BRUXELLES - Ministri zemalja članica EU-a zaduženi za rad i socijalna pitanja razgovarali su u petak u Bruxellesu o stanju na tržištu rada u Europskoj uniji i pozvali da se manje oporezuje rad i smanje troškovi zapošljavanja. Na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zaštitu potrošača sudjelovao je kao promatrač hrvatski ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić. Vijeće je u zaključcima pozvalo zemlje članice da poslodavcima smanje troškova zapošljavanja, "preusmjeravanjem poreza s rada prema područjima koja su manje štetna za rast zaposlenosti, a da istodobno pozorno razmotre adekvatnost i održivost sustava socijalne zaštite, smanjivanjem troškova zapošljavanja kroz rješavanje poreznog klina i reformiranjem pretjerano krutog radnog zakonodavstva kako bi se olakšao pristup tržištu rada onima koji su izvan njega, poticanjem da neprijavljeni rad pretvori u redovito zaposlenje i tamo gdje je potrebno, da se revidira mehanizam za određivanja plaća kako bi što bolje odražavao razvoj produktivnosti". Vijeće je također pozvalo zemlje članice da se pozabave "neprihvatljivo visokom nezaposlenošću mladih", kroz sveobuhvatne akcije kako bi se osigurao prijelaz od škole prema poslu. Europska unija ima više od 23 milijuna nezaposlenih, posebno teška situacija je sa zaposlenošću mladih, kojih je više od pet milijuna bez posla. Ministar Mrsić je na pitanje novinara nakon sastanka namjerava li Hrvatska produljivati radni vijek pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, rekao da to zasad nije u planu i da će se i dalje odlaziti u mirovnu sa 65 godina. Mrsić je dodao da EU kao i Hrvatska imaju iste probleme koje sa sobom donosi starenje stanovništva i da će se zbog toga morati mijenjati mirovinski sustavi kako bi bili održivi.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić zahvalila je u petak bugarskome ministru vanjskih poslova Nikolaju Mladenovu što je bugarski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, te ministru vanjskih poslova Italije Giuliu Terziu di Sant'Agati na ovotjednoj ratifikaciji Ugovora u donjem domu talijanskog parlamenta, priopćeno je iz MVEP-a. U telefonskom razgovoru ministrica Pusić zahvalila je ministru Mladenovu na ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora i pozitivnoj raspravi u bugarskom parlamentu. Ugovorila je i sastanak s bugarskim kolegom na marginama predstojećeg sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova Europske unije koji će biti 27. veljače u Bruxellesu, a na kojem će razgovarati o mogućim oblicima daljnje suradnje između dviju država. Ministrica Pusić kontaktirala je i s ministrom vanjskih poslova Italije Giuliom Terziom di Sant'Agatom te mu zahvalila što je ovaj tjedan hrvatski pristupni ugovor ratificiran i u donjem domu talijanskog parlamenta.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić primila je u petak norveškoga veleposlanika Henrika Ofstada i s njime razgovarala o regionalnoj konferenciji norveških veleposlanika iz zemalja jugoistočne Europe i predstavnika norveškog ministarstva vanjskih poslova, koja će se održati u ponedjeljak u Zagrebu, priopćeno je iz MVEP-a. U sklopu konferencije ministrica Pusić govorit će o hrvatskim euroatlantskim integracijskim iskustvima te perspektivi i ciljevima zemalja jugoistoka Europe. Ministrica Pusić istaknula je na sastanku s Ofstadom kako je Hrvatska zainteresirana za prenošenje iskustava iz uspješnog modela regionalne suradnje koji ostvaruju Norveška i ostale skandinavske zemlje u okviru Nordijskog vijeća. Kroz takav oblik regionalne suradnje sve nordijske zemlje zadržavaju individualnost u pogledu članstva u pojedinim međunarodnim organizacijama i inicijativama, istodobno dajući svoj doprinos definiranju tema i područja suradnje od zajedničkog interesa.
MOSTAR - Hrvatski državljanin, vozač kamiona iz Bjelovara, poginuo je u četvrtak navečer kod Žepča kada je na njega na cesti naletjelo putničko vozilo bosanskohercegovačkih prometnih oznaka, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova Zeničko-dobojske županije. Teretnjak što ga je vozio 34-godišnji hrvatski državljanin nedaleko od Žepča skliznuo je s prometnice. Kada je izišao iz očistiti led i snijeg ispod kotača kamiona, udarilo ga je osobno vozilo kojim je upravljao muškarac iz Žepča. Od siline udara hrvatski je državljanin poginuo na licu mjesta, izvijestila je policija.
SARAJEVO - Zamjenik američke državne tajnice William Burns potvrdio je u petak u Sarajevu kako će Sjedinjene Države nastaviti odlučno podupirati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema euroatlanstkim integracijama. U sklopu regionalne turneje Burns se tijekom poslijepodneva odvojeno sastao s članovima predsjedništva BiH, predsjednikom vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom i ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom. Svi sastanci održani su iza zatvorenih vrata, a u priopćenju objavljenom nakon susreta američkog diplomata i Vjekoslava Bevande ističe se kako je tijekom razgovora Burns potvdio punu potporu njegove vlade prioritetima što ih je postavio novi predsjednik vijeća ministara BiH. Riječ je o europskim integracijama, jačanju gospodarstva i što skorijem primanju BiH u punopravno članstvo NATO-a. Burns je dodao kako SAD pridaju veliko značenje Bevandinom "pragmatičnom i praktičnom pristupu otklanjanju zapreka na putu ka punopravnom članstvu u NATO i EU". Burns je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom BiH i SAD pohvalivši angažman BiH kao nestalne članice vijeća sigurnosti UN-a, te sudjelovanje oružanih snaga BiH u međunarodnim vojnim misijama u Iraku i Afganistanu.
BEOGRAD - Zamjenik američke državne tajnice William Burns u petak je u Beogradu, u okviru turneje po jugoistočnoj Europi, razgovarao s najvišim srbijanskim političkim dužnosnicima o srbijanskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji. "Došao sam s vrlo jasnom porukom da predsjednik Obama, državna tajnica Clinton i čitava administracija podupiru dalje unaprjeđenje naših odnosa sa Srbijom, kao i europske težnje Srbije", rekao je Burns u izjavi za srbijansku državnu televiziju RTS. Sjedinjene Američke Države, kako je rekao, snažno podupiru kandidaturu Srbije za članstvo u EU i smatraju da se taj cilj u idućih nekoliko tjedana može postići. Dodao je kako će, premda nema pravo glasa u Uniji, SAD učiniti sve što je u njihovoj moći da ohrabre tu odluku. "Naravno, nadamo se i da će Srbija ispuniti svoje obveze kako bi nam pomogla da joj pomognemo i osiguramo status kandidata", istaknuo je Burns. Status kandidata Srbije za članstvi u Uniji otvorio bi, po njegovim riječima, mnoge nove mogućnosti ne samo u odnosima Srbije i EU, već i u odnosima u susjedstvu i odnosima s SAD-om. Burns je, prema izvješću RTS-a, u petak u Beogradu razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i predsjednikom vlade Mirkom Cvetkovićem, kao i s ministrima obrane i gospodarstva, Draganom Šutanovcem i Nebojšom Ćirićem. Europsko vijeće 9. prosinca 2011. odlučilo je da status kandidata Srbije za članstvo u EU bude dodijeljen u ožujku 2012., ako se do tada postigne veći napredak u dijalogu Srbije s Kosovom.
MOSTAR - Predsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u petak da će vlasti te zemlje do sredine lipnja podnijeti zahtjev za kandidacijski status za otvaranje pregovora s Europskom unijom. "Siguran sam da ćemo do sredine lipnja predati kandidaturu za stjecanje kandidacijskog statusa Europske unije", rekao je Čović na konferenciji za novinare HDZ-a BiH u stanci sjednice predsjedništva te stranke u Mostaru. Predsjednik HDZ-a ponovio je tvrdnje da će u međuvremenu kao dio promjena doći i do rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH s ulaskom u vladu Federacije, što je u petak ujutro kao mogućnost odbacio predsjednik SDP-a BiH i novi ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija. "U sve te promjene vezano za stjecanje kandidacijskog statusa za članstvo u EU je i rekonstrukcija federalne vlasti, reforme u pravosuđu", pojasnio je Čović. Po njegovim riječima, da bi vlast mogla provoditi reforme potrebno je imati iste stranke na vlasti na svim razinama. "Ja sam siguran sam da ćemo u razumnom vremenu imati rekonstrukciju vlade Federacije BiH, sukladno ustavu i zakonu, koja će uvažiti legitimne predstavnike hrvatskog naroda", rekao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao da se o tome raspravljalo i na sjednici predsjedništva HDZ-a BiH. Čović je rekao i da HDZ BiH očekuje da Mostar bude ustrojen kao jedna izborna jedinica, što odbijaju većinske bošnjačke stranke koje su najavile i da će se oduprijeti provedbi odluke ustavnog suda BiH koji je naložio promjene pravila izbora vijećnika u gradskom statutu i izbornom zakonu BiH.
RIM - Šef talijanske vlade Mario Monti, njemačka kancelarka Angela Merkel i grčki premijer Lukas Papademos nadaju se da će se u ponedjeljak postići sporazum unutar euroskupine o Grčkoj, doznaje se u petak iz službenoga talijanskog priopćenja. Naime, na Montijevu inicijativu, u petak se održao trojni telefonski razgovor o spomenutoj temi. "Na kraju razgovora, koji je zadirao u detalje i koji je održan u konstruktivnom duhu, troje sudionika je uvjereno da je sporazum o Grčkoj u euroskupini na vidiku", dodaje se u priopćenju. Ministri financija euro zone sastaju se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi utvrdili ispunjava li Grčka obećano kako bi zauzvrat dobila novi paket pomoći. Merkel je danas trebala otputovati na sastanak s Montijem u Rim, ali je put otkazala zbog ostavke njemačkog predsjednika Christiana Wulffa.
BERLIN - Njemačko ministarstvo financija ocijenilo je u petak da je eurozona "sve bliže solidnoj osnovi za donošenje odluke u ponedjeljak" o sudbini Grčke, premda "neke pojedinosti" još nisu riješene. "Dobili smo mnogo informacija zadnjih 15 dana, sve smo bliže solidnoj osnovi za donošenje odluke u ponedjeljak", na sastanku euroskupine u Bruxellesu, rekao je Martin Kotthaus, glasnogovornik njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea. Europski čelnici do sada su tvrdili da Grčka nije pružila dovoljno informacija niti se dovoljno angažirala u provedbi mjera za smanjenje duga i nekoliko su puta odgodili odluku o drugom programu pomoći toj zemlji na rubu bankrota. Neke "pojedinosti", primjerice otvaranje posebnog računa za plaćanje kamata na grčki dug ili mehanizmi nadzora ostvarenog napretka, treba još riješiti do ponedjeljka, rekao je Kotthaus, istaknuvši kako je "uvjeren da će biti osnove za odluku u ponedjeljak". "Prerano je reći kakva će to odluka biti", napomenuo je. Drugi program pomoći Grčkoj uključuje 130 milijardi eura koje bi trebala dobiti od EU-a i MMF-a te otpis 100 milijardi eura potraživanja privatnih vjerovnika. Da bi izbjegla bankrot, Grčka treba dobiti dio obećanih sredstava najkasnije do 20. ožujka, kada na naplatu stiže 14,5 milijardi eura dužničkih obveza.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i britanski premijer David Cameron pozvali su u petak sirijsku oporbu da se ujedini kako bi joj međunarodna zajednica mogla pomoći da svrgne sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Sarkozy je rekao da je nedostatak jedinstva oporbenih skupina veća zapreka rješavanju krize od nesloge u Vijeću sigurnosti UN-a, te je upozorio da će bez vjerodostojne alternative ustanak propasti. "Načelna prepreka nije samo blokada u UN-u. U Libiji ne bi imali revoluciju bez Libijaca i nećemo imati sirijsku revoluciju ako sirijska oporba ne učini dovoljne napore za ujedinjenjem kako bi joj mogli više pomoći", izjavio je Sarkozy. "Nećemo prihvatiti da diktator masakrira svoj narod, no revolucija se neće voditi izvana. Kao i u Tunisu, Egiptu i Libiji, ona se mora voditi iznutra", istaknuo je Sarkozy na konferenciji za novinare nakon francusko-britanskog sastanka na vrhu u Parizu. Cameron je također rekao da je nejedinstvo sirijske oporbe ograničavajući čimbenik za pomoć međunarodne zajednice i istaknuo da Francuska i Velika Britanija zajednički razmatraju načine kako pomoći oporbenim skupinama. Tema summita bila je i kriza eurozone, pri čemu su dvojica čelnika izjavila da zajednički pokušavaju uspostaviti mehanizam za bolju koordinaciju svojih strategija na europskoj razini, kako se ne bi ponovio sukob oko europskog fiskalnog pakta iz prosinca prošle godine. "Uvjeren sam da Europa treba veliku Britaniju", rekao je Sarkozy. "S Davidom Cameronom razrađujemo metode koje će nam omogućiti da smanjimo međusobne razlike i bolje shvatimo svoja stajališta: jedinstveno tržište za naše britanske prijatelje i brži proces donošenja odluka u eurozoni za Francuze", naglasio je francuski predsjednik. "Radimo na tome da stvari organiziramo na način da Britanija i Francuska, u dogovoru s našim njemačkim prijateljima i vjerojatno Talijanima, više uzimaju u obzir specifične probleme svake države i istodobno se kreću u istome smjeru", rekao je britanski premijer Cameron. Velika Britanija, koja je u EU ušla 1979., tražila je izuzeće za svoj financijski sektor iz fiskalnog sporazuma na summitu Unije u prosincu prošle godine, no nije ih dobila.
WASHINGTON - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i njezina američka kolegica Hillary Clinton pohvalile su u petak Iran zbog slanja pisma u kojemu Teheran ističe spremnost na nastavak pregovora o svom nuklearnom programu. "Dobro je što je to pismo stiglo", rekla je Ashton na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu koju je održala zajedno s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, govoreći o tom pismu koje je iranski pregovarač Said Džalili poslao u Bruxelles. "Iran će možda biti spreman na nastavak pregovora. Nastavit ćemo dijalog kako bismo bili sigurni da je ono što vidimo doista konkretno", dodala je Ashton. "Umjereni sam optimist u vezi s tim", kazala je. U pismu s nadnevkom 14. veljače upućenom Ashton, izaslanik šesteročlane skupine (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija + Njemačka), Džalili predložio je da se "što prije" nastave pregovori o iranskom nuklearnom programu "uz poštovanje prava Irana na civilnu uporabu nuklearne energije". Džalilijevo pismo je odgovor na pismo koje je Ashton poslala u listopadu i u kojemu predlaže nastavak pregovora. Potonja je tada rekla da rješenja neće biti ako se pregovori ne budu usredotočili na "glavno pitanje a to je zabrinutost zbog naravi" iranskog nuklearnog programa. "To je važan potez", dometnula je Clinton, govoreći o Džalilijevu pismu. "Kao što je istaknula Catherine Ashton u svom pismu upućenom u listopadu, svaki pregovori s Iranom moraju početi razgovorom o njegovu nuklearnom programu a čini se da iranski odgovor na pismo Catherine Ashton priznaje i prihvaća to", dodala je. Zadnji krug pregovora Irana i skupine 5+1 održao se u siječnju 2011. u Istanbulu, u Turskoj.
LJUBLJANA - Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan u petak je u izjavi za javnost poručio kako smatra zaključenom neugodnu polemiku koju je izazvao novi predsjednik vlade Janez Janša, koji Kučana smatra simbolom bivšeg komunističkog režima. U razgovoru za Slovensku televiziju odmah nakon što je potvrđena njegova vlada, Janša je za Kučana rekao da ga je 1988. kao disidenta dao uhititi, što Kučan niječe i smatra izvrtanjem povijesnih činjenica. U nastavku polemike, Janša je tvrdio da Kučan kao nekadašnji predsjednik slovenskih komunista i danas ima utjecaj na vodeće medije koji su nenaklonjeni Janši i njegovoj vladi. Kučan je u petak izjavio da u toj polemici o prošlosti više ne želi sudjelovati i da bi bilo bolje da se vlada okrene gospodarskim problemima. "Laži, podmetanja i manipulacije najistaknutijih predstavnika države nisu obećavajuće ni za državu ni za građane. Bilo bi normalno da se predsjednik vlade bavi glavnim pitanjima izlaza iz gospodarske krize. Ne želim voditi polemike o prošlosti, ali i u vrijeme krize treba braniti načela. S time je ova priča za mene završena", naveo je u izjavi za javnost Kučan. Kučan je bio na čelu slovenskih komunista 1988. kad je vojni sud bivše JNA u Ljubljani osudio Janšu na pola godine zatvora, a nakon osamostaljenja dva puta je biran za predsjednika države na izborima. Janša je u to vrijeme bio predsjednik Saveza socijalističke omladine i publicist u tjedniku "Mladina". Janša tvrdi da je proces protiv njega tada iniciralo slovensko partijsko vodstvo, a Kučan da je akcija vojnog pravosuđa bila vođena iz Beograda, s ciljem destabilizacije tadašnjeg liberalnog partijskog vodstva s Kučanom na čelu.
RIM - Talijanski premijer Mario Monti najavio je da će parlamentu predložiti oporezivanje crkvenih nekretnina korištenih u komercijalne svrhe, u čemu ga podržava većina Talijana, pišu u petak tamošnji mediji. U pismu potpredsjedniku Europske komisije Joaquinu Alumuniji Monti navodi da će parlamentu uputiti dopunu zakona kako bi se to pitanje konačno raščistilo, objavio je njegov ured. Europska komisija otvorila je istragu o zaradi koju Crkva u Italiji ostvaruje upravljajući impresivnom imovinom nekretnina, što uključuje škole i sveučilišta, bolnice, domove umirovljenika, hotele i restorane. Prema procjenama Katolička crkva posjeduje najmanje 100.000 zgrada vrijednih devet milijarda eura. Konkordat (međunarodni ugovor između Svete Stolice i suverene države) sklopljen između Italije i Svete Stolice 1929. godine, a izmijenjen 1984. priznaje kao posebnu društvenu vrijednosti aktivnosti kojih svrha nije stjecanje zarade, a provode ih ustanove među kojima je i Katolička crkva. Crkva plaća porez na nekretnine koje se eksploatiraju isključivo u komercijalne svrhe, no problem je u zgradama u kojima se odvijaju aktivnosti oba tipa. Primjerice, hotel tik uz crkvu ne plaća porez jer mu je crkva susjedna zgrada.
ANKARA - NATO ne namjerava intervenirati u Siriji kao što je to učinio u Libiji 2011. jer nema za to mandat Ujedinjenih naroda, izjavio je u petak u Ankari glavni tajnik Saveza Anders Fogh Rasmussen. "Ne namjeramo intervenirati u Siriji", kazao je Rasmussen za tursku javnu televiziju TRT. Osudio je, međutim, represiju sirijskog režima nad prosvjednicima koji je stajao života više od 6.000 ljudi, uglavnom civila. Na pitanje razmatra li NATO sudjelovanje u humanitarnim operacijama, što posebice želi Turska, Rasmussen je otklonio i tu mogućnost. "NATO ne može sudjelovati u tom pitanju", kratko je odgovorio Rasmussen. Njegov posjet Ankari obilježava 60. godišnjicu pristupanja Turske NATO-u, u veljači 1952.
ZAGREB - Paravojne postrojbe diljem Libije masovno i potpuno nekažnjeno krše ljudska prava pojedinaca i zajednica, čime koče nade u obnovu državnih ustanova, upozorava udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) u priopćenju koje je u petak medijima dostavio AI Hrvatske. U izvješću "Paravojne postrojbe prijete budućnosti nove Libije", objavljenom na godišnjicu ustanka 17. veljače 2011., međunarodna udruga nabraja rasprostranjena i teška kršenja ljudskih prava te ratne zločine. "Paravojne postrojbe u Libiji u velikoj su mjeri izvan kontrole, a nekažnjavanje koje uživaju samo potiče buduća kršenja i održava se nestabilnost i nesigurnost", rekla je Donatella Rovera, viša savjetnica Amnesty Internationala za krizu na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Kako prenosi hrvatski ogranak, izaslanstvo AI-ja u siječnju i veljači 2012. obišlo je 11 pritvoreničkih objekata pod nadzorom različitih paravojnih snaga u središnjoj i zapadnoj Libiji i u svima zabilježilo nezakonita pritvaranja i mučenja, ponekad do smrti.
FRANKFURT - Gotovo tristo letova otkazano je u petak u Frankfurtu, trećem po veličini europskom aerodromu, jer je mala skupina aerodromskih radnika nastavio štrajk zbog plaća i najavio da će štrajkati možda i idući tjedan. Sindikat GdF pozvao je dvjesto radnika u štrajk jer nije uspio postići dogovor s trtkom Fraport koja upravlja aerodromom, a koja tvrdi da su zahtjevi radnika preveliki. Glasnogovornik GdF-a kaže kako za vikend štrajk nije planiran, ali možda se nastavi idući tjedan, ako Fraport ne udovolji zahtjevima. Sindikati štrajk moraju najaviti 24 sata unaprijed. Sindikat je najavio štrajk od 15 do 22 sata u četvrtak, a od 8 do 22 sata u petak. Traži višu plaću jer se opseg poslova povećao kad je u listopadu počela raditi četvrta pista. Fraport kaže kako su zahtjevi za povišicu od maksimalno 70 posto "neodgovorni" i od sindikata traži kompromis.
VARŠAVA - Poljski premijer Donald Tusk pozvao je u petak čelnike Europske narodne stranke (PPE), najveće političke formacije u Europskom parlamentu, da ne prihvati međunarodni ugovor protiv krivotvorenja ACTA-u. "Danas sam poslao pismo svim predsjednicima nacionalnih stranaka zastupljenih u PPE-u u kojemu ih pozivam da ne prihvate ugovor ACTA-u u obliku u kojem o njemu pregovara Europska komisija", rekao je Tusk novinarima. "ACTA je pokušaj da se osigura poštovanje autorska prava, ali uz previsoku cijenu slobode", dodao je premijer, ocijenivši da ugovor ne odgovara "stvarnosti 21. stoljeća". Poljska vlada je ACTA-u potpisala 26. siječnja u Tokiju, kao i 21 zemlja Europske unije. Potpisivanje ugovora potaknulo je val neviđenih prosvjeda u zemlji. Deseci tisuća Poljaka, mahom mladih, izašli su na ulicu kako bi izrazili nezadovoljstvo tim tekstom koji bi, upozoravaju, mogao ograničiti slobodu izražavanja i prava korisnika na internetu. Tusk je nakon prosvjeda odlučio obustaviti ratifikaciju ugovora u poljskom parlamentu.
LONDON - Medijski mogul Rupert Murdoch u petak je najavio skoro pokretanje nedjeljnog izdanja svojeg britanskog tabloida Suna, "The Sun on Sunday", koje bi zamijenilo News of the World, ugašen ljetos zbog skandala s telefonskim prisluškivanjem. "Nastavit ćemo slavno nasljeđe Suna vrlo skorim pokretanjem tjednika Sun on Sunday", objavio je Murdoch u emailu upućenom osoblju News Internationala, britanske podružnice svojeg medijskog carstva. Taj 83-godišnji magnat u petak je stigao u London na krizni sastanak u Sunu, čijih je nekoliko novinara uhićeno posljednjih dana u sklopu istrage o podmićivanju policajaca i političkih dužnosnika. Sun je "dio mene", poručio je Murdoch zaposlenicima najprodavanijeg dnevnog lista u Velikoj Britaniji (2,5 milijuna primjeraka), čija je sudbina došla u pitanje nakon uhićenja novinara. "Poštivat ćemo zakon. Nezakonite aktivnosti ne mogu i neće biti dopuštene", izjavio je. Murdoch je najavio i da će se svi novinari suspendirani nakon uhićenja moći vratiti na posao do možebitnog podizanja optužnice. "Svatko je nedužan dok se ne dokaže suprotno", rekao je. Nedjeljni tjednik News of the World do gašenja u srpnju 2011. bio je najprodavanija tiskovina u Velikoj britaniji s nakladom od 2,7 milijuna primjeraka.
BEČ - Nizozemski princ Johan Friso stradao je u lavini u zapadnoj Austriji, ali spasilačke su ga ekipe izvukle i sad je u kritičnom, ali stabilnom stanju, objavila je u petak austrijska novinska agencija APA. Po pisanju APA-e, pod snijegom je bio 15 minuta. "Princ je prevezen u sveučilišnu kliniku u Innsbrucku", objavljeno je uz podatak da je sada u kritičnome stanju, ali stabilno. Policija i nizozemsko veleposlanstvo u Austriji nisu zasad objavili nikakve pojedinosti. Nizozemska kraljevska obitelj često zimuje u Lechu u zapadnoaustrijskoj pokrajini Voralbergu. Princ Johan Friso (43) srednji je sin nizozemske kraljice Beatrix. Stariji je brat prestolonasljednik Willem-Alexander, a mlađi je princ Constatijn.