rekao da postoje "ulozi koji ih sve ujedinjuju, koji se ne odnose niti na Nicolasa Sarkozyja niti na mene". Primopredaja dužnosti Sarkozyja i Hollandea bit će 15. svibnja.
NEW YORK - Neuspješni republikanski predsjednički kandidat Rick Santorum formalno je podupro svoga protivnika Mitta Romneyja u predstojećoj utrci za Bijelu kuću, javljaju američki mediji. Santorum je e-mail porukom pozvao svoje pobornike da podrže Romneyja u utrci protiv sadašnjeg predsjednika Barracka Obame.
Santorum je kazao kako je impresioniran Romneyjevim razumijevanjem ekonomskih pitanja te odnosom prema obiteljskim vrijednostima, nakon što se prošloga tjedna susreo s njim. Njegova potpora trebala bi Romneyju pomoći u dobivanju glasova vjerskih konzervativaca koji imaju rezerve prema njegovim umjerenim stavovima. Santorum se iz republikanske utrke za predsjedničkog kandidata povukao u travnju kad je Romney dostigao nedostižno vodstvo. Prošli tjedan Romneyja je podržao i Newt Gingrich, koji je također ispao iz utrke za republikansku predsjedničku nominaciju. U njoj je još formalno teksaški kongresnik Ron Paul, ali nema gotovo nikakvih izgleda dostići Romneyja.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je europske čelnike da podrže stvaranje uvjeta za gospodarski rast i zapošljavanje kroz strukturne reforme i ciljane investicije uz istodobno zadržavanje fiskalne discipline. "Najvažniji dio našeg odgovora na krizu je pristup na dva kolosijeka: stabilnost i rast. To znači uspostavu održivosti javnih financija jer je kriza pokazala da je rast temeljen na zaduživanju neodrživ. To znači i stvaranje uvjeta za rast i zapošljavanje kroz strukturne reforme i ciljane investicije", rekao je Barrroso u poruci Komisije u povodu obilježavanja Dana Europe. Ne spominjući izravno izbor novog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, koji je u predizbornoj kampanji inzistirao na pokretanju gospodarskog rasta, Barroso je rekao kako je "iznimno zadovoljan novim momentumom koji se stvara u zemljama članicama kako bi se pokrenuo zaustavljeni motor europskog rasta". "Poruka Komisije za Dan Europe je da trebamo iskoristiti taj momentum kako bismo proveli prijedloge za stabilnost i rast koje smo stavili na stol", rekao je Barroso.