ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas da neka događanja na Bleiburgu, prilikom obilježavanja spomendana na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, nisu u duhu Ustava i njegovih tradicija te ocijenio kako Hrvatski sabor ne treba biti pokrovitelj takvih događanja, ali, ističe, treba obilježiti stradanja nevinih. Odgovarajući na pitanja novinara u svome Uredu, nakon dodjele odlikovanja prim. dr. sc. Miroslavu Goreti, predsjednik Josipović je kazao kako smatra da "treba razdvojiti stradanje nevinih ljudi, bez obzira o kome se radi, od političkih manifestacija koje neki put zloupotrebljavaju upravo takve prilike". Novinare je, naime, zanimao stav predsjednika Republike o obilježavanju Dana spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost koji se obilježava 15. svibnja, a središnja je manifestacija na Bleiburgu, o čemu danas raspravlja i Predsjedništvo Hrvatskoga sabora. "Znamo, na Križnom putu je stradalo puno onih ljudi koji nisu trebali stradati, da je bilo zločina, i to treba obilježiti", naglasio je Josipović. Predsjednik smatra razumnim zahtjev vjerskih zajednica da se produlji rok za raspravu o zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji ističući kako to pitanje treba temeljito raspraviti.
ZAGREB - Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor najavila je danas da će na popodnevnoj sjednici saborskog Predsjedništva predložiti da Hrvatski sabor o pitanju zadržavanja pokroviteljstva nad komemoracijom na Bleiburgu raspravlja na plenarnoj sjednici, prozivajući Vladu da pitanje Bleiburga koristi kako bi zamaskirala aktualnu tešku situaciju u državi. "Ta je tema način da se zamaskira sadašnjost", kazala je Kosor na konferenciji za novinare u Saboru, istaknuvši da hrvatska sadašnjost svjedoči o povećanju PDV-a i cijena, o stotinama građana koji svakoga dana ostaju bez posla, te o nizu Vladinih loših kadrovskih i drugih poteza. Najavila je da će HDZ na saborskom Predsjedništvu tražiti i da zastupnici u sabornici pojedinačno glasuju o odluci da Sabor ukine pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu, kako bi javnost vidjela tko je od njih i kako glasovao. Naglasila je da je Bleiburg postao simbol odavanja počasti nevinim hrvatskim žrtvama koje su bez suđenja ubijene po završetku Drugog svjetskog rata, simbol križnih puteva i patnje, te da iz godine u godinu sve više Hrvata tamo dolazi odati počast žrtvama. Na Bleiburg su, istaknula je Kosor, dolazili i bivši i sadašnji čelnici SDP-a Ivica Račan i Zoran Milanović te predsjednik Republike Ivo Josipović, "pa se postavlja pitanje što se u međuvremenu promijenilo da bi se sada ukidalo pokroviteljstvo".
ZAGREB - Saborski Odbor za pravosuđe danas je većinom glasova podržao izmjene Zakona o javnom okupljanju, kojima bi se ponovno dopustili mirni prosvjedi na Markovu trgu, i to do 1500 sudionika na deset metara od sjedišta Sabora, Vlade i Ustavnoga suda. Važeći Zakon, naime, zabranjuje okupljanje i javni prosvjed na Markovu trgu najmanje 100 metara od spomenutih institucija, što je osporio Ustavni sud ocjenjujući da se ta zabrana ne može opravdati ni interesom državne sigurnosti niti zaštitom prava i sloboda drugih. Vlada stoga predlaže ukidanje te zabrane te omogućuje mirno okupljanje i javni prosvjed na deset metara od zgrada Vlade, Sabora i Ustavnog suda ograničavajući broj sudionika na do 1500. Takvi bi se skupovi mogli održavati između 8 i 22 sata, a morali bi se najaviti najkasnije 48 sati prije održavanja. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić je kao glavnu intenciju zakona naveo da se građanima omogući ostvarivanje ustavnog prava na slobodu javnog okupljanja, ali i razmjerno tome osigura normalno funkcioniranje najviših državnih institucija na Markovu trgu.
ZAGREB - Ulaskom u Europsku uniju iduće godine hrvatska policija postat će punopravni član Europskog policijskog ureda EUROPOL-a, a kako bi priključenje bilo što uspješnije EUROPOL-ovi stručnjaci će kroz danas predstavljen projekt "Europol Enlargement Projecta" idućih mjeseci usavršavati hrvatske policijske službenike. Na svečanosti otvorenja projekta u Ravnateljstvu policije čelnici hrvatskog MUP-a podsjetili su da je Hrvatska 2006. potpisala sporazum o suradnji s EUROPOL-om i osnovala nacionalnu jedinicu za podršku, a dvije godine kasnije u sjedište tog ureda u Den Haagu uputila je svog časnika za vezu. Od početka suradnje razmijenjeno je više od 10.500 informacija, a neke od značajnijih policijskih akcija izvedenih u suradnji s EUROPOL-om bile su akcije hvatanja krivotvoritelja bankovnih kartica "Optičar" 2008., zatim akcija "Peru" u kojoj je otkiven novi način krijumčarenja kokaina iz Latinske Amerike u Europu malim privatnim zrakoplovima te akcija "Katalonija" kojom je razbijena skupina krijumčara ljudi. Na predstavljaju projekta doznalo se da je u tijeku akcija protiv krijumčarenja droga i pranja novca pod nazivom "Beatrix".
ZAGREB - Potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić i direktor Europske agencije za informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA) Davide Capecchi potpisali su danas u Hrvatskome saboru Europsku povelju o informiranju mladih, čime je Hrvatska postala 30 potpisnica među europskim zemljama. Potpredsjednica Opačić istaknula je da je vlada "krenula s komunikacijom preko društvenih mreža" koju smatra najprimjerenijom mladima. Dostupnost informacija, dodala je, naš je interes, a potpisivanje povelje logičan je nastavak. Direktor Europske agencije za informiranje i savjetovanje mladih Davide Capecchi istaknuo je da je informiranje mladih važno za ostvarivanje njihovih prava kako bi bili aktivniji u suočavanju s izazovima u društvu. Podsjetio je da projekt ERYICA u Hrvatskoj djeluje od 2008. te istaknuo da cijene doprinos Hrvatske.
ZAGREB - Troje zaposlenika zagrebačkog Zavoda za hitnu medicinu dobilo je upozorenje pred otkaz ugovora o radu nakon što su utvrđeni propusti u pružanju hitne medicinske pomoći malodobonoj Miji A. koja se ugušila zrnom graha, izvijestio je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić, istaknuvši da takve slučajeve neće tolerirati. Zbog odstupanja od uobičajene prakse u sličnim slučajevima ravnateljica Hitne pomoći dr. Slobodanka Keleuva izrekla je te mjere liječnicima u hitnoj ambulanti i na telefonu 194, te medicinskom tehničaru, pojasnio je Ostojić u kratkoj izjavi novinarima u Ministarstvu zdravlja. Istaknuo je da se s poduzetim mjerama on osobno u potpunosti slaže. "Time želim jasno poručiti da ovakvi slučajevi u hrvatskom zdravstvu su nedopustivi i da ih neću tolerirati", naglasio je ministar Ostojić. O svemu dodao je, istodobno traje policijska istraga zbog čega slučaj više ne može komentirati.
ZAGREB - Kandidati za predsjednika HDZ-a Milan Kujundžić i Drago Prgomet danas su na konferenciji za novinare izvijestili da će zajedno nastupiti na predstojećem Općem saboru HDZ-a te su pozvali da im se pridruže svi koji su zainteresirani za novi početak HDZ-a - prije svih Tomislava Karamarka i Domagoja Ivana Miloševića. Negirajući kako su on i Kujundžić razgovarali o dužnostima i funkcijama na kojima bi trebali biti, Prgomet je rekao da će o tome razgovarati do 5. svibnja, kada je zadnji dan za kandidaturu. "Tada će naše kandidature za određene dužnosti biti javno objavljene i predane u sjedište HDZ-a", rekao je dodavši kako će Kujundžić i on prihvatiti odluku svojih suradnika i tima tko će biti kandidat za koju dužnost. Na upit kakvu suradnju nude Karamarku i Miloševiću, Prgomet je odgovorio da bi suradnja bila vezana uz dogovor oko načela na kojem će voditi HDZ, od kojih je istaknuo načelo jedan član - jedan glas te održavanje ponovnih unutarstranačkih izbora iduće godine nakon lokalnih izbora po tim načelima. Kandidat za predsjednika HDZ-a Domagoj Ivan Milošević rekao je u izjavi za Hinu da i dalje ostaje kandidat za predsjednika stranke, ali i da je spreman za razgovor sa svakim tko je za boljitak HDZ-a.
ZAGREB - Amnesty International Hrvatske (AIH) pozvao je danas vladu da ispuni međunarodne obaveze te pristupanjem Fakultativnom protokolu građanima osigura učinkovitiju zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Iako su prava na rad, obrazovanje, stanovanje, hranu i zdravstvo zajamčena Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojeg je Hrvatska potpisnica, ta su prava kod nas mnogima uskraćena, a pravda je često nedostižna pa je iznimno važno da Hrvatska pristupi Fakultativnom protokolu i omogući građanima da pravdu mogu potraživati pred posebnim tijelom UN-a, priopćio je AIH. U toj udruzi smatraju da vlada, ako je uistinu odlučna zaštititi prava građana, mora ponuditi više od obećanja i dati jamstva kakva pruža taj protokol.
ZAGREB - Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader te njegov nekadašnji glasnogovornik Ratko Maček prigovorili su danas pročitanim iskazima bivšeg rizničara HDZ-a Mladen Barišić koji je USKOK-ovim istražiteljima priznao da je novcem državnih poduzeća i institucija izvučenim preko marketinške agencije "Fimi media" punio HDZ-ov "crni fond". "Slušajući sadržaj iskaza doživio sam to kao fikciju, odnosno bajku, jer na način kako to opisuje Barišić, niti sam vodio stranku, a ni vladu", kazao je Sanader na zagrebačkom Županijskom sudu, ističući da u cijelosti prigovara istinitosti Barišićevih iskaza koji je pred sudskim vijećem rekao da će se braniti šutnjom pa su njegovi iskazi čitani, a prikazana je i video snimka njegovog ispitivanja u USKOK-u. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović kazao je da je Barišić neistinito teretio njegovog branjenika kako bi za sebe ishodio povoljniji položaj. Takav se zaključak, dodao je, nameće i zbog činjenice da je Barišić ispitivan čak 19 puta. "To je u najmanju ruku neuobičajeno, a kada se to dovede u vezu sa sadržajem iskaza obrana ima opravdanog razloga sumnjati da postoje posebni odnosi drugooptuženog i USKOK-a, odnosno da se to može smatrati kao sprega", kazao je Prodanović.
ZAGREB - Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova za javnu sigurnost Smiljan Reljić posvjedočio je danas na suđenju Tomislavu Merčepu da je bivši državni vrh primao izvješća o događajima u Pakračkoj poljani, gdje su, po optužnici, takozvani "merčepovci" krajem 1991. odvodili, zatvarali, mučili i ubijali srpske civile. Reljić, koji je na dužnost u MUP-u imenovan u rujnu 1991., rekao je da su on i njegov zamjenik Marijan Benko slali izvješća uredu ministra unutarnjih poslova, predsjedniku vlade i predsjedniku države u kojima su se iznosile sumnje o nezakonitim događajima na bojištu, a u kojima je Merčep bio "nezaobilazna tema". Ispričao je da je o tome razgovarao s predsjednikom Franjom Tuđmanom, premijerima Franjom Gregurićem i Nikicom Valentićem te predstojnikom Ureda za zaštitu ustavnog poretka Josipom Manolićem, za koje je rekao da su znali više nego što je navedeno u izvješćima.
KARLOVAC - Na današnjem početku ponovljenog suđenja Mili Dakiću (81) optuženom za poticanje na ubojstvo iz zasjede trojice hrvatskih policajaca u kolovozu 1991. u Budačkoj Rijeci, zamjenik karlovačkog županijskog državnog odvjetnika Mladen Krajačić rekao je da odvjetništvo "ima dokaze da je okrivljenik Dakić kontrolirao oružanu skupinu i s umišljajem potaknuo njezine članove da liše života službene osobe pri obavljanju unutarnjih poslova". Dakićev odvjetnik Ljubiša Drageljević ustvrdio je da Dakić "s tragičnim događajem u Budačkoj Rijeci nema ama baš nikakve veze", te da će u dokaznom postupku osporiti da Dakić poznaje ikoga iz oružane grupe, koja je nedvojbeno odgovorna za tragičan događaj. Također će dokazati da Dakić u vrijeme događaja nije bio u Hrvatskoj, jer mu je, kazao je, bila ugrožena vlastita sigurnost. Danas su saslušani svjedoci optužbe Mirko Pekić, Mile Đurić, Branko Gvozdenović i Dušan Crnković, koji su nekada radili na Petrovoj gori, gdje je Dakić bio direktor Memorijalnog centra, te Branislav Bukva, novinar tadašnje televizijske i radijske postaje "Petrova gora", i Nebojša Oparnica koji je Dakića znao privatno. Nitko od njih nije kazao da ima neposredna saznanja o oružanoj zasjedi i ubojstvu policajaca, no svi su rekli da je Dakić bio tada ugledan i utjecajan. Dakića je 1999. Županijski sud u Karlovcu proglasio krivim i osudio na 20 godina zatvora, no kako je suđenje provedeno u njegovoj odsutnosti ima pravo na ponovljeno suđenje. Od kolovoza 2011. nalazi se u karlovačkom zatvoru, a sudsko je vijeća prošlog mjeseca pritvor produljilo i time odbilo jamčevinu od milijun kuna.
ZAGREB - Gigi Gračan i Seadu Muhamedagiću danas je na svečanosti u Hrvatskome državnom arhivu ministrica kulture Andrea Zlatar Violić uručila nagrade "Iso Velikanović" koje Ministarstvo kulture dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevodilaštva. Giga Gračan nagrađena je za životno djelo, dok je Sead Muhamedagić dobitnik godišnje nagrade. "Ove godine izabrana su dva kandidata koji su nam izborom svojih prijevoda, izazovima u koje su se upuštali odabirom, pomogli da otvaramo nove mentalne svjetove", istaknula je ministrica Zlatar Violić dodavši kako su se na njihovim prijevodima obrazovale i školovale mnoge generacije. Riječ je o "tekstovima koji su sa svoje jezične strane lomili neke od granica koje imamo u vlastitom jeziku te nam i tako omogućili da otkrivamo nove mentalne svjetove", dodala je. Kako se ističe u obrazloženju nagrade za životno djelo, Giga Gračan je svojim sustavnim prevodilačkim radom od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća premrežila cijeli horizont prevodilaštva, koji uključuje književnu teoriju, roman, dramu, poeziju, podžanrove "poput njenog omiljelog kriminalističkog i špijunskog" te niz radiodrama. Godišnja nagrada "Iso Velikanović" dodijeljena je Seadu Muhamedagiću za prijevod romana "Brisanje. Raspad" Thomasa Bernharda.
ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DHK) najavilo je danas svoje aktivnosti u povodu Dana hrvatske knjige među kojima se ističe dodjela nagrada Društva 21. travnja u splitskom Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nagradu "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2011. dobio je Stipe Botica za knjigu "Biblija i hrvatska tradicijska kultura", u izdanju Školske knjige, izvijestio je predsjednik DHK-a Božidar Petrač na konferenciji za novinare. Nagradu "Davidias" za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike dobili su Vladimir Bubrin i Vinko Grubišić za dva sveska časopisa "Journal of Croatian Studies", antologijske izbore iz hrvatskoga renesansnog pjesništva, odnosno iz hrvatskih renesansnih dramskih djela, a nagradu "Slavić" za najbolji autorski prvijenac Ankica Tomić za roman "Naročito ljeti".