Na javnoj tribini sudjelovali su povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac, član HAZU-a Ivo Šimat Banov, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Ivan Ladislav Galeta, Karolj Skala s IRB-a te putem video linka ravnatelj splitskog Muzeja Ivana Meštrovića Andro K. Opara.
Skala je podsjetio da je spomenik Nikoli Tesli u krugu IRB-a postavljen 1956. godine kao dar kipara Ivana Meštrovića tom Institutu uz "uvjet da se Ruđer Bošković i Nikola Tesla gledaju te da se ne radi drugi odljev".
Neprimjerenom smatra današnju lokaciju Teslina spomenika koji je 2006. godine u povodu 150. obljetnice rođenja velikog znanstvenika postavljen na uglu Masarykove, Preradovićeve i Tesline ulice. Najavio je da će najvjerojatnije Uprava IRB-a poduzeti korake za revitalizaciju ugovora između Grada Zagreba i Instituta jer se, kako ocjenjuje, nije poštovano. "Taj je proces pokrenut, a sada ne znamo kakav će biti ishod. Međutim, mi ćemo pokušati vratiti Teslu natrag", rekao je Skala.
Da se radilo o lošoj političkoj odluci vezanoj uz postavljanje Teslina spomenika na uglu Masarykove ulice upozorili su i ostali sudionici javne tribine ocjenjujući uz ostalo da je spomenik prevelik i neprimjeren za taj prostor.
Nakon šest godina spomenik Tesli tamo nije saživio i građani ga nisu prihvatili, rekla je Kraševac dodavši kako se radi o kasnom Meštrovićevu radu kada umjetnik više nije bio u naponu snage. Napomenula je kako je struka na nekoliko tribina upozorila na činjenicu da se skulpture postavljaju bez ikakva plana te da svaki grad ima svoj mehanizam postavljanja spomenika sukladno zakonu o komunalnom redu.
"Zanimljivo je da se na stručnim raspravama kao loši primjeri prakse premještanja spomenika iz prvobitnih lokacija spominju upravo Meštrovićevi spomenici Tesli i Držiću u Dubrovniku", istaknula je Kraševac dodavši kako se nikakva prava današnjih političara i Meštrovićevih nasljednika ne mogu ići kontra autorovoj želji da taj spomenik bude na IRB-u.