Iz NVK napominju kako je ove godine korištena nova, bitno izmijenjena metodologija ocjena i izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u smislu utjecaja na nacionalnu konkurentnost te da nije izravna usporedba rezultata i rangova s prethodnim razdobljem.
Zanimljivo je kako, unatoč promjeni metode izračuna, zemlje jugoistočne Europe ne bilježe znatne promjene pozicije, osim velikog poboljšanja BiH, te je primjetno bolja pozicija Hrvatske nego pozicija zemalja jugoistočne Europe.
Za Hrvatsku je važno što je, nakon pada sa 46. pozicije u 2006. godini na 54. u prethodnoj godini, ove godine rangirana na povijesno najbolju poziciju, odnosno 45. mjesto, ističe se u priopćenju.
U okviru podindeksa spremnost, Hrvatska vrlo dobro, 19. mjesto ima za stup dostupnost (cijene korištenja mobitela, cijene korištenja širokopojasnog interneta, te konkurencije usluga interneta i telefonije), dok je s druge strane, vrlo loša je pozicija poslovnog korištenja (79.) i vladinog korištenja (82.).
Općenito, za Hrvatsku se može zaključiti kako ima razmjerno dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti, uključenosti u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja.
"Hrvatska je ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja EU", ističe predsjednik NVK Ivica Murinić izražavajući zadovoljstvo činjenicom da je rang ICT-a najviša pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti.
Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no da bismo dosegli tehnološki standard moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje, kaže Mudrinić.
Iz NVK navode kako su, bez obzira na promijenjenu metodologije, Švedska, Singapur i Finska vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a.
Značajniji pomak bilježi Nizozemska s 11. na 6. poziciju kao i Ujedinjena Kraljevina koja je ušla u 'top10', dok SAD bilježi zamjetan pad na 8. poziciju i najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak iz najelitnijeg društva.
Kod azijskih je zemalja, osim Singapura, zamjetno pogoršanje, pa su iz 'topa 10' ispali Tajvanu i Koreja. Riječ je, kako se objavšnjava, o bitnom utjecaju metodoloških promjena, što je najvidljivije na primjeru Kine koja je s prošlogodišnjem 36. pala na 51. mjesto.
Od zemalja središnje Europe, Slovenija (na 37. mjestu) i Češka (42.) bilježe pogoršanje pozicije, a Poljska (49.) znatno i Slovačka (64.) manje poboljšanje.