Okrugli stol organizirali su magazin Banka i Ekonomski institut Zagreb, a okupio je proizvođače lijekova, distributere i predstavnike Ministarstva zdravlja.
Tanja Broz iz Ekonomskog instituta rekla je da u Hrvatskoj na lijekove trošimo oko 1,4 posto BDP-a što je više nego na znanost i visoko obrazovanje zajedno, a to je, naglasila je, iznad onoga što nam omogućuje BDP. Osim racionalizacija u sustavu zdravstva, istaknula je, potrebno je podići svijest liječnika i pacijenata o racionalnoj potrošnji lijekova, naročito antibiotika. Prema njenom mišljenju, potrošnja lijekova u Hrvatskoj idućih će godina rasti zbog starenja stanovništva, no, ponovila je, potrebno je racionalno koristiti predviđena sredstva. Kazala je i da se smanjila potrošnja lijekova preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali je u porastu potrošnja lijekova koji se izdaju bez recepta. Najviše se koriste lijekovi za kardiovaskularne bolesti i živce.
Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive i HUP-ove udruge proizvođača lijekova, iznio je podatak da Hrvatska u odnosu na Sloveniju ili Madžarsku izdvaja manja sredstva za lijekove, a oni su u Hrvatskoj i jefitiniji.
Rekao je da ovaj sektor gospodarstva okuplja sedam proizvođača lijekova s oko pet tisuća zaposlenih i da je veliki izvoznik. Kako je naglasio, politika smanjenja trošenja lijekova kod građana je dala rezultata, ali raste potrošnja lijekova u bolnicama. Tvrdi da u Hrvatskoj na tržištu lijekova nije problem cijena lijeka, već neučinkovita naplata lijekova između zdravstvenog sustava, distributera i proizivođača lijekova jer su rokovi plaćanja i preko 350 dana.
Pomoćnik ministra zdravlja Rajka Ostojića, Luka Vončina je najavio nove pravilnike za uvrštavanje lijekova na listu HZZO-a o čemu će se, rekao je, provesti rasprava. Napomenuo je da ti pravilnici moraju biti usuglašeni s direktivama EU, a da cijena lijeka u Hrvatskoj sigurno neće padati.