"Nastavno na danas donesenu Odluku Vlade RH o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih odlukom Vijeća Europske Unije od 1. prosinca 2011. u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku, INA će istu u potpunosti poštovati, te će nakon izvršene analize donesene Odluke, poduzeti sve potrebne korake u cilju usklađivanja svojih poslovnih aktivnosti u toj zemlji", navodi se u priopćenju Ine.
Iz Ine podsjećaju da već duže vrijeme na dnevnoj bazi motre razvoj situacije u Siriji te da je većina zaposlenika povučena iz te zemlje, dok su s preostalim manjim brojem djelatnika, čija sigurnost nije ugrožena, u stalnom kontaktu.
"Nakon provedene analize, INA će izvijestiti javnost o koracima koje namjeravamo poduzeti, s ciljem pridržavanja Odluke Vlade RH te zaštite poslovnih interesa kompanije i njenih zaposlenika", zaključuje se u priopćenju.
Vlada je danas donijela odluku kojom se Hrvatska pridružuje i u svoj pravni sustav implementira sankcije EU prema Siriji, a premijer Zoran Milanović na sjednici je istaknuo kako se Ina mora potpuno povući iz Sirije.
Odluka je, kako je istaknuo prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, pravni temelj da se ne može dogoditi da Ina izgubi pravo na koncesije.
Vladinom odlukom o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih Odlukom Vijeća EU u odnosu na Siriju uz ostalo se zabranjuje nabava, uvoz ili prijenos sirove nafte ili naftnih derivata iz Sirije u Hrvatsku, zabranjuje izvoz opreme i tehnologije za naftnu i plinsku industriju u Siriji, kao i osnivanje bilo kakvih zajedničkih poduzeća u Siriji koja sudjeluju u sektorima istraživanja, proizvodnje ili rafiniranja nafte u Siriji, itd.
Ina u Siriji provodi istraživačko-proizvodne aktivnosti na dva bloka - Hayan i Aphamia, a Hayan je njena najuspješnija inozemna koncesija.
Po ranije objavljenim podacima, Ina je u Siriji do sada vratila nešto više od pola svojih ulaganja od oko 1,2 milijarde dolara.
U Siriji od polovine ožujka prošle godine traju prosvjedi i sukobi jer oporba traži demokratizaciju i ukidanje izvanrednog stanja koje je predsjednik Bašar al-Asad uveo prije 48 godina, a njegove snage nasilno guše prosvjede.
EU je u rujnu prošle godine postrožila restriktivne mjere, a u prosincu i proširila opsega sankcija prema energetskom sektoru u Siriji.
Te su se sankcije odrazile i na poslovanje Ine u toj zemlji, pa je Ina u rujnu 2011. smanjila proizvodnju sirove nafte za 1,5 tisuća barela nafte (bbl), a u prosincu dodatno smanjila proizvodnju nafte i prirodnog plina za 1,3 tisuće barela ekvivalentne nafte (boe) na dan.
Uz to, Ina u Siriji ima i poteškoća u naplati potraživanja od sirijske strane. Ini tako nije plaćeno nekoliko mjesečnih računa za ranije isporučene energente, a u normalnim je okolnostima tamo proizvedene energente mjesečno naplaćivala 50 do 70 milijuna dolara.