Skup su zajednički organizirali udruga Pragma i Zaklada Marija de Mattias čija je predstavnica Cecilija Milković poručila da "stariji mogu biti djelitelji mudrosti i svjedoci nade".
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić naglasio je da je upravo 2012. u Europskoj uniji proglašena godinom aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama jer je jedan od tri najvažnija globalna problema stanovništva održivost mirovinskog sustava za kojega su u EU mislilo da je riješeno pitanje još prije 30 godina, no pokazalo se, dodaje, da nije tako.
"To, međutim, ne mora biti problem nego izazov", kazao je Bernardić ustvrdivši da je odnos prema starijima odraz kulture i demokratičnosti društva, odraz ljubavi prema bližnjem, ali i zahvalnosti.
Naglasio je kako mu se sviđa "pristup odozdo", odnosno prijedlog predsjednika udruge Pragma Nedjeljka Markovića o izradi Hrvatske strategije odnosno politike usmjerene starijima od strane stručne javnosti i uz potporu političke javnosti, kako bi se uspostavila veća suradnja različitih sektora u društvu te lakše riješili pritisci na mirovinski sustav, sustav socijalnih potpora kao i potrebe osmišljavanja slobodnog vremena vitalnim starijima.
Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba u kojem je 17 posto stanovništva starije od 65 godina, rekao je da je i Zagreb odlučio dati svoj doprinos promociji 2012. kao godine aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama podsjetivši da Grad upravlja s 11 domova za starije u kojima je 3.600 korisnika. Pokrenut je, dodao je, projekt gerontoloških centara na devet lokacija za sedam tisuća sugrađana, koji im omogućuju veću socijalnu uključenost, financiraju se i 22 organizacije koje pomažu starijima, a Zagreb, naglašava Bandić, svakoga mjeseca daje novčanu pomoć umirovljencima čija je mirovina manja od 1.500 kuna. "To je samo dio socijalne skrbi za starije, a sve vidove takve pomoći i usluga razvijat ćemo i nadalje", poručio je Bandić.
Skup je pozdravila i Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih i izaslanica potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, koja je naglasila važnost izvaninstitucionalne skrbi za starije.
Ranije je skrb o starijima bila u obitelji, a sada se pomiče prema javnom sektoru, rekao je profesor emeritus Vlado Puljiz, sa studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta. Pritom je naglasio da su glavni hrvatski izazovi problemi s održanjem mirovinskog sustava, rješavanje pritisaka na institucionalno zbrinjavanje starih ljudi i oblikovanje šire politike aktivnog starenja koja je, kaže, tek u začecima.
Predstojnica Katedre za socijalnu gerontologiju Studijskog centra socijalnog rada Ana Štambuk je objasnila važnost obrazovanja za aktivno starenje. "Za aktivno i zdravo starenje potrebno je razvijati pozitivnu sliku starenja u kontekstu životnog ciklusa, odgajati i obrazovati za odgovornost, etičnost i međugeneracijsku solidarnost u svim razdobljima života te pružiti priliku za aktivnosti unutar zajednice kroz volontiranje", poručila je Štambuk.
U drugom dijelu skupa predstavljen je Zbornik radova "Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti - profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava" u čijoj su izradi sudjelovali i predstavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.