U zemljama koje optimalno koriste svoju pamet, kapacitete, tehnologiju i geostrateške prednosti gotovo je svejedno tko je na vlasti jer je utjecaj politike mali. No, u zemlji kao što je Hrvatska taj je utjecaj sudbonosan, rekao je Čačić, jer su demagogija i traženje šanse za još jedan mandat "parazitskog sloja koji se zove politička elita" glavni razlozi zašto je Hrvatska danas tek na 80 posto svoje industrijske proizvodnje iz 1990-te godine.
Prije 25 do 30 godina gradili smo hidrocentrale po Indiji i bolnice po Alžiru, prodavali svoje znanje i proizvode u desetine zemalja širom svijeta, a danas to ne možemo jer smo iz "nečega što je bio sustav došli u nešto što je skup" različitih djelova - gomila vijaka, kotača, volana i sl. mogu biti isti kao oni u automobilu, samo što ne voze, bio je slikovit Čačić.
U Ministarstvu gospodarstva sada rade na ponovnom stvaranju sustava, a drugi čak i tjeraju Hrvatsku u to, pa npr. EU inzistira na regionalnom klasterskom pristupu, dodao je Čačić.
Sektorske analize obrađuju osam sektora hrvatskog gospodarstva - trgovinu na malo, prehrambenu industriju i industriju pića, graditeljstvo i nekretnine, kemijsku industriju, ugostiteljstvo i turizam, promet i veze, farmaceutsku industriju, te energetiku i naftnu industriju.
Tih osam sektora izabrano je jer tvrtke u njima čine preko 90 posto ukupnog broja tvrtki u nefinancijskom poslovnom sektoru i ostvaruju gotovo 40 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva. U svakom broju Sektorske analize donose glavne sektorske pokazatelje, pregled najznačajnijih trendova i analizu najznačajnijih tvrtki u pojedinom sektoru, osnovne informacije o makroekonomskom okruženju, te vijesti iz Hrvatske i svijeta vezane uz pojedini sektor, rekla je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek.
Godišnje se predviđa izdavanje 18 brojeva Sektorskih analiza, a dosad su objavljena tri broja posvećena kemijskoj industriji, prehrambenoj industriji i trgovini na malo, dodala je Švaljek.