Organizator dvodnevnoga simpozija je Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu i to je 18. simpozij u nizu koji dotiče ključna pitanja stanja islama i položaja muslimana u Europi. Održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića i okupio je vjernike i stručnjake iz 20-tak zemalja.
Kako je na početku svečanosti rekao predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa (IOM) Islamske zajednice Zagreb Gzim Redžepi, muslimani u Hrvatskoj mogu biti sretni jer je Hrvatska demokratska i pravna država koja poštuje prava nacionalnih i vjerskih manjina. Isto tako, istaknuo je, muslimani se nisu štedjeli ginuti za Hrvatsku u Domovinskome ratu i uskoro će im u blizini džamije biti podignuto spomen-obilježje.
Dok u drugim dijelovima Europe izgradnja džamija često nailazi na prepreke, Zagrebačka džamija već je dugo dom Zagrepčanima i dom vjere, kulture i prijateljstva. Redžepi je za to javno zahvalio muftiji Šefku efendiji Omerbašiću bez čijega truda ne bi bilo ni medrese niti gimnazije, a širenje znanja, dodao je, za muslimane je izuzetno važno.
Sudionike simpozija pozdravio je dr. Vladimir Lončarić, izaslanik predsjednika Josipovića, rekavši da je simpozij važan za današnje vrijeme promjena i globalizacije. Napomenuo je da od simpozija možda ne treba očekivati odgovore, ali da su dobro postavljena pitanja pola rješenja.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić također je zahvalio muftiji Omerbašiću jer je, istaknuo je, svojom dobrotom i plodnim dijalogom s drugim vjerskim zajednicama zadužio Zagreb. Smatra da bi mnogi europski gradovi mogli učiti od Zagreba što je ekumenski dijalog kao što se mi, dodao je, ne sramimo učiti od drugih ono što oni dobro rade.
Prvo izlaganje po završetku svečanosti otvorenja održao je gost iz Danske profesor Jorgen Nielsen. Temu je naslovio "Suvremeni kršćansko-muslimanski dijalog: predstava ili stvarnost?" i u njoj se suprotstavio uvriježenu mišljenju da je događaj koji se zbio 11. rujna 2001. bio prekretnica u odnosima muslimana i kršćana te muslimanskoga svijeta i zapada. Smatra da je to pitanje politizirano ranije, posebice na kraju hladnoratovskoga razdoblja. Kad je pak riječ o službenim "sastancima na vrhu" koji mogu biti protumačeni kao "javni teatar" za Nielsena su oni važni, možda i nužni, za ostvarenje napretka na lokalnoj razini.
Muftija za Sloveniju Nedžad ef. Grabus govorio je o islamskim kulturnim centrima i integracijskim procesima muslimana u europska društva, s posebnim osvrtom na projekt gradnje džamije u Ljubljani koji je potaknut još 1969. Od tada do danas, rekao je, prijeđen je jedan od najkompliciranijih putova koji su cijenu projekta podigli na gotovo 25 milijuna eura. Muftija Grabus zahvalio je članovima islamske zajednice u Zagrebu za potporu koju pružaju tomu projektu i vjeruje u njegovo ostvarenje.