"I svojim sugovornicima u Zagrebu rekao sam da za idućih 15 mjeseci moramo puno toga uraditi da se rješe nagomilani problemi", izjavio je Lagumdžija na konferenciji za novinstvo koju je održao nakon susreta s Bildtom koji boravi u radnom posjetu BiH.
Pojasnio je kako drži da je za tri mjeseca potrebno dogovoriti način rješavanja problema, a preostalih dvanaest iskoristiti za praktično djelovanje.
"Za petnaest mjeseci Hrvatska više neće biti u poziciji u kojoj je bila u proteklih petnaest godina, jer će biti članica EU i tada ćemo ta pitanja koja nismo godinama rješili morati rješavati u potpuno drugom kontekstu", kazao je Lagumdžija.
Na izravan upit dopisnika Hine je li sugovornicima u Zagrebu spominjao "kaos" i "trgovinski rat", Lagumdžija je odgovorio kako se "objektivno može stvoriti klima koja vodi u trgovinski rat koji ne koristi nikome i ničemu".
"Povijest me naučila prije dvadeset godina da za rat ne treba dvoje, a za suradnju je potrebno obadvoje i zato moramo surađivati sada i svi zajedno jer ćemo na kraju svi biti gubitnici u nečemu što može djelovati kao nastavak nerješavanja nagomilanih pitanja", kazao je Lagumdžija, dodajući kako je "dobro da se danas jasno govori i da se to spriječi".
Izrijekom je spomenuo problem vanjskotrgovinskog deficita kojega BiH ima u razmjeni s Hrvatskom, mogućnost dodatnog zatvaranja hrvatskih granica za robe iz BiH i nerješavanje pitanja "velikih graničnih prijelaza" kojih, po njegovu sudu, mora biti barem sedam a ne dva kako je sada planirano.
Kazao je kako BiH treba "barem tri" granična prijelaza za izvoz roba životinjskog podrijetla te "barem četiri" za ostale vrste roba.
"Ako se to ne rješi u idućih petnaest mjeseci, ući ćemo u još veći problem s našim susujedom, problem koji ne treba nikome", kazao je Lagumdžija, pojašnjavajući kako je o tome u srijedu razgovarao s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić a u četvrtak i sa šefom švedske diplomacije Bildtom kako bi se s ovim išlo i prema Bruxellesu u okviru regionalnih infrastrukturnih projekata da bi se dobila tehnička i gospodarska pomoć za opremanje bosanskohercegovačkih granica i institucija.
Švedski ministar vanjskih poslova Bildt potvrdio je kako je rješavanje graničnog režima između Hrvatske i BiH veoma važno za Europsku uniju, jer to od srpnja iduće godine postaje i vanjska granica Unije.
"To će biti jedan od najdužih dijelova granice EU", podsjetio je Bildt, istaknuvši kako je režim upravljanja granicom jasno definiran pravilima koje propisuje Bruxelles.
"Naravno da želimo pomoći i to želi i Europska komisija", kazao je Bildt, potvrdivši kako BiH može računati na potrebnu pomoć no mora se djelovati brzo jer vrijeme prolazi a puno toga treba uraditi na terenu.