ZAGREB
Na zadarskome gradskom groblju danas je ekshumirano tijelo bivšega policijskog specijalca Igora Benete, čiju sumnjivu smrt istražuje karlovačko Županijsko državno odvjetništvo. Novinarima je bio zabranjen ulaz na groblje dok je trajala ekshumacija Benete koji je prije godinu dana pronađen mrtav u šumi kod Gračaca, nakon čega je pokopan u Zadru kao nepoznata osoba. Tijelo je ekshumirano u nazočnosti policije, vještaka sudske medicine Davora Majera i zadarskoga županijskog državnog odvjetnika Slobodana Denone, koji novinarima nije htio potvrditi da je riječ o ekshumaciji Benete. "Danas smo poduzeli jednu dokaznu radnju u pretkaznenom postupku i više od toga vam ne mogu reći jer mi to Zakon o kaznenom postupku ne dopušta", rekao je Denona. No, zamjenik županijske državne odvjetnike u Karlovcu Mladen Krajačić potvrdio je za Hinu da je po nalogu suda provedena ekshumacija te da "meritorna državnoodvjetnička odluka" u slučaju Benete još nije donesena. Najavio je da će javnost o njoj biti obaviještena. Beneta je bio jedan od trojice bivših policijskih specijalaca optuženih za ratni zločin u Gruborima, selu u blizini Knina, u kojemu je nakon akcije "Oluje" ubijeno šestero srpskih civila. Lani u travnju pronađen je obješen u šumi kod Otrića, a policija je utvrdila da je počinio samoubojstvo. No, u posljednje vrijeme pojavile su se sumnje da je Beneta ubijen.
ZAGREB
Član uprave Ine, Ivan Krešić, posvjedočio je danas na suđenju u aferi Ina – MOL da se od izmjena međudioničkog ugovora, koji je s mađarskim partnerom potpisala vlada optuženog Ive Sanadera, hrvatska naftna kompanija razvija kao podružnica MOL-a, umjesto da bude snažna i samostalna regionalna kompanija. "Ina je kičma hrvatskog energetskog sustava i cjelokupnog gospodarstva", kazao je Krešić, ističući da izmjene ugovora iz 2009. nisu doprinijele njenom jačanju, jer je MOL-u pripalo nesrazmjerno puno upravljačkih prava u odnosu na vlasnički udio. Svjedočeći na suđenju bivšem premijeru optuženom da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini Krešić je ustvrdio da izmjene dioničarskog ugovora nisu bile dobre za hrvatske interese. "Predaja upravljačkih prava stranoj tvrtki ne može doprinositi interesima Republike Hrvatske", ustvrdio je član uprave Ine koji je, kao i jučer njegov kolega Davor Mayer, posvjedočio da predstavnici hrvatske vlade nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje u Ini. I Krešić je, poput Mayera, kazao da uprava nema operativne ovlasti, iako odgovara za poslovanje, jer upravu izravno vodi njen predsjednik uz odbor izvršnih direktora. "Posljedica takvog upravljanja je da se Ina razvija kao podružnica MOL-a, a često se opisuje i kao MOL-ova tvrtka kćer", rekao je Krešić.
OSIJEK
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak izjavio je danas u Osijeku kako osnovne smjernice pisanja izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima žele zakon učiniti što jednostavnijim i pravednijim, a "motiv punjenja državnoga proračuna apsolutno ne postoji". Na prvom od 11 predviđenih okruglih stolova, koje će u sklopu javne rasprave organizirati to ministarstvo, Vrdoljak je istaknuo kako je najveći problem legalizacija poljoprivrednih objekata, koje je potrebno pripremiti za privlačenje novca iz europskog fonda IPARD-a. Istaknuo je kako se zakonskim izmjenama, među ostalim, predlaže da se svi pomoćni poljoprivredni objekti, u brzom i hitnom postupku, mogu legalizirati uz dva dokumenta, čime se pojednostavnjuje postupak. Dodao je kako za sam postupak legalizacije neće biti potrebno imati novca jer se predlaže da se vodni i komunalni doprinos obračunava poslije, a da se ti doprinosi uopće ne obračunavaju za male i pomoćne poljoprivredne objekte, nego samo naknada za legalizaciju koja se može platiti u 60 rata, pri čemu se rješenje o legalizaciji objekta izdaje nakon uplate prve rate. Najavio je da se prijedlog zakonskih izmjena i dopuna nakon javne rasprave na sjednici vlade očekuje tijekom svibnja, a u Hrvatskome saboru krajem svibnja te svakako prije ljeta.
ZAGREB
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas da se, radi održanja pravnog poretka RH, na njezinom teritoriju neće održavati skupovi za koje postoji načelna zabrana, poput za danas najavljenog okupljanja desničara. "Pravni poredak u Hrvatskoj će se održati onakav kakav jest, ono što je zabranjeno neće se održati", izjavio je ministar odgovarajući danas u Ministarstvu pravosuđa na novinarsko pitanje hoće li najavljenog okupljanja desničara, unatoč zabrani, ipak biti. Može se, rekao je, održati skup za koji postoji dozvola, te podsjetio da je najavljeni skup "načelno zabranjen". "Načelno postoji zabrana skupa, znači skup koji je zabranjen, njega neće biti", zaključio je ministar Miljenić u izjavi novinarima nakon sastanka sa slovenskim ministrom pravosuđa i javne uprave Senkom Plilčaničem.
ZAGREB
Ministar pravosuđa RH Orsat Miljenić i slovenski ministar pravosuđa i javne uprave Senko Pličanič održali su danas radni sastanak u Ministarstvu pravosuđa RH, nakon kojega su obojica ministara najavila daljnje poboljšanje dosadašnje dobre suradnje te neposredno rješavanje otvorenih pitanja. Dogovorili smo novu i bolju suradnju, te razmjenu iskustava na cijelom nizu pitanja koja su od obostranog interesa, izjavio je nakon sastanka novinarima ministar Miljenić. Posebno je istaknuo "mehanizme neposrednog kontakta u slučaju svih pitanja koja bi se eventualno otvorila i koja bi trebalo rješavati". Također, dodao je, razgovarali su o pitanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a dotaknuli su se i monitoringa kao i nekih zajedničkih pitanja koja svaka zemlja rješava na svoj način. I ministar Pličanič sastanak je ocijenio vrlo uspješnim, istaknuvši da je dogovorena intenzivna suradnja na cijelom nizu pitanja. Po riječima ministra Miljenića, sastanci dvojice ministara ubuduće će se redovito održavati, tako da će "biti u stalnim konzultacijama i dogovorima".
KARLOVAC
Dan Karlovačke županije i 19. obljetnice njezina osnutka obilježeni su danas svečanom sjednicom Županijske skupštine u karlovačkom Gradskom kazalištu "Zorin dom" na kojoj su uručena godišnja priznanja. Predsjednik Županijske skupštine Josip Zaborski uručio je priznanje za životno djelo Mihajlu Šepi, za pedesetogodišnji doprinos razvoju glazbenog amaterizma, očuvanju baštine i tradicijskih instrumenata. Javna priznanja primili su i primarijus Mirjana Lončarić Katušin za doprinos razvoju zdravstva, Ivan Podvorac za razvoj obrtništva, ITF - međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina za projekt "Karalovačka županija bez mina", Energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske REGEA za unapređenje sustavnog i održivog korištenja energije te Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata za sve humane aktivnosti. Župan Ivan Vučić je uz pregled godišnjih aktivnosti pobrojao i projekte na kojima se tek radi te je izrazio uvjerenje da će njihova realizacija na polju gospodarstva, energetske učinkovitosti, poljoprivrede, turizma i svih društvenih djelatnosti donijeti bolje dane za sve žitelje Karlovačke županije. Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, povezane s Karlovačkom županijom Poveljom o prijateljstvu, ustvrdio je da je postojeći teritorijalni ustroj potvrdio kao uspješan model, te da su obje županije primjer da je njihovo formiranje pridonijelo razvoju.
SPLIT
Svečanom sjednicom Županijske skupštine u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na kojoj su podijeljene nagrade za životno djelo, osobne i skupne godišnje nagrade danas je proslavljen Dan Splitsko-dalmatinske županije. Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar rekao je da je Splitsko-dalmatinska županija usmjerena prema Europi i da radi na tome da spremno dočeka ulazak u Europsku uniju. "U ovim kriznim vremenima pokušavali smo prepreke pretvoriti u nove mogućnosti. Tražili smo rješenja uvažavajući različita mišljenja i stajališta. Mi smo potencirali i potpisali suradnju s nekoliko regija u Europi i mislim da su to smjernice po kojima ćemo raditi jer su upravo te regije iz europskih fondova dobile najviše novca koji nama za ovaj naš specifičan prostor treba", kazao je Sapunar. Potvrdio je da će ta županija poduprijeti razvojne projekte te da im je zadaća "izboriti se za što bolju poziciju jer je jasno da naša regija mora zauzeti kvalitetnu i dobru poziciju na europskoj karti regija". Nagrade za životno djelo primili su Nenad Gaćina, akademik Mirko Tomasović i don Lovro Žuljević Mikas, osobne nagrade dobili su Maja Budrović, Ivanka Luetić-Boban, Ivica Luetić, dr. sc. Ilija Protuđer i dr. sc. Goran Sučić.
ZAGREB
Vlada Zorana Milanovića ne zna kako zemlju izvući iz krize, nude rad bez plaće i otpuštaju zaposlene ili ih umirovljuju, ocijenio je danas kandidat za predsjednika HDZ-a Domagoj Milošević. Premijer bi trebao, ako je to ikako moguće ne preko facebooka, iskazati plan i program kako će pokrenuti zapošljavanje i investicije, rekao je Milošević na konferenciji za novinare podsjećajući kako su to bila ključna pitanja na kojima je Kukuriku koalicija dobila mandat na izborima. O nekoordiniranosti članova vlade govori, kako je pojasnio, primjer u kojem se jedan dan čuju najave o dostizanju brojke od 350 tisuća nezaposlenih u zemlji, potom se čuje kako treba otpustiti 10 tisuća ljudi iz državnih i javnih službi, iako je prethodno Milanović najavio kako toga neće biti, a nakon dan-dva čuje se kako će se otpustiti samo njih 5 tisuća. "Molim prvog potpredsjednika vlade i nadležnog ministra da se dogovore i da nas ne nerviraju šaljući jasnu poruku kako nemaju plan i program", poručio je. Posebno problematičnim drži najave prema kojima će se ljudi prisilno umiroviti kako bi se smanjio trošak u državnoj administraciji. "Preseljenje starijih zaposlenih u javnim i državnim službama u mirovinu neće riješiti naše probleme", mišljenja je kandidat za predsjednik HDZ-a Domagoj Milošević.
ZAGREB
Udruga Hrvatskih pacijenata (UHP) uputila je danas otvoreno pismo Ministarstvu zdravlja, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskoj liječničkoj komori u kojem predlažu osnivanje posebnog fonda iz kojeg bi se nadoknađivale odštete za sve štetne događaje u medicinskoj djelatnosti, a kojeg bi financirali zdravstveni djelatnici. Fond bi, prema njihovom prijedlogu, trebali financirati isključivo zdravstveni djelatnici, jer bi na taj način izravno bili zainteresirani da štetnih događaja bude što manje. Držimo da svaki štetni događaj mora biti registriran i analiziran, u prvom redu radi edukacije i prepoznavanja uzroka kako bi se njihov broj sveo na najmanju moguću mjeru. Trebalo bi, napominju, voditi detaljnu evidenciju štetnih događaja za svakog zdravstvenog djelatnika, kako bi se zaštitili mnogobrojni zaslužni djelatnici od paušalnih ocjena. Evidencija bi cijeloj struci mogla pomoći vratiti puno povjerenja svojih partnera pacijenata. U tom bi poslu, drže, struka morala imati glavnu i odlučnu riječ. Oni zdravstveni djelatnici koji, po kriterijima struke, načine više pogrešaka neopasnih po život pacijenta trebali bi imati veću policu osiguranja i obrnuto. Takav pristup nije nikakva novost, jer funkcionira u drugim segmentima polica osiguranja. Struka bi, dakle, stimulirala one koji su bolji i na koncu imala učinkoviti način oduzimanja licence za rad s pacijentima onima koji svojim učestalim pogreškama dovode u opasnost povjerene im živote pacijenata.
ZAGREB
Znanstveno vijeće Instituta Ruđera Boškovića (IRB) u današnjem priopćenju ističe da je u mandatu dr. sc. Danice Ramljak zabilježen izrazit pad prihoda Instituta koji je još početkom 2009. na tržištu zarađivao gotovo 16 milijuna kuna godišnje da bi 2011. taj prihod dvostruko pao i iznosi oko osam milijuna te je prvi put u 60 godina dovedena u pitanje održivost te stožerne hrvatska ustanova u području prirodnih znanosti. Napominje se da je Znanstveno vijeće bilo "primorano reagirati priopćenjem zbog velikog interesa javnosti i štete koja je nanesena ugledu IRB -a istupima u javnosti bivše ravnateljice Danice Ramljak". Dodaje se kako se slično kao i s vlastitim prihodima Instituta dogodilo i s europskim projektima budući da su 2007. "Ruđerovci" prijavili 39 projekata, iduće godine 29, a u 2011. bilo je samo 19 prijava pa je tako, ističe se, "izjava Ramljak da su europski projekti učetverostručeni za vrijeme njezina mandata notorna manipulacija činjenicama, jer su se jedino povećali ugovoreni iznosi za projekte, koje određuje EU, a nikako bivša ravnateljica". Podsjeća se da je 5. ožujka ove godine 21 od ukupno 27 članova Znanstvenoga vijeća izglasovao nepovjerenje Danici Ramljak i zatražilo njezinu ostavku.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pridružio se danas akciji "Za ljepši grad" u okviru koje je uređen park i dječje igralište ispred tunela u Gračanima, na ulazu u Park prirode Medvednica. U akciji Antene Zagreb i Zagrebačke banke u suradnji s vijećem gradske četvrti Podsljeme, dječje igralište dobilo je nove ljuljačke, penjalice, tobogan i vrtuljak na kojem se okušao i gradonačelnik Bandić obučen u majicu "Za ljepši grad". Takve majice s ponosom su nosile i brojne poznate osobe koje su došle podržati akciju: Nina Badrić, Nika Fleiss, Gordan Giriček, Neven Ciganović i drugi, čisteći travnjak i bojeći klupe, a zadovoljni su bila i učenici obližnje Osnovne škole "Gračani" koja su sa svojim učiteljicama došli na otvorenje igrališta. "Riječ je o hvale vrijednoj akciji kojoj Grad Zagreb daje podršku, kao što i građani daju podršku nama. Očekujemo sličnu inicijativu i od drugih", rekao je Bandić. Podsjetio je da je Grad Zagreb 2003. uredio dio zelenila ispred tunela, ali je s vremenom igralište nagrizao zub vremena. Sada će, najavljuje, biti potrebno zamijeniti svjetiljke u tunelu, kao i od tunela do prve stanice žičare jer su dijelom dotrajale, a dijelom su ih uništili vandali. "Naši sugrađani neće ići na Sljeme po mraku nego kroz osvijetljeni tunel", poručio je Bandić dodajući kako je i svrha Gradske uprave da porezom i prirezom građana čine grad ljepšim.
ZAGREB
U prometnim nesrećama na zagrebačkom području lani je ozlijeđeno 272 djece, među kojima 60 posto u vozilima, rečeno je danas prilikom predstavljanja edukativne akcije "Jednostavno sigurni u prometu" u Dječjem domu sv. Terezije od malog Isusa. Predstavnik MUP-a Ivan Ivanović rekao je kako su najčešće pogreške to što djeca nisu vezana sigurnosnim pojasom, dopušta im se da sjede na prednjemu suvozačevu sjedalu, a djeca mlađa od pet godina ne prevoze se u sigurnosnim sjedalicama. Pozvao je roditelje da se pri prijevozu djece primjereno služe sredstvima namijenjenima sigurnosti u prometu. Edukativnu akciju "Jednostavno sigurni u prometu", kojom se želi poučiti djecu predškolske dobi o pravilnom ponašanju u prometu, pokrenulo je Basler osiguranje u suradnji s MUP-om. U sklopu akcije predstavnici Baloise grupe i Basler osiguranja uručili su donaciju Dječjem domu sv. Terezije od malog Isusa za obnovu dječjeg igrališta.
ZAGREB
Promocije 160 studenata specijalističkih diplomskih stručnih studija za medicinske sestre održane su danas na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu čime je hrvatsko zdravstvo dobilo novu generaciju sestara s visokom stručnom spremom. Riječ je o zaposlenim studentima koji su, nakon završene srednje škole, uz rad upisali i završili petogodišnji specijalistički diplomski stručni studij na smjerovima menadžmenta u sestrinstvu, javnog zdravstva za sestrinstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, fizioterapije te sanitarnog inženjerstva. Od ukupno 32 tisuće medicinskih sestara u Hrvatskoj, na specijalističkim diplomskim studijima sestrinstva do danas je diplomiralo njih petstotinjak. "Naša misija je provesti kvalitetu sestrinskog obrazovanja kojom će one pokazati da mogu podići kvalitetu zdravstvenih usluga u Hrvatskoj", istaknuo je dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, dr. Mladen Havelka te svima poželio uspjeh u budućem radu. Havelka je podsjetio da je specijalistički diplomski stručni studij uveden prilikom uvođenja bolonjskog procesa u obrazovni sustav, a prije toga su, rekao je, medicinske sestre većinom studirale na dvogodišnjim višim školama.
ZAGREB
U konkurenciji četvrtog međunarodnog festivala etnografskog filma Etnofilm, koji će se u organizaciji Etnografskog muzeja Istre, održati od 3. do 5. svibnja u Multimedijalnom centru grada Rovinja, prikazat će se 24 hrvatska i inozemna filma. Filmovi su izabrani između njih 126 prijavljenih, a natjecat će se za nagrade u četiri kategorije, koje dodjeljuje stručni žiri. U žiriju su Nicole Hewitt, docentica na Odsjeku za animirani film i nove medije, Etami Borjan, znanstvena novakinja na talijanistici Filozofskog fakulteta iz Zagreba i Jacques Lombard, direktor pariškog Međunarodnog festivala etnografskog filma Jean Rouch. Uoči festivala, od 27. travnja do 3. svibnja, uz podršku UNESCO-ova ureda iz Venecije održat će se radionica vizualne antropologije pod vodstvom profesora Alana Grossmana iz Dublina, prošlogodišnjeg laureata festivala. Na okruglom stolu 2. svibnja gostovat će mladi vizualni antropolozi s područja jugoistočne Europe, koji će predstaviti perspektive vizualne antropologije i kulturnih politika svojih zemalja na području očuvanja nematerijalne baštine.
ZAGREB
Izložba "Idemo na pivo!", koja će prikazati kulturološki i antropološki aspekt kulture konzumacije piva, otvorit će se 11. svibnja u zagrebačkom Etnografskom muzeju, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Tema izložbe do sada nije bila istražena na području urbane etnologije, odnosno kulturne antropologije u Hrvatskoj, a istraživanje kulture konzumiranja piva omogućeno je zahvaljujući suradnji Etnografskoga muzeja i Karlovačke pivovare, rekla je autorica izložbe Zvjezdana Antoš. Kulturološki aspekt konzumacije piva prikazat će se u pet cjelina, "Priča o pivu", "Povijest europskog pivarstva", "Povijest pivarstva u Hrvatskoj, "Pivo i društvenost", "Pivo i umjetnost". Izložit će se podmetači, boce, čepovi, arhivske fotografije, reklame za pivo, predviđen je i kutak o povezanosti nogometa i pive, a prikazat će se i kako nastaje pivo. Ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan drži da je ta izložba dobar primjer suradnje kulture i poslovnog sektora, a važno je i što je to prvi put da se u Hrvatskoj prikazuje kulturološki i antropološki pogled na konzumaciju piva. Građani se također mogu uključiti u stvaranje izložbe, tako da u Muzej donesu predmete koji imaju neke veze s pivom.