Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,5 posto na 5.692 boda, indeks Frankfurtske burze DAX bio je u minusu 0,9 posto i iznosio je 6.653 boda a pariški CAC spustio se 1,1 posto, na 3.196 bodova.
Povjerenje u eurozoni oslabilo je u travnju, među potrošačima i u industriji, dok je indeks poslovnog povjerenja kliznuo na najnižu razinu u 14 mjeseci. Ti podaci povećali su zabrinutost da eurozona možda neće moći ove godine ostvariti rast a posijali su i sumnju u buduće zarade kompanija. Stoga su se ulagači okrenuli kompanijama koje dobit ostvaruju izvan Europe.
"Prilično sam oprezan kada je Europa u pitanju, mislim da ih čeka još dosta problema i držao bih se podalje od poduzeća slabije tržišne kapitalizacije koja su izložen europskom gospodarstvu. U kategoriji poduzeća veće tržišne kapitalizacije pokušao bih nabaviti dionice poduzeća prisutnih na tržištima u nastajanju i u SAD-u", kaže Peter Garnry iz Saxo Banka.
Poslovna izvješća banaka dodatno su pritisnula tržište.
Tako je Deutsche Bank oslabio 5,6 posto nakon razočaravajućih poslovnih rezultata u prvom tromjesečju. Societe Generale kliznuo je 5,3 posto, Banco Santander oslabio je 5,0 posto, UniCredit 4,2 posto a Commerzbank 2,8 posto.
Slabi poslovni rezultat proizvođača lijekova AstraZenece potaknuo je izvršnog direktora na ostavku a dionica je izgubila na vrijednosti 5,9 posto.
Volkswagen je pak ojačao 6,1 posto nakon objave snažnih poslovnih rezultata, koji počivaju na interesu kupaca u Aziji, SAD-u, te Latinskoj Americi i Rusiji.
Potražnja za naftom s tržišta u nastajanju pomogla je, uz više cijene nafte, britanskom divu Shellu da ostvari bolje od očekivanja poslovne rezultate, što je potaknulo rast vrijednosti njegovih dionica za 3,3 posto.
Tek je oko polovine europskih kompanija koje su izvijestile o rezultatima za prvo tromjesečje premašilo očekivanja analitičara ili ih je ispunilo, u usporedbi s njih oko 83 posto u SAD-u.
Indeks Tokijske burze Nikkei stagnirao je na 9.561 bodu.