RIGA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u utorak je, drugog i završnog dana službenog posjeta Latviji, na Sveučilištu u Rigi održao predavanje o Hrvatskoj i Europskoj uniji i odnosima u regiji te kao glavnu poruku izdvojio trajni mir, sigurnost i stabilnost. "Glavni cilj naše regionalne politike su trajni mir, stabilnost i sigurnost", kazao je Josipović u govoru na temu: "Hrvatska u Europskoj uniji, Europa i regija - dvije strane iste medalje". Suradnju regije ocijenio je iznimno važnom za postizanje tog cilja, s obzirom na ratna događanja 90-ih godina. Studentima i profesorima je kazao da Hrvatska dobro surađuje sa svim zemljama regije uključujući Srbiju. "Postoje još brojna neriješena pitanja sa zemljama u susjedstvu, od graničnih do pitanja povrata kulturnog blaga i tužbi za genocid pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), ali to nisu politički uznemirujuća pitanja", kazao je šef hrvatske države. Novinarima je nakon gostovanja na Sveučilištu svoj posjet ocijenio uspješnim, posebice u svjetlu zaključenja postupka ratifikacije Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji. "Vrlo je važno da nas je još jedna zemlja ovako rano podržala", kazao je hrvatski predsjednik.
RIGA - Razgovori Ive Josipovića s latvijskim kolegama u Rigi u sklopu predsjednikova dvodenvnog službenog posjeta rezultirali su u utorak predstavljanjem hrvatskog gospodarstva u Gospodarskoj i Industrijskoj komori Latvije. Hrvatsko izaslanstvo sa Sunčanicom Skupnjak Kapić održalo je okrugli stol na koji se odazvalo oko 20-ak latvijskih tvrtki, uglavnom iz IT sektora. Iako je bio najavljen u sklopu Josipovićeva posjeta Latviji, gospodarski forum nije održan jer dvjema gospodarskim komorama i poduzetnicima trebau više vremena za pripremu, rekao je u ponedjeljak predsjednik te izrzaio nadu da će forum biti održan ubrzo.
Interes za suradnju postoji jer su gospodarstva Hrvatske i Latvije komplementarna, kazala je Skupnjak Kapić. Prema njezinim riječima Latvija traži Hrvatsku kao bazu za cijelu regiju, a Hvatska traži ulaz u ostale baltičke zemlje. Najveći interes za suradnju postoji u području infrastrukture i energetike, a za dvije zemlje je također zanimljiva mogućnost nastupanja na trećim tržištima, istaknula je Skupnjak Kapić.
SARAJEVO - Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke William Hague i Guido Westerwelle izjavili su, u povodu 20. obljetnice od međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao neovisne države, kako ta zemlja i dalje može računati na punu potporu međunarodne zajednice u očuvanju svoje samostalnosti i teritorijalnog integriteta, no istodobno su pozvali njene vlasti da se brže prilagode novom vremenu i rade na reformama koje očekuje EU, posebice u svjetlu pridruživanja Hrvatske Uniji. U autorskom tekstu kojega su u utorak objavili dnevni listovi u BiH, Hague i Westerwelle podsjećaju kako je proglašenje neovisnosti BiH i njeno priznanje u travnju 1992. godine pratio rat obilježen najgorim nasiljem u Europi još od 2. svjetskog rata. Ističu kako je unatoč ratnim razaranjima i stradanjima, u godinama koje su slijedile BiH ipak ostvarila značajan napredak i znatno poboljšala odnose sa susjedima. Budućnost BiH, izričiti su šefovi britanske i njemačke diplomacije, leži u EU, zajedno sa svim drugim državama zapadnog Balkana i to ostaje "važan prioritet" za samu Uniju. "Članstvo Hrvatske u EU je ogromna prilika za BiH, no ono predstavlja i velik izazov koji treba riješiti u kratkom roku. Za manje od godinu dana tisuću kilometara duga granica BiH s Hrvatskom postat će vanjska granica EU. Ova bi granica trebala biti nova spona, a ne novi zid između BiH i EU", napisali su ministri.
Vlastima u BiH poručili su kako bi trebali raditi brže i više na osiguranju stadarda na kojima inzistira EU kako bi i nakon 1. srpnja 2013. godine mogli nastaviti izvoziti prehrambene proizvode u Hrvatsku. Ne bude li ispunjavanja poznatih kriterija te trgovine, od sredine naredne godine više je neće moći biti, poruka je ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadić danas ili sutra će podnijeti ostavku ukoliko dobije čvrsta međunarodna jamstva da na Kosovu neće biti sukoba i novih napada na Srbe, nakon čega će 6. svibnja biti održani predsjednički izbori, prenosi u utorak beogradski dnevnik ''Blic'', pozivajući se na neimenovani izvor blizak predsjedniku Tadiću. Prema riječima tog izvora, Tadić još nije donio konačnu odluku jer u slučaju nemira na Kosovu predsjednica srbijanskog parlamenta Slavica Đukić Dejanović, koja bi bila vršiteljica dužnosti predsjednika države nakon što Tadić podnese ostavku, nema pun mandat za djelovanje. Predsjednica srbijanskog parlamenta već je izrazila spremnost preuzeti dužnost predsjednika države, navevši kako ne očekuje da bi u razdoblju do konstituiranja nove vlasti bilo većih problema u funkcioniranju države. Nakon što bi Tadić podnio ostavku, raspisivanje predsjedničkih izbora u nadležnosti je predsjednice parlamenta, a prema srbijanskom zakonu o izboru predsjednika od dana raspisivanja izbora do dana glasovanja ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. U Srbiji su za 6. svibnja raspisani parlamentarni i pokrajinski izbori, a za isti datum predsjednica srbijanskog parlamenta raspisala je lokalne izbore, obuhvativši njima i Kosovo.
MOSKVA - Požar u skladišta natkrivene tržnice na jugu Moskve gdje su u nehumanim uvjetima živjeli strani radnici iz bivših sovjetskih republika, a najviše iz Tadžikistana, usmrtio je 15 osoba prema zadnjim objavljenim podacima u utorak. Većina žrtava je iz Tadžikistana, no bilo ih je i iz drugih srednjoazijskih država iz bivšeg Sovjetskog Saveza, objavili su državni mediji o požaru koji je izbio noću na utorak u skladištu-spavaonici bez izlaza na ulicu te su žrtve ostale zarobljene u požaru. "Prostor nije namijenjen za život ljudi", rekao je Sergej Gorbunov iz ministarstva za izvanredna stanja, javlja agencija RIA Novosti. Bio je to najsmrtonosniji požar u Moskvi od požara u bolnici za ovisnike u prosincu 2006., u kojem je poginulo 46 pacijenata, piše agencija Interfaks.
Radnici su živjeli u prostoriji uz skladište tržnice Kančalovski u Moskvi i ostali su zarobljeni u požaru. "Spavali su natiskani u jednoj prostoriji na daskama postavljenim na četiri razine. Nisu imali izlaza na ulicu", rekao je glasnogovornik. Desetci tisuća državljana bivših srednjoazijskih sovjetskih republika rade na gradilištima i tržnicama u Moskvi, gdje nerijetko žive u nehumanim uvjetima.
DUBAJ - Istaknuti vođa sirijske oporbe Riad Turk, pozant i kao sirijski Mandela, pozvao je u utorak protivnike režima da prihvate mirovni plan Kofija Annana kako bi se "zaustavilo krvoproliće" i počeo nacionalni dijalog u kojemu će sudjelovati i predstavnici vlasti koji "nisu okrvavili ruke", dok vojska nastavlja napadati pobunjenička uporišta. U priopćenju koje je agencija France Presse primila u utorak, 82-godišnji Turk kojega ocijenio je da "treba prihvatiti Annanov plan kako bi se zaustavili pokolji režimskih snaga te pozvati međunarodnu zajednicu da preuzme odgovornost". Turk koji u Siriji živi u ilegali, član je Sirijskog nacionalnog vijeća (SNC), čiji čelnici u inozemstvu nisu izrijekom prihvatili plan međunarodnog posrednika Kofija Annana. "Da bi se zaustavilo krvoproliće i ostvarili ciljevi sirijske revolucije (predsjednik Bašar al) Asad mora otići s vlasti, mora se početi nacionalni dijalog iz kojeg se neće isključiti nijedan politički čimbenik sirijskog naroda, pa ni članovi režima, koji nije okrvavio ruke", dodaje taj čelnik, ne navodeći ničija imena. Po njegovoj ocjeni, "taj će dijalog omogućiti sastavljanje prijelazne vlade" koja će biti zadužena organizirati "izbor za ustavotvornu skupštinu pod nadzorom arapskih i međunarodnih promatrača, a zatim i izbor predsjednika".
Turk, koji je više od 17 godina proveo o tamnicama predsjednika Hafeza al-Asada pa ga uspoređuju s Mandelom, bio je zatvoren i po nalogu Hafezova sina, sadašnjeg predsjednika Bašara al-Asada. Sirijska službena glasila uglavnom šute o Asadovu obećanju da će do 10. travnja završiti povlačenje vojske iz naseljenih mjesta.
ISTANBUL - Neslisah Sultan, posljednja potomkinja otomanske dinastije, umrla je u ponedjeljak u 91. godini u Istanbulu, bivšoj prijestolnici Otomanskog Carstva gdje će biti pokopana u utorak biti uz vjerski obred, pišu tamošnji mediji. Unuka posljednjeg otomanskog sultana Mehmeda VI. (vladao od 1918. do 1922.), poznatog i po imenu Vahdettin, Neslisah je rođena 1921. u doba Otomanskog Carstva. Nakon smrti Ertugrula Osmana Osmanoglua, posljednjeg pretendenta na otomansko prijestolje, 2009., Neslisah je stekla naslov "posljednjeg potomka obitelji Osmanogullari", otomanske dinastije. Otomanski sultanat se raspao 1922., a iduće godine zamijenila ga je Turska Republika koju je utemeljio narodni vođa Mustafa Kemal Ataturk. Članovi carske obitelji su 1924. morali napustiti zemlju. Povratak ženskim članovima obitelji dopušten je tek 1950-ih, a muškima 1974. godine.