ZAGREB - Rast od 0,8 posto u ovoj godini je realan i pokazat ćemo da je Vlada bila u pravu, izjavio je za sinoćnji Dnevnih Nove TV ministar financija Slavko Linić najavljujući da će u svibnju uslijediti natječaji za investicije, u lipnju će početi otvaranje radova, a za svibanj je najavio i objavljivanje prvih listi poreznih dužnika. Kada je Vlada utvrđivala državni proračun i zaista značajno rezala stavke, još uvijek smo ostali s minusom od gotovo 10 milijardi kuna, koje smo mogli pokriti samo kreditom. Tu je poruka - kada prestanemo imati minuse, neće biti ni kredita, rekao je Linić na pitanje je li prošlotjedno zaduživanje u Americi od 1,5 milijardi dolara bilo najbolje u ovom trenutku. Ocijenio je da je to bio dobro odrađen posao, i vremenski i s niskom kamatom. Program Vlade je vrlo jasan, srezati potrošnju i biti discipliniran u potrošnji i proračunu, a u isto vrijeme i podignuti investicije i naše prihode. Prije kraja mandata uvjeren sam da ćemo imati pluseve u proračunu, a to znači da se nećemo više zaduživati i počet ćemo razmišljati o vraćanju kredita, istaknuo je ministar financija. Na pitanje hoće li reforme biti sređivanje stanja u javnim tvrtkama i otpuštanje, ili otpuštanje u državnoj administraciji, Linić je kazao kako će biti i jednog i drugog. Na pitanje kasni li se s popisom poreznih dužnika ministar Linić je najavio da Vlada ovaj tjedan utvrđuje prijedlog Općeg poreznog zakona, kako je Vladi u raspravama trebalo puno vremena, ocijenjeno je da i Saboru za to treba dva čitanja. U svibnju će biti usvajanje, a u svibnju bit će objavljene i prve liste dužnika. Dodao je kako su se manje bavili listom, a više novim mogućnostima da porezna uprava kroz upravne postupke sankcionira sve one koji su varali i državu i vjerovnike.
ZAGREB - Plenum zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (FF) uputio je sinoć otvoreno pismo ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću u kojemu izražava neslaganje s prijedlogom Zakona o poticanju zapošljavanja, jer on, kako ocjenjuje, ide u korist privatnim poslodavcima na štetu budućih radnika. Studenti i studentice FF-a u otvorenom pismu ministru Mrsiću, kao predlagaču zakona, ocjenjuju kako je namjera vladajuće elite da tim zakonom manipulira nezaposlenošću i statistički je umanji, te stvori nove oblike nesigurnog i potplaćenog rada. Objašnjenje da se novim zakonom želi mladima omogućiti da steknu radno iskustvo kako bi kasnije lakše pronašli 'pravo' zaposlenje naivno je formulirano, ocjenjuju te ističu kako je "sasvim jasno da će poslodavci osobu nakon što odradi svoju godinu dana zamijeniti novim besplatnim kadrom, pokupiti svoj povrat uplaćenih doprinosa i smanjiti prava i plaće stalnim zaposlenicima, ili ih u potpunosti zamijeniti neplaćenim jednogodišnjim 'prolaznicima'".
SPLIT - Na tribini pod nazivom "Devedesete - cijena domoljublja", koja je organizirana sinoć u Splitu u povodu 21. obljetnice utemeljenja 4. gardijske brigade, upozoreno je kako maha uzima iskrivljivanje istine o Domovinskom ratu i da se na političkoj pozornici i u medijima pokušava obaviti revizija suvremene hrvatske povijesti te istaknuto da se tome treba suprotstaviti činjenicama. Sveučilišni profesor Slaven Letice je posebice zamjerio bivšemu hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću što je otvorio arhiv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te u njega pozivao strane novinare i dijelio dokumente. "Najveći revizionist moderne hrvatske povijesti je Stjepan Mesić", rekao je Letica. Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor je predstavio svoju najnoviju knjigu "Velikosrpska agresija na Hrvatsku 90-ih", koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku a u njoj se, kako je rekao, objašnjavaju uzroci i tijek rata. "Ovom knjigom pokušavam objasniti da Oluja nije bila zločinački pothvat te da u njoj nije bilo prekomjernog granatiranja", rekao je. Ponovno je odbacio optužbe da je nakon vojno-redarstvene operacije Oluja bilo masovnih likvidacija. "Nakon Oluje na oslobođenim je prostorima, prema najnovijim podatcima, spašeno 10.504 osobe od kojih su više od 70 posto bili Srbi", istaknuo je dr. Nazor.
ZAGREB - Izložba "Ljubav prema riziku" koja predstavlja djela iz zbirki petnaest francuskih muzeja suvremene umjetnosti, i u sklopu koje je izloženo 112 radova 34 međunarodno priznatih umjetnika, otvorena je sinoć u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU). Izložba, koja se prostire na 1500 četvornih metara, zbog veličine i raznovrsne umjetničke građe prva je takve vrste u Zagrebu. Otvarajući izložbu ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je istaknula da umjetnost predstavlja "iskorak koji prelazi granice svakodnevnog rizika koji poduzimamo, ali i da je to posebna vrsta rizika jer tu odgovornost svatko snosi za sebe individualno". Dodala je da se to posebno vidi u ovakvom tipu izložbe, koji se oslanja na vlastito tijelo i gdje se izlaže vlastito tijelo. Umjetnici zastupljeni na izložbi međunarodne su zvijezde umjetničke scene. Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić naglasila je da je izložba najveći međunarodni projekt ove godine, a posebno je izdvojila gostovanje umjetnice Orlan, čiji se radovi nalaze u najvažnijim muzejima suvremene umjetnosti. Predsjednik grupacije francuskih regionalnih fondova za suvremenu umjetnost Platform Pariz Bernard de Montferrand rekao je kako se nada da će ova izložba poslužiti tome da se ljudi uz pomoć umjetnosti bolje razumiju. Izložba ostaje otvorena do 17. lipnja.
ZAGREB - U Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) sinoć je otvorena izložba "Forma i energija: Arhitektura u i iz Austrije" na kojoj je prikazano 60 realizacija suvremene arhitekture u Austriji, kao i djela austrijskih arhitekata u inozemstvu, koji se fokusiraju na probleme ekologije i arhitekture. Izložbom se ukazuje na brižno korištenje prirodnih resursa što je i bitna karakteristika za buduće razmišljanje političkog, kulturnog i građevinskoga razvoja u svijetu, rečeno je u Gliptoteci HAZU na izloži nastaloj u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom i Veleposlanstvom Republike Austrije. Otvarajući izložbu, austrijska veleposlanica u Hrvatskoj Andrea Ikić Bohm rekla je kako je riječ o putujućoj izložbi koja je do sada prikazana u mnogim zemljama svijeta, odnosno o arhitektonsko-umjetničkom i na području energetike važnom projektu.