BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu objavila prijedlog europskog proračuna za sljedeću godinu u iznosu od 137,9 milijardi eura, što je za 6,8 posto više od ovogodišnjeg kako bi se platile ranije preuzete obveze, a u proračun su uključeni i administrativni troškovi za Hrvatsku. U prijedlog proračuna uvršten je i broj ljudi koji će se zaposliti u europskim institucijama vezano uz pristupanje Hrvatske. Prema tome prijedlogu, Europsko vijeće i Vijeće EU-a treba 46 ljudi, Europska komisija 142, Europski sud pravde 63, Revizorski sud 13, Gospodarski i socijalni odbor 10 i Odbor regija 6 ljudi. Ukupno je to 280 ljudi za koliko bi se sljedeće godine povećala europska administracija vezano uz pristupanje Hrvatske. Povjerenik za proračun Janusz Lewandowski, koji je predstavio prijedlog proračuna, rekao je da su u planirane troškove, što se hrvatskog pristupanja tiče, uključeni samo administrativni troškovi, ne i iznosi koje Hrvatska treba dobiti iz europskog proračuna jer će se to napraviti kao amandmani na proračun nakon što se završi proces ratifikacije Ugovora o pristupanju Hrvatske. "Što se Hrvatske tiče, u prijedlogu proračuna imamo brojke vezano za administrativne troškove pristupanja Hrvatske. Ostale brojke, oko 680 milijuna eura, pojavit će se kao amandmani na proračun nakon što se okonča ratifikacija pristupnog ugovora, prije toga nemamo mandat da napravimo", rekao je Lewandowski. Komisija je predložila proračun za sljedeću godinu izražen u obvezama od 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Proračun izražen u stvarnim plaćanjima predložen je u iznosu od 137,9 milijardi eura, što je 6,8 posto više od ovogodišnjeg proračuna. Više zemalja članica protive se takvom povećanju, tvrdeći da se u vremenima krize i proračunskih rezova u državama članicama mora smanjiti i europski proračun. Europska komisija s druge strane ističe da je to potpuno izokretanje stvarnosti, jer je tu riječ o plaćanju ranije preuzetih obveza koje su izglasale same države članice.
ZAGREB/BUKUREŠT - "Vjetar populizma" prijeti Schengenskome ugovoru o otvorenim granicama, upozorio je u srijedu predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy. Rekao je to za posjeta Rumunjskoj koja sa susjednom Bugarskom lobira za ovogodišnji ulaz u schengensku zonu, javio je BBC. Van Rompuy je rekao da u europskome "prostoru slobode i vladavine zakona... Nema mjesta stigmatizaciji stranaca". Antiimigracijske stranke snažne su u Francuskoj i Nizozemskoj. Francusku čeka drugi krug predsjedničkih izbora, a Nizozemsku parlamentarni izbori. U prvome krugu francuskih izbora Marine Le Pen, čelnica Nacionalne fronte, stranke krajnje desnice dobila je gotovo 18 posto glasova oko kojih se sad bore dvojica kandidata koji su ušli u drugi krug. Taj izborni rezultat potaknuo je njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa da upozore na 'populističku' prijetnju. Van Rompuy je rekao da "nažalost vjetrovi populizma štete važnim stečevinama europskih integracija: slobodnome kretanju osoba unutar naših granica".
ZAGREB - Konferencija parlamentarnih izaslanstava zemalja jugoistočne Europe zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini NATO-a o daljnjem unaprjeđivanju regionalne obrambene suradnje u okviru koncepta "Pametne obrane" održana je u ponedjeljak i utorak u Tirani, priopćio je u srijedu saborski ured za odnose s javnošću. Koncept "Pametne obrane" bit će jedna od glavnih tema nadolazećeg summita NATO-a u Chicagu. Na konferenciji su parlamentarna izaslanstva Hrvatske, Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Italije, Kosova, Makedonije i Turske usvojile zajedničku deklaraciju kojom se vlade zemalja članica NATO-a, ali i onih država iz regije koje se nalaze na putu prema članstvu u ovoj organizaciji, pozivaju na daljnju institucionalizaciju regionalne obrambene suradnje kao načina prevladavanja aktualne financijske krize i njezinih negativnih odjeka upravo na obrambene proračune. Deklaracije također poziva i na koordinaciju zemalja i na području znanosti i istraživanja u kontekstu razvoja adekvatnih borbenih sustava i platformi, kao i na objedinjavanje samih postupaka javne nabave spomenutih sredstava u cilju ostvarivanja značajnih novčanih ušteda u procesu održavanja, modernizacije i obnavljanja inventara naoružanja i vojne opreme.
PRIŠTINA - NATO je u srijedu počeo jačati svoje mirovne snage na Kosovu zbog mogućih nemira uslijed planova Srbije da provede izbore na Kosovu četiri godine nakon što se ono otcijepilo. Prvih 250 njemačkih vojnika od pojačanja od 700 vojnika došlo je u prištinsku zračnu ulogu a ostali bi trebali doći u ponedjeljak uoči izbora 6. svibnja. Napetosti rastu zbog planova Srbije da provede parlamentarne i predsjedničke izbore među Srbima u njenoj nekadašnjoj južnoj pokrajini gdje su 90 posto stanovništva Albanci. Napetosti su najosjetnije u Mitrovici gdje Albance i Srbe dijeli rijeka Ibar i nekoliko tisuća NATO-ovih mirovnjaka. "COMKFOR (Zapovjednik NATO-ovih snaga na Kosovu) procijenio je da imamo višu razinu napetosti i kako bi bili spremni izvršiti sve naše zadaće zatražili smo te dodatne vojnike", rekao je novinarima glasnogovnornik KFOR-a Marc Stummler. S dodatnim vojnicima iz Njemačke i Austrije ukupan broj NATO-ovih vojnika na terenu bit će 6900.
SARAJEVO - Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u srijedu je u svojstvu predsjednika odbora ministara Vijeća Europe pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da napokon provedu promjene ustava te zemlje i iz njega eliminiraju odredbe kojima se u izbornom procesu diskriminiraju pripadnici nacionalnih manjina te da tako osiguraju provedbu presude Europskog suda za ljudska prava donešenu još 2009. U izjavi britanskog ministra vanjskih poslova, koju je medijima u BiH prenio ured Vijeća Europe u Sarajevu, podsjeća se na činjenicu kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između BiH i Europske unije ne može stupiti na snagu sve dok se ne provede sudska presuda u slučaju "Sejdić-Finci". Slučaj je nazvan po Jakobu Finciju i Dervi Sejdiću, koji su kao pripadnici židovske odnosno romske nacionalne manjine zajedno tužili BiH jer im je po njezinim zakonima onemogućeno da budu birani za članove predsjedništva BiH ili za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta. Hague je izrazio je očekivanje kako će do lipnja ove godine, kada će se održati idući sastanak ministarskog odbora Vijeća Europe posvećen ljudskim pravima, u BiH "doći do značajnog napretka u provedbi te presude".
LONDON - Članice Europske unije šalju natrag svoje veleposlanike u Bjelorusije, rekla je Velika Britanija u srijedu nakon što su se između Minska i EU-a popravili odnosi narušeni pitanjem postupanja prema poliitčkim disidentima u Bjelorusiji. Države EU-a su svoje izaslanike iz Minska povukle u veljači u znak solidarnosti nakon što je Bjelorusija predstavnicima Bruxellesa i Varšave rekla da napuste zemlju. Ranije je Unija, zbog pogoršanja odnosa spram političkih protivnika bjeloruske vlasti, pooštrila trgovinske sankcije protiv tvrtki i poslovnih ljudi povezanih s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. "Svi veleposlanici iz EU-a vraćaju se u Minsk, uključujući našeg veleposlanika", rekao je agenciji Reuters glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova ne navodeći točno kada će se svi diplomati vratiti. Unija je svoje veleposlanike povukla 28. veljače nakon što je Lukašenkova vlada pojačala svoj obračun s oporbom a prošlog je mjeseca Minsk poručio veleposlanicima EU-a da se ne trebaju ni vraćati. Ranije ovog mjeseca Lukašenko je, međutim, dao oprost ključnom političkom zatvoreniku i svom nekadašnjem konkurentu na predsjedničkim izborima Andreju Sanikovu što je EU dugo tražila.
KIJEV - Ukrajinska pučka pravobraniteljica Nina Karpačjova zatražila je u srijedu istragu o tvrdnjama bivše premijerke Julije Timošenko da su je pretukli zatvorski čuvari, ocijenivši da bi moglo biti posrijedi mučenje. Tvrdnje Timošenko da su je udarili u trbuh i izvukli iz kreveta opovrgnula je uprava zatvora, ali je ta optužba dodatno zabrinula zapadne zemlje u slučaju koji je već uzrokovao napetosti između Ukrajine i EU. Bivša premijerka od petka štrajka glađu zbog toga što je navodno prisilno premještena u bolnicu, a uprava zatvora najavila je mogućnost da je počne prisilno hraniti. Karpačjova je rekla da je djelatnik njezina ureda posjetio Timošenko i potvrdio da ima modrice. "Ured pravobranitelja ocjenjuje da je slanje Julije Timošenko (u bolnicu) na takav način bilo primjer okrutnog ponašanja prema zatvoreniku i može se smatrati mučenjem", rekla je Karpačjova u pisanoj izjavi. "Ured pravobranitelja traži od ureda državnog tužitelja pokretanje kaznenog postupka i suspenziju svih koji su sudjelovali u okrutnom postupanju prema Juliji Timošenko", dodaje se u izjavi.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. osnovao je istražno povjerenstvo radi istrage o curenju povjerljivih informacija iz Vatikana od početka godine, priopćio je u srijedu Vatikan. "Nakon što su na televiziji i drugim medijima objavljeni povjerljivi dokumenti zaštićeni profesionalnom tajnom, Papa je naredio osnivanje kardinalskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo baciti svijetlo na te događaje", stoji u priopćenju. Povjerenstvo, sastavljeno od tri kardinala starija od 80 godina, Španjolca Juliana Herranza, Slovaka Jozefa Tomka i Talijana Salvatorea De Giorgija, sastalo se 24. travnja kako bi se "utvrdila metoda i vremenski okvir rada povjerenstva". Dokumenti koji su "procurili" u talijanske medije govore o borbama za moć između starijih kardinala, navodnoj korupciji i nepotizmu u vođenju Vatikana te primjeni odredbi protiv pranja novca. Prema glasnogovorniku Svete Stolice ocu Fedricu Lombardiju, cilj objave tih dokumenata bio je "stvoriti pomutnju i prikazati Vatikan, vodstvo Crkve i samu Crkvu u lošem svjetlu".
LONDON/ZAGREB - Rupert Murdoch odbacio je u srijedu optužbe da se svojim medijskim carstvom služi kako bi upravljao cijelim nizom britanskih čelnika, u sklopu istrage koja je već poljuljala vjeru u vladu premijera Davida Camerona. Pojavljivanje tog 81-godišnjeg medijskog mogula pred istražnim povjerenstvom vrhunac je istrage koja je razotkrila suradnju ministara s News Corpom i podsjetila na desetljeća zabrinutosti zbog bliskih odnosa novca, medija i moći. Murdoch je odmah morao odgovoriti na pitanje o svojem odnosu s politikom i britanskom višom klasom jer je redovito napadao sustav. Taj Australac smatra britanski sustav snobovskim i nedjelotvornim. "Nikad ništa nisam tražio od premijerke", odgovorio je Murdoch potpuno mirno na pitanje o svojem odnosu s nekadašnjom premijerkom Margaret Thatcher, jednom od svojih omiljenih britanskih čelnica. "Prirodno je da se političari obraćaju urednicima, a katkad i vlasnicima medija (...) da objasne što rade. Ali ja sam bio samo jedan od nekolicine", objasnio je.
PEKING - Predsjednik Južnog Sudana Salva Kiir skratio je u srijedu posjet Pekingu zbog sukoba sa Sudanom, a Kina, koji štiti svoja ulaganja u objema zemljama, pomoći će zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama razriješiti krizu i poslat će svojeg izaslanika, javljaju agencije. Kiir je u utorak u Pekingu, gdje ga je primio predsjednik Hu Jintao, optužio Sudan za napade na njegovu naftom bogatu državu koja se 2011. odcijepila od Sudana. U zadnjim bombardiranjima 16 je osoba poginulo, a 34 su ranjene, rekla je u utorak američka veleposlanica pri UN-u Susan Rice. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da Kiir skraćuje posjet zbog sukoba te je najavilo da će "posebni kineski izaslanik za Afriku uskoro posjetiti obje zemlje i pozvati ih da nastave razgovore". "Kina je duboko zabrinuta", objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova, ističući kako sa Sjedinjenim Državama "čvrsto surađuje kako bi prevladali krizu", prenosi Reuters. Kina ima velike naftne i poslovne interese u Sudanu i Južnom Sudanu, a kineski predsjednik Hu Jintao danas je u razgovoru s Kiirom pozvao obje zemlje da se vrate pregovorima.
DEN HAAG - Teroriste koji djeluju sami, poput Norvežanina Andersa Behringa Breivika koji je u srpnju 2011. ubio 77 ljudi, "izuzetno je teško" otkriti, priopćio je u srijedu ured europske policije Europol. "Teroriste koji operiraju sami ili u malim skupinama iznimno je teško otkriti", piše u godišnjem izvješću Europola o terorizmu za 2011. u kojem se posebice spominje slučaja Andersa Breivika. "Ozbiljne prijetnje ne dolaze samo od etabliranih terorističkih organizacija, već sve više i više od izoliranih aktera", ističe se u izvješću Europola. Izvješće također ukazuje na ulogu Al'Kaide u poticanju "samotnjaka" na terorističke akcije. Fanatični protivnik multikulturalizma i "muslimanske invazije" na Europu, Breivik je 22. srpnja prošle godine prvo podmetnuo bombu u blizini sjedišta vlade u Oslu, a potom je na otoku Utoya otvorio vatru na pripadnike laburističke mladeži. U dva napada ubio je 77 ljudi.
MOSKVA - Ruski provladini aktivisti sve češće posežu za ilegalnim hakerskim mrežama u nastojanju da onemoguće političku ooporbu i neovisne medije koje smatraju opasnima po vlast Vladimira Putina u Rusiji, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu. Hakerski napadi na internetske stranice neovisnih medija poput radija Eho Moskve ili kablovske TV postaje Dožd u vrijeme održavanja općih izbora u prosincu povećali su zabrinutost od moguće represije prema onima koji se ne slažu sa službenom politikom. Ti napadi "potvrdili su najgore strahove da Kremlj može iskoristiti hakersku zajednicu za organiziranje napada na neovisne medije i oporbu", kaže se u izvješću internetske stranice za zaštitu ljudskih prava OpenDemokracy sa sjedištem u Britaniji. Povećanje broja napada pokazuje koliko snažno provladini aktivisti žele utjecati na internet nakon najvećih prosvjeda u 12 godina Putinove vladavine, potaknutih glasinama o izbornim prijevarama koje su se proširile društvenim medijima.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je bila utočište za tisuće izbjeglica tijekom regionalnih sukoba, a danas potražitelje azila drži u zatvorima, objavilo je Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), piše Reuters. "Vrlo je tužno što izbjeglice koje imaju dobrih razloga bježati iz svoje domovine u kojoj su možda bili u zatvoru, prvo ugledaju zatvorske rešetke kada dođu u Europsku uniju, u Mađarsku", rekao je Gottfried Koefner, regionalni direktor UNHCR-a. UN-ova agencija u utorak je objavila izvješće o tisućama izbjeglica u Mađarskoj koji dijele zatvor s pravim međunarodnim kriminalcima. Imigracijske vlasti od 2010. zatvaraju potražitelje azila, a vlada desnog centra koja je poslije došla na vlast useljenički je zakon dopunila i potencijalne azilante moguće je držati u zatvoru do 12 mjeseci, a obitelji do 30 dana. Izbjeglice iz Mađarske odlaze dalje na Zapad, a prema postojećim zakonima Europske unije te ih zemlje automatski vraćaju u Mađarsku i upravo su one dojavile UNHCR-u o nečovječnom postupanju, rekao je Koefner. Verbalno vrijeđanje, premlaćivanje, rutinsko davanje sredstava za smirenje zatvorenicima koji su često s lisicama i koje čuvari vode vezane, uobičajena su praksa čuvara koji su slabo ili nisu uopće uvježbani za rad s izbjeglicama, stoji u izvješću. Mađarska se opravdava da potencijalni azilanti stižu bez osobnih isprava i teško ih je razlučiti od kriminalaca.
LONDON - Britanska policija zatražila je od portugalskih kolega da ponovno otvore slučaj nestale djevojčice Madeleine McCann smatrajući da je možda još živa, iako se približava petogodišnjica njezina nestanka, javlja BBC. Policija je objavila fotografiju djevojčice pod pretpostavkom kako bi ona izgledala danas, nadajući se da bi je netko mogao prepoznati, godinama nakon što je kao trogodišnjakinja nestala tijekom ljetovanja s obitelji u Portugalu. Njezin slučaj izazvao je golemu međunarodnu pozornost, djelomično i stoga što su njezini roditelji nakratko smatrani glavnim osumnjičenicima. Glavni policijski inspektor Andy Redwood objavio je na konferenciji za novinare da vodi tim od 37 policajaca koji ponovno "češljaju" oko 40.000 prikupljenih dokaznih predmeta i da su identificirali 195 mogućih tragova koje će slijediti. Dodao je da niz događaja oko njezina nestanka pokazuje kako je bilo trenutaka kada su je mogli oteti kriminalci. Istaknuo je da je otvoren za sve mogućnosti kada je riječ o tome tko ju je mogao oteti, te je zatražio pomoć portugalske policije koja je 2008. zatvorila slučaj. On je ipak dao do znanja kako je moguće da je Madeleine mrtva. "Mi s jednakom pozornošću uzimamo oba scenarija", rekao je Redwood.