WASHINGTON/ZAGREB - Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je na "tamne oblake" koji su se nadvili nad globalnim oporavkom, s eurozonom u srcu problema, prenose europski mediji. "Vidimo blag oporavak, koji donosi proljetni vjetar. No vidimo također i tamne oblake na horizontu", kazala je Lagarde na konferenciji za novinare u četvrtak u Washingtonu. "Eurozona je u epicentru potencijalnog rizika", upozorila je. Lagarde je to kazala uoči proljetnog zasjedanja MMF-a, na kojem će biti donesena odluka o povećanju njegovih sredstava. MMF je predložio da eurozona osigura zaštitni zid u vrijednosti tisuću milijardi eura, no dogovoreno je njegovo povećanje na 700 milijardi eura, dok će stvarni zajmodavni kapaciteti dvaju europskih fondova biti 500 milijardi eura. MMF je predložio i da se ti fondovi iskoriste za dokapitalizaciju posrnulih europskih banaka, ponajprije španjolskih. Dva fonda "mogla bi pomoći u pogledu dokapitalizacije bilo gdje u eurozoni", kazala je Lagarde. Tomu se protivi Berlin jer je za pomoć iz tih fondova potrebno odobrenje njemačkog parlamenta.
BERLIN - Poslovna klima u Njemačkoj neočekivano je porasla u travnju, šesti mjesec zaredom, što je znak da to najveće europsko gospodarstvo i dalje po izvedbi nadmašuje druge europske zemlje, kao i da se smanjuju brige oko dužničke krize u eurozoni. Ifo institut iz Muenchena objavio je u petak da je indeks poslovne klime, koji se temelji na mjesečnoj anketi menadžera iz otprilike 7.000 kompanija, porastao u travnju na 109,9 bodova, nakon u ožujku zabilježenih 109,8. Ifo indeks sada je nalazi na najvišoj razini od srpnja 2011. Ekonomisti u Reutersovom istraživanju očekivali su u travnju lagani pad Ifo indeksa, na 109,5 bodova. "Njemačko gospodarstvo pokazuje otpornost na krizu", kazao je predsjednik Ifo-a Hans-Werner Sinn.
BRUXELLES - Europski sindikati izrazili su sumnjičavost u pogledu učinkovitosti mjera koje je predložila Europska komisija za pokretanje rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji. "Prijedlozi Europske komisije neće ni na koji način pridonijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta ako Europska unija i države članice budu ustrajale u nametanju strogih pravila proračunske štednje", ocijenila je Europska konfederacija sindikata (ETUC). "Naprotiv, smanjenje deficita u uvjetima recesije samo će je otežati i izazvati još veću nezaposlenost", dodaje to udruženje 85 europskih sindikalnih organizacija. Europska komisija dala je prijedloge za pokretanje zapošljavanja u Europskoj uniji u trenutku kada prosječna nezaposlenost prelazi deset posto. Komisija je izdvojila tri najznačajnija sektora kao nosioce zapošljavanja - ekološko gospodarstvo, zdravstvo i nove tehnologije - i zauzela se za jačanje mobilnosti radnika kao i uvođenje minimalnih plaća koje bi se razlikovale ovisno o sektorima. "Bez potrebnog ulaganja u razvoj tih sektora, uključivo ulaganja u vještine, obrazovanje i veće plaće, osobito u sektoru zdravstva i socijalnih službi, to će ostati samo dobre želje", ocijenio je ETUC.
BRUXELLES - Očekuje se da će Europski parlament prihvatiti rezoluciju kojom osuđuje argentinsko neprijateljsko preuzimanje vodeće energetske kompanije u zemlji, koja je sada u većinskom vlasništvu španjolskog Repsola. Neobvezujućim glasovanjem u petak, Europski parlament želi izraziti neslaganje s ponovnom nacionalizacijom YPF-a. Argentina tvrdi da se odlučila za izvlaštenje kako bi mogla bolje kontrolirati svoju opskrbu naftom, te je optužila Repsol da nije dovoljno ulagao u Argentinu. Rezolucija, kojoj su potporu dale najvažnije stranke u parlamentu u Strasbourgu, poziva institucije Europske unije da iznesu taj problem pred Svjetskom trgovinskom organizacijom te da razmotre mjere kojima bi se u budućnosti bolje zaštitili interesi EU-a. Repsol i Španjolska ocjenjuju taj potez Argentine izravnom pljačkom i napadom na njihove interese. Odvojeno, u petak je neimenovani europski dužnosnik izjavio da će članice EU-a u iduća dva mjeseca možda preispitati embargo na uvoz iranske nafte, koji stupa na snagu u srpnju.
BEČ - Bilance austrijskih banaka i nadalje su relativno slabe, što predstavlja najveći rizik za tu zemlju u slučaju da je zadesi ozbiljna gospodarska kriza, upozorio je analitičar agencije Standard & Poor's Alois Strasser. "Činjenica je ta da su austrijske banke slabo kapitalizirane u usporedbi s ostalim bankama u svijetu", kazao je Strasser u razgovoru za austrijski list Die Presse. "One su uvijek po kapitalizaciji na donjoj granici raspona, a čak i ako se sada primjene mjere dokapitalizacije i participirajući kapital pretvori u dioničke udjele, austrijske banke neće biti puno snažnije. Vjerojatno će se nalaziti u donjem dijelu srednje kategorije, a to nije nešto posebno jako", dodao je. Među vodećim austrijskim bankama nalaze se Erste Group, Raiffeisen Bank International i UniCreditov ogranak Bank Austria. U slučaju ozbiljne krize koja bi se očitovala u nagloj recesiji, oštrom padu cijena dionica i skoku nezaposlenosti, kapital austrijskih banaka bio bi izbrisan, a država bi morala ubrizgati novčanu injekciju od približno 23 posto austrijskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorio je Strasser.
ŽENEVA - Švicarski proizvođač hrane i pića Nestle izvijestio je u petak o rastu prodaje u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 5,6 posto u odnosu na godinu ranije, na 21,39 milijardi švicarskih franaka, zahvaljujući prvenstveno snažnom rastu na tržištima u nastajanju i višim prodajnim cijenama. Proizvođač brojnih poznatih prehrambenih marki priopćio je da je prodaja na razvijenim tržištima bila prigušena niskim povjerenjem potrošača uslijed globalne financijske nesigurnosti u SAD-u i Europi. Prodaja u razvijenim zemljama porasla je za 3,1 posto, u usporedbi s 13 posto na tržištima u nastajanju. "Kako se i predviđalo, 2012. se već pokazuje kao izazovna godina", kazao je izvršni direktor Paul Bulcke u priopćenju. Nestle je održao godišnju skupštinu u Lausannei na kojoj su dioničari odobrili isplatu dividende od 1,95 franaka (2,13 dolara) po dionici.
NEW YORK - Tehnološka korporacija Microsoft premašila je svojom tromjesečnom dobiti od 5,11 milijardi dolara procjene Wall Streeta, ponajviše zahvaljujući snažnom rastu prihoda. Microsoft je izvijestio da mu je dobit u njegovom trećem fiskalnom tromjesečju dosegnula 5,11 milijardi dolara ili 60 centi po dionici, u usporedbi s 5,23 milijardi dolara ili 61 cent po dionici u istom razdoblju. Dobit je bila iznad procjena analitičara, koji su u prosjeku očekivali 57 centi po dionici. Prihodi od prodaje te softverske kompanije porasli su šest posto, na 17,41 milijardu dolara, potaknuti snažnom potražnjom za njezinim programima za servere i Office aplikacijama. Analitičari su očekivali prihode u visini 17,18 milijardi dolara. Prodaja osobnih računala na svjetskoj razini porasla je u prvom ovogodišnjem tromeječju za 1,9 posto i to je pomoglo je Microsoftu, koji opskrbljuje operativnim sustavom 90 posto osobnih računala u svijetu, u ostvarivanju 4-postotnog rasta prodaje njegova glavnog proizvoda - operativnog sustava Windows.
LONDON - Cijena barela sirove nafte u petak je na londonskom tržištu ponovno premašila 118 dolara, ali i dalje je od početka tjedna na gubitku od gotovo 2 posto. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu u petak je ojačala 55 centi na 118,55 dolara. Da nije ojačala, cijena nafte bila bi na putu najoštrijeg tjednog pada još od siječnja. Na američkom je tržištu cijena barela porasla u petak 53 centa, na 102,8 dolara. Japanski i europski kupci smanjili su svoj uvoz iranske nafte u travnju, tvrde izvori iz naftne industrije, dodajući da se vide naznake da su zapadne sankcije smanjile isporuke jednog od vodećih naftnih izvoznika u svijetu. "Mislim da smo privremeno završili s trendom pada cijena. Podrška cijenama nafte dolazi od utjecaja sankcija na Iran, a vjerojatno će se, kada se rafinerije vrate na normalnu proizvodnju, situacija s ponudom prilično zaoštriti", kaže Christopher Belew iz londonskog Jefferies Bachea.
LONDON - Tečaj eura je u petak ojačao prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima, uz podršku vijesti o poboljšanoj poslovnoj klimi u Njemačkoj, ali trgovanje je nešto slabijeg obujma uoči francuskih predsjedničkih izbora u nedjelju. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3187 dolara. Jedinstvena europska valuta ojačala je i 0,4 posto prema jenu, na 107,57 jena, što je njezina najviša razina u posljednja dva tjedna. I dolar je bio na dobitku prema jenu. Ojačao je 0,15 posto, na 81,72 jena, nadomak najviše razine u desetak dana od 81,74 jena. Većina analitičara ne očekuje veće promjene tečaja eura pred francuske opće izbore koji počinju u nedjelju. U fokusu tržišta je i godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke koja se ovoga vikenda održava u Washingtonu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske burze u petak su ojačale, poduprte dobitcima u bankarskom sektoru koji su zasjenili pad cijena dionica u tehnološkom i energetskom sektoru. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,27 posto, na 5.760 bodova, pariški CAC 0,41 posto na 3.187 bodova, a frankfurtski DAX 1 posto na 6.738 bodova. Cijene dionica u bankarskom sektoru u prosjeku su porasle 1,7 posto, pri čemu su najviše na dobitku bile dionice francuskih banaka BNP Paribas i Societe Generale, koje su poskupjele više od 4 posto nakon što su analitičari Merrill Lyncha preporučili ulaganje u te dionice. Predvođen oporavkom cijena dionica banaka, ojačao je i španjolski burzovni indeks IBEX i to za 1,5 posto. Cijene dionica banke BBVA porasle su pritom 2,6 posto, a Banco Santander 1,73 posto.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer se ulagači klone rizičnijih investicija nakon što su na Wall Streetu burzovni indeksi pali dva dana zaredom zbog naznaka slabljenja oporavka američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,4 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,3 posto. U Šangaju su cijene dionica jutros porasle oko 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,5 posto. Slabljenje industrijske aktivnosti u pojedinim regijama SAD-a, pad prodaje kuća te usporavanje oporavka tržišta rada izazvali su jučer pad cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom, što je i azijske ulagače navelo na prodaju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su ulagače pokolebale naznake usporavanja rasta američkog gospodarstva i slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati nekoliko kompanija. Dow Jones indeks oslabio je 68 bodova, ili 0,53 posto, na 12.964 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,59 posto, na 1.376 bodova, a Nasdaq indeks 0,79 posto, na 3.007 bodova. Svi ti podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju, na 2,5 posto, nakon što je u posljednjem lanjskom kvartalu bruto domaći proizvod ojačao 3 posto. Zbog toga su se pod pritiskom našle dionice kompanija, čije poslovanje uvelike ovisi o kretanjima u gospodarstvu. Tako su cijene dionica Alcoe, najvećeg američkog proizvođača aluminija i kemijskog diva DuPonta pale više od 1 posto. Samo su tri od 30 dionica koje čine Dow Jones indeks jučer dobile na vrijednosti.