LONDON - Agencija za rejtinge Moody's u četvrtak je objavila da preispituje rejtinge oko 114 europskih banaka i financijskih grupa, uključujući i mnoštvo vodećih kompanija, radi njihova mogućeg sniženja, navodeći kao razlog dužničku krizu u eurozoni. Od najvećih bankovnih grupa koje se navode dvije su njemačke, Deutsche Bank i Commerzbank, te britanske HSBC i Royal Bank of Scotland, nizozemski ING, španjolska Santander i talijanski Unicredit. Među ostalima na listi od francuskih banaka nalaze se BNP Paribas, Societe Generale i Credit Agricole, te Natixis, stoji u priopćenju. Ukupno su na listu za preispitivanje rejtinga uvrštene 24 grupe u Italiji, 21 grupa u Španjolskoj, deset u Francuskoj, devet u Britaniji i po osam njih u Austriji i Danskoj. Slijedi Njemačka, sa sedam grupa uvrštenih na razmatranje, te Portugal i Nizozemska, sa po šest grupa. Na preispitivanju su i rejtinzi pet kompanija u Švedskoj, četiri u Sloveniji, dvije u Švicarskoj i po jedna kompanija u Finskoj, Norveškoj, Belgiji i Luksemburgu, objavila je agencija. Moody's je u četvrtak upozorio i na moguće sniženje rejtinga 17 banaka i tvrtki za vrijednosne papire s raširenim globalnim operacijama na tržištima kapitala, uključujući švicarski UBS i Credite Suisse, te američki Morgan Stanley.
DEN HAAG - Nizozemski ministar financija Jan Kees de Jager izjavio je u četvrtak da bi dogovor o novom programu pomoći Grčkoj mogao biti postignut tek nakon grčkih parlamentarnih izbora u travnju, prenosi nizozemski tisak. "Idealno bi bilo razgovarati s čelnicima za koje znate da će podržati paket pomoći nakon izbora", rekao je ministar za gospodarski dnevni list "Financieele Dagblad". "Zato se predlaže da se s odlukom pričeka nakon izbora", rekao je. "Tada bi se moglo pregovarati o toj obvezi s novom vladom", dodao je. Po De Jageru, Grčka nije još poduzela sve mjere koje se od nje traže da bi dobila pomoć. "Naši uvjeti jednostavno nisu ispunjeni." Drugi program pomoći Grčkoj uključuje 130 milijardi eura koje bi trebala dobiti od EU-a i MMF-a, te otpis 100 milijardi eura potraživanja privatnih vjerovnika. Da bi izbjegla bankrot, Grčka treba dobiti dio obećanih sredstava najkasnije do 20. ožujka, kada na naplatu stiže 14,5 milijardi eura dužničkih obveza.
ZAGREB - Obraćajući se Europskom parlamentu u Strasbourgu, talijanski premijer Mario Monti upozorio je u srijedu protiv opasnih podjela u Europskoj uniji izazvanih krizom, ocijenivši da uz južne države članice i Francuska i Njemačka snose velik dio odgovornosti za dužničku krizu jer su razvodnile zajednička fiskalna pravila, prenose europski mediji. Monti je ocijenio da je pogrešno dijeliti države članice na "dobrice i zlice". Kriza u eurozoni, istaknuo je, stvorila je previše nezadovoljstva i oživila previše stereotipa, podijelivši Europu na centralne i periferne države. Monti je odbacio uvriježenu podjelu eurozone na kreposne sjeverne države i razmetne južne poput Grčke, koja je na rubu bankrota. Ocijenio je pozitivnim da su proračuni sada prilagođeni poslovnim ciklusima, čime je osiguran predah državama pogođenim recesijom kao što je Italija.
STOCKHOLM - Švedska središnja banka snizila je u četvrtak ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 1,5 posto, napominjući da ih vjerojatno neće mijenjati do 2013. Njezin je potez bio očekivan budući da švedsko gospodarstvo koče dužničke nevolje u 17-članoj eurozoni. Podaci objavljeni u srijedu pokazali su da je gospodarstvo eurozone u četvrtom tromjesečju palo za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U Riksbanku navode da je spori rast u Europi prigušio potražnju za švedskim izvozom "koji je značajno usporio u drugoj polovini 2011".
PARIZ - Francuska banka Societe Generale izvijestila je o oštrom padu dobiti nakon otpisa 622 milijuna eura grčkog duga. Druga po veličini francuska banka ostvarila je u četvrtom tromjesečju neto dobit od 100 milijuna eura, što je 88,6 posto manje nego u istom razdoblju godine ranije. Odjel za investicijsko bankarstvo, nekada jedno od najjačih, izvijestio je o gubitku u četvrtom tromjesečju od 482 milijuna eura. Prihodi su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju smanjeni za 12,4 posto, na 6,01 milijardu eura. Za cijelu 2011. Societe Generale je o neto dobiti od 2,38 milijardi eura, što je 39 posto manje nego u prethodnoj godini. Prihodi su bili manji za tri posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosili su 25,64 milijarde eura. Na kraju 2011. stopa adekvatnosti bančina kapitala iznosila je 9,9 posto, pri čemu u banci podsjećaju da su europski regulatori zatražili od banaka da do kraja lipnja ove godine ona iznosi devet posto.
BRUXELLES - Prodaja novih automobila u Europi pala je u siječnju za 7,1 posto u odnosu na godinu ranije, izvijestila je Europska udruga proizvođača automobila (ACEA). U prvom mjesecu ove godine u 26 od ukupno 27 zemalja članica Europske unije, uz izuzetak Malte za koju nisu prikupljeni podaci, prodano je 968.769 novih automobila, pokazuju podaci ACEA-e. Pritom se broj prodanih novih automobila u Francuskoj smanjio za 20,7 posto, u Italiji za 16,9 posto, a u Portugalu za nevjerojatnih 47,4 posto. Najveći rast zabilježila je Rumunjska, za čak 86,4 posto. Na ključnom njemačkom tržištu pad je iznosio blagih 0,4 posto, u Britaniji prodaja je stagnirala dok je u Španjolskoj porasla za 2,5 posto. Među pojedinim brendovima najbolje su se prodavali južnokorejski Kia i Hyundai, kojih je prodano 30,6 odnosno 17,9 posto više nego u prvom prošlogodišnjem mjesecu. Vodeći francuski i talijanski brendovi Renault, Fiat i PSA Peugeot Citroen zabilježili su pak u siječnju pad prodaje za 25,2 posto, 16,2 posto, odnosno 14,9 posto.
PARIZ - Francuska Nacionalna skupština izglasala je zakon o uvođenju poreza na financijske transakcije, koji će se u Francuskoj primjenjivati od kolovoza i koji bi uskoro moglo uvesti još desetak država članica EU-a. Zakon predviđa uvođenje poreza od 0,1 posto na trgovinu dionicama tvrtki čija burzovna kapitalizacija premašuje milijardu eura i koje imaju glavno sjedište u Francuskoj. Uvodi također porez od 0,01 posto na neke financijske proizvode i operacije koji potiču špekuliranje: instrumente osiguranja naplate potraživanja po državnim obveznicama koje su kupili oni koji nisu vlasnici državnih obveznica, tzv. "naked CDS" (CDS - credit default swap) te visoko frekventno trgovanje (HFT - high-frequency trading), odnosno kupovanje i prodaju dionica pri jako velikim brzinama uz pomoć moćnih kompjutera. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odlučio je da neće čekati druge države članice da uvede takav porez. Prijedlog europske direktive, koji bi se odnosio na veći broj transakcija, u slučaju Francuske donio bi sedam milijardi eura prihoda, procjene su Komisije.
BUDIMPEŠTA - Europska komisija zatražila je od mađarskih vlasti informacije o novom mađarskom programu bonova za hranu, objavio je u četvrtak mađarski dnevnik Nepszabadsag. Citirajući neimenovane izvore iz Bruxellesa, list je objavio da je Komisija kontaktirala mađarske vlasti nakon pritužbi određenih poduzeća da je program bonova za hranu "Erzsebet" diskriminatoran jer u njemu ne sudjeluju multinacionalne kompanije. Bonove izdaje državna agencija NUEA koja od 1. siječnja ove godine ima monopol na tom području. Vlada se odlučila na taj potez kako bi razbila tržišnu dominaciju tri najveća poduzeća na mađarskom tržištu bonova za hranu, francuskih Sodexoa, Edenreda i Le Cheque Dejeunera. Samo je Sodexo prošle godine u Mađarskoj izdao bonova za hranu u vrijednosti 85 milijardi forinti, od čega je pet posto repatrirao kao zaradu, pišu mađarski mediji. Multinacionalna poduzeća odbila su sudjelovati u programu jer su im mađarske vlasti željele naplatiti dvostruko veću naknadu nego domaćim poduzećima, piše mađarski list, pozivajući se na neimenovane izvore.
MOSKVA - Rusija je u 2011. izvezla vojne opreme u vrijednosti 13,2 milijarde dolara i tako ostvarila rekord, usprkos gubitku tržišta u arapskim zemljama i kineskoj konkurenciji, rekao je visoki ruski dužnosnik. Od tog iznosa, 25 posto izvoza bilo je namijenjeno Indiji, 15 posto Alžiru i 10 posto Vijetnamu, trima tradicionalnim ruskim kupcima, rekao je Mihail Dmitrijev, direktor Savezne službe za vojno-tehničku suradnju, a prenosi u četvrtak dnevnik Vedomosti. Javno poduzeće za izvoz oružja Rosoboroneksport, objavilo je nešto ranije da je iste godine izvezlo robe u vrijednosti 10,7 milijarda dolara. Preostale 2,5 milijarde dolara spremila su u džep 22 poduzeća koja nisu u nadležnosti Rosoboroneksporta.
LJUBLJANA - Nova slovenska vlada donijet će u roku od mjesec dana konkretne mjere financijske stabilizacije kako bi vratila povjerenje financijskih tržišta i zaustavila daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje, najavio je u četvrtak ministar gospodarstva Radovan Žerjav, govoreći pred članovima poslovne udruge "Menager". Te će mjere biti predstavljene i konkretizirane zajedno s rebalansom proračuna za ovu godinu kojim nova vlada želi smanjiti javne troškove u ovoj godini za 800 milijuna eura u odnosu na prošlu, te smanjiti troškove u svim ministarstvima za oko deset posto, pa će tako biti smanjena sredstva u svim resorima uključujući ministarstvo za gospodarstvo. Unatoč tome gospodarstvo, po riječima Žerjava, od nove vlade može očekivati pozitivne poticajne mjere za podizanje svoje konkurentnosti kroz nov način oporezivanja plaća, kroz porezne i investicijske olakšice i veće usmjeravanje sredstava iz europskih fondova prema gospodarskim subjektima.
ŽENEVA - Švicarski prehrambeni div Nestle uspio je neutralizirati utjecaj jačanja domaće valute i solidno povećati neto dobit u 2011. zahvaljujući neočekivano snažnom rastu organske prodaje. Kompanija sa sjedištem u Veveyu izvijestila je da joj se neto dobit u prošloj godini povećala za osam posto, na 9,5 milijardi švicarskih franaka (10,35 milijardi dolara) ukoliko se iz usporedbe izuzme prodaja oftalmološke kompanije Alcon. U prošloj je godini Nestle ostvario organski rast, koji ne uključuje utjecaj akvizicija i valutnih tečajeva, u visini 7,5 posto, nadmašivši očekivanja analitičara. Ukupni su prihodi Nestlea u prošloj godini ipak smanjeni na 83,6 milijardi franaka (91,11 milijarde dolara), s gotovo 110 milijardi franaka u godini ranije. Taj pad uglavnom je povezan s promjenama valutnih tečajeva i utjecajem prodaje imovine.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na londonskom tržištu iznad razine od 119 dolara za barel nakon što je strah od odgode drugog paketa pomoći za Grčku neutralizirao iranske signale o obustavi isporuke nafte u Europu. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 22 centa, na 119,15 dolara za barel, nakon što je dan ranije zaključila trgovinu na najvišoj razini od prošlogodišnjeg kolovoza. Na američkom je tržištu pala za 76 centi i iznosila 101,04 dolara za barel. Trgovina je u četvrtak bila prigušena budući da je ulagače uznemirila odluka o odgodi drugog paketa pomoći za Grčku, koja je zakočila skok cijena nafte potaknut strahom od prekida opskrbe s Bliskog istoka. "Cijene su se stabilizirale nakon jučerašnjih vijesti iz Irana i opće nesklonosti riziku s obzirom na novu odgodu sporazuma o Grčkoj", tumači Thorbjorn bak Jansen iz kopenhagenskog Global Risk Managementa. "Odgoda još jedne odluke o drugom paketu pomoći za Grčku koči danas tržišta, nema odgovora za grčke nevolje i neizvjesnost se nastavlja", rekao je u izvješću Ben Taylor iz CMC Marketsa.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, kao i tečaj eura, jer se ulagači plaše da još jedna odgoda odluke o Grčkoj pokazuje da je Europa i dalje daleko od rješenja dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,6 i 1,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,3 posto. Pad cijena dionica posljedica je neizvjesnosti u vezi grčke dužničke krize. Europi prijeti recesija, Japan je u njoj, a rast kineskog gospodarstva usporava. Jača samo američko gospodarstvo, no ne toliko da bi to podržalo daljnji rast cijena dionica, kažu analitičari.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi pali, što je posljedica neizvjesnosti u vezi grčke dužničke krize, ali i pada cijene dionice Applea, najveće svjetske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji. Dow Jones indeks pao je 97 bodova, ili 0,76 posto, na 12.780 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,54 posto, na 1.343 boda, a Nasdaq indeks 0,55 posto, na 2.915 bodova. Jučer su pale cijene dionica u devet od 10 sektora S&P 500 indeksa. Samo je indeks rudarskog sektora stagnirao. Od 30 dionica u sastavu Dow Jones indeksa samo ih je pet zabilježilo rast cijena, i to nevelik. Pad cijene dionice Applea znatno je utjecao na S&P 500, a posebice Nasdaq indeks u kojemu ta dionica ima veliku težinu.