Po mišljenju te agencije, izazovi vezani uz konkurentnost ograničavaju potencijal hrvatskog gospodarskog rasta. Posljedica je to dijelom rigidnog tržišta rada i velikog javnog sektora koji oboje doprinose tvrdokornim deficitima u bilanci plaćanja. Ipak, čini se da je nova Vlada predana ubrzavanju fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, za što očekujemo da će pomoći poboljšanju izgleda za rast hrvatskog gospodarstva, navode iz agencije Standard & Poor's.
Pritom napominju da negativna prognoza odražava procjenu agencije da postoji 33 posto šanse za snižavanjem rejtinga Hrvatskoj tijekom iduće godine, ukoliko obujam i tempo provedbe reformskih napora, posebice vezanih uz tržište rada i javni sektor, neće biti dovoljni da osiguraju održivi gospodarski rast.
Ocjena transfera i konvertibilnosti ostaje nepromijenjena, u visini 'BBB+', objavio je u današnjem priopćenju Standard & Poor's.
Rejting koji je S&P zadržao za Hrvatsku predstavlja najnižu kategoriju rejtinga za koju ta agencija još preporučuje ulaganja.
U S&P-u među pozitivnim čimbenicima za rejtinge Hrvatske navode političku stabilnost, relativni prosperitet koji se odražava u BDP-u po stanovniku u iznosu većem od 13.000 američkih dolara, te umjeren, iako u porastu, neto dug opće države u visini gotovo 50 posto BDP-a.
Nepovoljnim po rejtinge Hrvatske, pak, smatraju slabe izglede za rast zbog izostanka daljnjih značajnih strukturnih reformi, golem neto inozemni dug te visoku euroizaciju koja, zajedno s rigidnim monetarnim režimom, ograničava monetarnu fleksibilnost i čini Hrvatsku ranjivijom u odnosu na slične zemlje na vanjske šokove.
U S&P-u prognoziraju pad hrvatskog gospodarstva u 2012. godini za otprilike jedan posto. To se nadovezuje na pad gospodarstva u 2009. i 2010. i stagnaciju u 2011. godini. Za razliku od sličnih zemalja u regiji kojima je pogodovao oporavak u trgovinskim partnerima u eurozoni, oporavak hrvatskog gospodarstva priječe nedostatna konkurentnost zemlje i relativno mala izvozna baza, kad se isključi turizam. Dodatno, oporavak otežava i slaba domaća potražnja, kao i daljnji rast ionako visoke nezaposlenosti.
Konkurentnost Hrvatske i njezin potencijal za rast narušeni su zbog neučinkovitog državnog sektora (koji uključuje mnoštvo kompanija u vlasništvu države), rigidnosti tržišta rada i otežanih uvjeta u poslovnom okruženju, zajedno s izostankom strukturnih reformi kroz dulje vremensko razdoblje zbog političkih manevara prethodnih vlada, navodi ta agencija.
U S&P-u smatraju da bi se nastojanja nove vlade u cilju poboljšanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva mogla pokazati neuspješnima ako se ne poduzmu dodatne reformske mjere na strani ponude i potražnje. Vjerujemo da bi vladina strategija rasta kroz povećanje ulaganja državnih kompanija uz potporu vanjskog financiranja putem međunarodnih financijskih institucija, mogla privremeno ojačati domaću potražnju, smatraju u toj agenciji.
U S&P-u iskazuju zabrinutost da se vlada možda neće u dovoljnoj mjeri pozabaviti postojećim strukturnim slabostima kako bi se povećala ulaganja u izvozni sektor u srednjoročnoj perspektivi, te obnovio i potpuno realizirao potencijal za rast. U tom kontekstu, cilj vlade je povećati postojeću nisku stopu zaposlenosti od 54 posto (za dobnu skupinu od 15-64 godina) i smanjiti teret visokih troškova rada privatnom sektoru kroz reviziju okvira za kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj. To će biti ključno za postizanje proračunom predviđenih ušteda u izdvajanjima za plaće u državnom sektoru te za ostvarivanje zacrtanog proračunskog manjka za 2012. godinu, navodi S&P.
Nadalje, Agencija smatra da bi izostanak zamaha u provedbi strukturnih reformi mogao brzo dovesti do zamora u reformama, budući da recesija nagriza potporu građana Vladi. To bi moglo oslabiti ustrajnost Vlade na provedbi mjera, poglavito u područjima javnog sektora, na tržištu rada i u reformi sustava socijalne skrbi.
U S&P-u očekuju da će hrvatsko gospodarstvo ponovno rasti u 2013. godini ako se Vlada pozabavi glavnim izazovima u gospodarstvu, te ako ojača priljev stranog kapitala s ulaskom Hrvatske u EU koji je planiran u 2013. godini, što bi trebalo poslužiti kao sidro vanjske politike, uz poboljšanja u vanjskom okruženju.
Mjere na prihodovnoj strani proračina uključuju poreznu reformu, smatraju u S&P-u. Jedan od ciljeva je smanjenje troška rada poslodavcima kroz smanjenje uplata doprinosa za zdravstvo za 2 postotna boda, dok se opća stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala na 25 posto s ranijih 23 posto. U 2012. Vlada u cilju povećanja prihoda planira privatizirati dvije institucije financijskog sektora - banku i osiguvateljsku tvrtku - a razmatra i uvođenje poreza na nekretnine, navodi S&P.
"Budu li u potpunosti izvršene proračunom predviđene uštede, u S&P-u očekuju da će Vlada u potpunosti ostvariti minimalne zahtjeve prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti o smanjenju potrošnje za jedan posto BDP-a i smanjenje deficita opće države na 4,5 posto BDP-a u 2012. godini te na tri posto nakon priključenja Hrvatske EU-u. Prognoziramo da će dug opće države krajem 2012. godine biti u visini 54 posto BDP-a", navodi, između ostaloga, S&P.