BRUXELLES/STRASBOURG - Hrvatska može očekivati pozitivnu ocjenu Europske komisije za provedbu obveza koje je preuzela u pristupnom ugovoru, izjavio je u utorak u Bruxellesu potpredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom. Mimica se sastao s Fueleom nekoliko dana uoči objavljivanja izvješća o pretpristupnom monitoringu za tri poglavlja europske pravne stečevine - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. "Mislim da možemo očekivati sveukupnu pozitivnu ocjenu nastavka provedbe svih obveza iz pristupnog ugovora, a područja na koja će se usmjeriti daljnja pozornost Europske komisije i zemalja članica jesu ona poglavlja koja su i inače bila pod najvećom prismotrom zemalja članica, poglavlje o reformi pravosuđa, poglavlje o provedbi onoga što je dio budućeg schengenskog režima i pitanje brodogradnje", rekao je Mimica. "Nismo stekli utisak da će u ovom izvješću biti posebno naglašena i prenaglašena neka od pitanja koja se u javnosti spominju da će biti dio izvješća", dodao je Mimica. Dosad se u hrvatskoj javnosti najčešće spominjalo da će Komisija u svom izvješću imati primjedbi na prijedlog promjene Zakona o sukobu interesa, prema kojima se političarima omogućuje da sjede u nadzornim odborima javnih tvrtki te ukidanje natječaja za mjesta u nadzornim odborima u državnim poduzećima.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u službeni posjet pomoćnika ministra vanjskih poslova Irana Ramina Mehman Parasta a tijekom razgovora kazao je da između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran nema otvorenih i spornih političkih pitanja, te izrazio zadovoljstvo činjenicom da su dvije zemlje dobro surađivale proteklih dvadesetak godina, još od vremena iranskog priznanja hrvatske neovisnosti, priopćeno je u utorak iz Sabora. Iranski pomoćnik ministra vanjskih poslova zahvalio je na prijemu u Hrvatskome saboru, te kazao da dijeli mišljenje potpredsjednika Sabora da dvije zemlje njeguju tradicionalno dobre odnose. Ipak, iskazao je žaljenje da unatoč dobrim političkim odnosima, trgovački odnosi ne prate ovu dinamiku, iako za takvu situaciju nema razloga, a kapacitet za gospodarsku suradnju je velik. Iranski dužnosnik naglasio je da unatoč embargu kojem je Iran podvrgnut posljednjih trideset godina, ta je zemlja u prošloj godini ostvarila gospodarski rast od 6,2 posto, a ovogodišnji proračun bit će 500 milijardi dolara, prema priopćenju. Potpredsjednik Leko ocijenio je impresivnim podatke koje je iznio iranski dužnosnik, a tiču se snage iranskog gospodarstva, posebice u svjetlu financijske krize koja je pogodila svjetske ekonomije. Rekao je da Hrvatska s dužnom pažnjom prati uspjehe iranskog gospodarstva koje je usprkos svim nevoljama i dugogodišnjim sankcijama uspjelo održati stopu rasta od 6,2 posto. "Podupiremo politiku gospodarskog rasta Irana i zalažemo se za pravo Irana da se u mirnodopske svrhe koristi i atomskom energijom. U tom smislu podržavamo nastavak pregovora kako bi se na miran način riješio taj problem onako kako to predviđaju rezolucije UN-a", rekao je potpredsjednik Sabora. Dodao je da je snaga Irana upravo u spremnosti za nastavkom razgovora, jer je to jedini način rješavanja svih otvorenih pitanja. Na tom putu, sasvim sigurno, Islamska Republika Iran ima potporu Republike Hrvatske, rekao je potpredsjednik Leko.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je u utorak kako je podignulo optužnicu protiv Zemira Kovačevića, državljanina Hrvatske i BiH kojega se tereti da je kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane počinio ratne zločine protiv civilnog stanovništva na području Bosanskog Broda. Kovačević (45), koji je rođen u Slavonskom Brodu, uhićen je u Švedskoj 2010. godine na temelju tjeralice koju je za njim raspisao sud u Doboju. Zbog težine zločina što ih je navodno počinio njegov je slučaj preuzelo Tužiteljstvo BiH na čiji ga je zahtjev Švedska i izručila bosanskohercegovačkom pravosuđu u listopadu 2011. godine od kada se nalazi u pritvoru Suda BiH u Sarajevu. Optužnica ga tereti da je tijekom rata u BiH kao pripadnik 101. brigade HVO stacionirane na području Bosanskog Broda u ožujku, travnju, srpnju i kolovozu 1992. godine postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i Ženevske konvencije o zaštiti civila za vrijeme oružanih sukoba. Kovačevića se tereti da je osobno ili zajedno s drugim pripadnicima HVO-a, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i Hrvatske vojske (HV), sudjelovao u ubojstvima, mučenjima, nezakonitom zatočenju, odvođenju na prisilni rad, pljačkanju i neopravdanom uništavanju imovine civila srpske nacionalnosti. U optužnici se navodi kako je Kovačević kao počinitelj i supočinitelj sudjelovao u ubojstvima više civila srpske nacionalnosti, među kojima su bile bolesne i starije osobe, te jedna malodobna osoba. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
ZAGREB - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izvijestio je u utorak Haaški sud da je bivši pomoćnik ministra obrane Vladimir Zagorec u skladu sa subpoenom sudskog vijeća u ponedjeljak "odgovorio na sva pitanja njegova pravnog savjetnika Petera Robinsona", objavio je ICTY. Karadžić, kojemu se pred Međunarodnim sudom za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije sudi za genocid u BiH, ove je godine podnio zahtjev za razgovorom njegova zastupnika sa Zagorcem 16. travnja u zatvoru u kojem Zagorec služi kaznu. Karadžić smatra da je Zagorec, koji je odbio dobrovoljno razgovarati s predstavnicima njegove obrane, bio izravno uključen u dogovore oko slanja oružja iz Irana preko Hrvatske za bosanske muslimane tijekom 1994-95 godine. Zagorec je tijekom 1994. i 1995. godine obavljao dužnost pomoćnika ministra obrane za nabavu, proizvodnju i opskrbu. Karadžić tvrdi da su u tom razdoblju tisuće tona pješačkog oružja i drugog oružja krijumčarene iz Irana i drugih islamskih zemalja vojsci bosanskih muslimana preko Hrvatske te da je "mnogo od toga oružja završilo u tzv. zaštićenim zonama u Srebrenici i Žepi gdje je korišteno za napade i ubijanje srpskih civila u okolnim selima". Karadžić je potrebu razgovora sa Zagorcem obrazložio time što takve informacije nije potvrdio u svom ranijem razgovoru s bivšim ravnateljem HIS-a Miroslavom Tuđmanom.
LJUBLJANA - Veliki štrajk u slovenskom javnom sektoru, najavljen za srijedu, vjerojatno će se održati iako su sindikati i vlada za utorak popodne i idućih dana najavili razgovore kojim žele uskladiti do sada nepomirljiva stajališta oko smanjenja plaća javnih službenika. "Načelno još postoji mogućnost da do štrajka ne dođe, ali je ona unatoč nastavku pregovora mala. Vrlo je vjerojatno da će se štrajk u srijedu održati", izjavio je nakon pregovora s ministrom za rad i socijalnu politiku Andrejem Vizjakom glavni pregovarač sindikata javnih službenika Branimir Štrukelj dodajući da će s vladom pregovarati i za vrijeme trajanja štrajka. Vizjak je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da vlada sa sindikatima javnoga sektora još ovaj tjedan želi doći do "kompromisnog rješenja" oko predloženog smanjenja plaća u javnoj upravi u okviru mjera štednje, kako bi se stvorile pretpostavke da se najavljeni štrajk obustavi. Slovenska vlada odmah po stupanju na dužnost predložila je parlamentu, u sklopu rebalansa ovogodišnjeg proračuna, mjere štednje u ukupnom iznosu od 812 milijuna eura, a jedna od mjera je i smanjenje plaća u javnom sektoru od sredine godine. Zadnji prijedlog vlade bio je da se plaće zaposlenih u javnom sektoru linearno smanje za deset posto, što su sindikati odbili najavivši za srijedu štrajk u kojem će sudjelovati blizu 100.000 zaposlenih u školstvu, zdravstvu, javnoj upravi i drugim djelatnostima.
PARIZ - Zapadne snakcije protiv Sirije gotovo su prepolovile njezine rezerve strane valute i smanjile su proizvodnju nafte za 30 posto, što vladu predsjednika Bašara al Asada mjesečno košta 400 milijuna eura. Dužnosnici iz gotovo 60 zemalja, uključujući članice Europske unije i Arapske lige, sastat će se u utorak u Parizu kako bi razmotrili učinkovitost sankcija nametnutih Siriji u svrhu vršenja pritiska na Asada da se pridržava mirovnog plana koji ima potporu UN-a. "Mi nemamo savršeni instrument za mjerenje koji bi nam rekao kada režim više neće moći funkcionirati, ali vidimo snažan pad stranih rezervi, oko polovine", rekao je jedan francuski diplomatski izvor. Prije izbijanje nemira u Siriji strane rezerve su bile procijenjene na oko 17 milijardi dolara.
TOKIO - Broj stanovnika Japana smanjio se 2011. neviđenim ritmom, objavila je u utorak japanska vlada zatečena ubrzanim demografskim starenjem. Arhipelag je bio nastanjen s približno 127.799 milijuna stanovnika 1. listopada 2011., što predstavlja pad za 259.000 ili 0,2 posto u odnosu na 1. listopada 2010., objasnilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Radi se o najvećem padu koje su vlasti zabilježile od početka godišnjih popisa u tom obliku 1950. Približno 23,3 posto stanovništva ima 65 godina ili više što predstavlja rekord u svijetu, istaknulo je ministarstvo. Pad nataliteta uz produženi životni vijek dovodi do brzog starenja japanskog stanovništva što predstavlja prijetnju za sustav socijalne zaštite jer je sve manje aktivnih mladih ljudi na raspolaganju rastućem broju starijih osoba. Japanci su, osim toga, prilično neskloni imigraciji. Suočena s tom dilemom, vlada lijevog centra zauzima se za udvostručavanje poreza na potrošnju koji bi iznosio 10 posto. Vlasti teško održavaju obećanje poticaja rađanja jer se brojni parovi odriču djece iz ekonomskih razloga s obzirom na iznimno visoke troškove školovanja i pomanjkanje infrastrukture za zbrinjavanje djece.