Od tri optužnice protiv Garzona (56), posljednja ga tereti za korupciju jer je u Sjedinjenim Državama održao predavanja u organizaciji banke i poduzeća procesuiranih na sudu gdje je radio.
Garzon odbacuje optužbe, a Vrhovni sud odbacio je u ponedjeljak cijeli predmet jer je nastupila zastara pošto je tužba podnesena 2009., više od tri godine nakon događaja.
U četvrtak je Garzonu izrečena 11-godišnja zabrana obavljanja sudske prakse pošto je proglašen krivim za zloporabu ovlasti jer je odobrio prisluškivanje pritvorenika i njihovih odvjetnika. Ta zabrana okončala je karijeru "supersuca", koji je taj nadimak dobio jer je pokušao procesuirati zločine protiv čovječnosti počinjene i izvan njegove domovine, kao primjerice protiv čileanskoga generala Augusta Pinocheta.
No u svojoj je domovini Garzon kontroverzna osoba koju su dvije privatne desničarske udruge tužile za kršenje zakona o oprostu što ga je španjolski parlament donio 1977., nakon smrti diktatora Francisca Franca. Dok obitelji žrtava frankizma snažno podržavaju njegove pokušaje da rasvijetliti sudbinu više od 100.000 nestalih u doba frankizma, "druga" Španjolska osuđuje ga i naziva osobom gladnom medijske pozornosti.
No u petak je Visoko povjereništvo za ljudska prava UN-a izrazilo veliku zabrinutost. "Suci ne smiju biti izloženi sudskome progonu zato što su obavljali svoj posao", rekao je glasnogovornik Rupert Colville i dodao da amnestijom Španjolska nameće šutnju o tim zločinima.
"Španjolska ima međunarodnu obvezu istažiti teška kršenja ljudskih prava koja su se dogodila u prošlosti, uključujući i zločine što ih je počinio Francov režim", rekao je Colville.
Argentinska udruga Majki s trga Mayo priprema dokument kojim kani zatražiti zaštitu Garzona pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.