U razgovoru za beogradski list "Politika" u povodu izlaska svoje knjige pod naslovom: "Štit – akcija vojne sigurnosti – dnevničke bilješke operativca", Vasiljević brani ondašnju poziciju JNA, ukazujući kako je najvažnije odluke, vezano za rat donosio ondašnji politički vrh SFRJ.
Vasiljević tvrdi kako JNA, dok je postojala, nije bila vojska nekadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, niti nekog drugog političkog čelnika.
JNA je, kako kaže, bila pod zapovjedništvom predsjedništva SFRJ dokle god je ono postojalo, bez obzira na to je li ono bilo u punom ili okrnjenom sastavu.
Hrvatsko državno odvjetništvo ustupilo je u listopadau 2011. godine srbijanskome tužiteljstvu za ratne zločine optužnicu protiv Vasiljevića (73) i potpukovnika Miroslava Živanovića (62) zbog ratnog zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u srbijanskim logorima Begejcima, Stajićevu, Srijemskoj Mitrovici, Nišu i Staroj Gradiški.
Optužnicu protiv Vasiljevića i Živanovića podiglo je u travnju 2011. osječko županijsko državno odvjetništvo.
Vasiljevića se po zapovjednoj odgovornosti tereti kao načelnika "Uprave sigurnosti Saveznog sekretarijata za narodnu obranu" zbog osnivanja logora u Srbiji u kojima su od početka listopada 1991. do svibnja 1992. ubijani i mučeni civili i ratni zarobljenici dovedeni s područja Osijeka, Vukovara, Karlovca, Stare Gradiške, Slunja i drugih mjesta u Hrvatskoj. Po optužnici, u srbijanskim logorima ubijeno je 19 zatočenika, većem broju nanešene su teške ozljede s trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama, a više žena sustavno je silovano i seksualno zlostavljano.
Živanovića se tereti kao zapovjednika i osnivača logora na napuštenome poljoprivrednom imanju u blizini Begejaca i na napuštenoj stočnoj farmi u blizini Stajićeva, u kojima je ubijeno pet zatočenika.