U najavljenim promjenama poreznog sustava za Maticu je prihvatljivo to što se ne povećava ukupno porezno opterećenje u zemlji, prebacuje se težište oporezivanja na potrošnju i kapital, teret krize se ravnomjerno raspoređuje, a dodatnim mjerama ublažuje se regresivni učinak rasta PDV-a i štite najsiromašnije kategorije.
Matica pritom ne očekuje da će rast PDV-a dovesti do inflatornih tendencija, zbog niskog volumena domaće potražnje s tendencijom daljnjeg pada. Postoji opasnost od deflatornih učinaka zbog smanjenja potražnje čiji uzrok neće biti samo rast PDV-a, već i smanjenje neto plaća srednjeg sloja, i opća psihologija neizvjesnosti koja će ponovno stimulirati veću štednju koja se ne angažira kroz investicije.
Neprihvatljivim ocjenjuje to što promjene u poreznom sustavu dovode do smanjenja neto plaća velikom broju građana i pogađaju srednji sloj, a u tom kontekstu je apsolutno neprihvatljivo da se nije povećala najveća porezna stopa za plaće iznad visine plaće Predsjednika Republike, kao i što nije predviđen porez za financijsku industriju i grane koje ostvaruju ekstra profite.
Smanjenje doprinosa za zdravstvo i parafiskalnih nameta obično u uvjetima krize dovodi do zadržavanja tih sredstava na računima poduzetnika, a ne do investiranja, dok bi efikasnije moglo biti oslobađanje od poreza na dobit za reinvestiranje.
S druge strane, uključenje države je poželjan i jedini mogući način oživljavanja proizvodnje tako da Matica podržava svako investiranje, pa i u infrastrukturu, iako je efekat povrata izuzetno dug. Na dulji rok treba ojačati privatni sektor gospodarstva podupiranjem malog i srednjeg poduzetništva, za što treba osloboditi dio neracionalno korištenih sredstava iz proračuna.
Matica se izričito protivi najavi smanjenja javne potrošnje u iduće četiri godine sa 42 posto na 38 posto BDP-a, jer europske zemlje prosječno imaju javnu potrošnju na razini 51 posto, a države ispod 40 posto smatraju se neoliberalnim primjerom demontaže socijalne države. Hrvatska javna potrošnja nije velika, već je izrazito neracionalna i neučinkovita.
Javnu potrošnju treba restrukturirati i povećati, a ne smanjivati, tako da se iz neracionalnih područja, npr. za tisuće lažnih branitelja s visokim mirovinama, neracionalnu potrošnju jedinica lokalne samovolje ili "Augijeve staje" nekih javnih poduzeća, sredstva prebace u korist obrazovanja i znanosti te smiješno malih poticaja za malo i srednje poduzetništvo, kaže Matica.
Unatoč obećanjima, pa i u Vladinom programu, da kvalitetno obrazovanje podrazumijeva veće izdvajanje proračunskih sredstava u obrazovanje i znanost, najavljeno je njihovo smanjenje u novom proračunu, upozorava Matica.
Što se tiče kratkoročnih mjera fiskalne politike, u sindikatu drže da smanjenje javnih rashoda nije sretno, ali može biti korisno da se ispune očekivanja međunarodnih financijskih faktora, o kojima ovisi refinanciranje hrvatskih dugova.
Stoga se čini da su redukcije proračunske potrošnje u kratkom roku neminovne, međutim, negativni učinci toga mogu biti pad proizvodnje i agregatne potražnje, zbog smanjenja državne i osobne potrošnje, te socijalna i politička nestabilnost, što također bitno utječe na rejting zemlje.
Matica također podupire prijedlog da se 500 milijuna kuna godišnje osigura za Fond za isplatu plaća radnicima u slučaju insolventnosti poslodavca, oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa za novozaposlene za prve dvije godine, i to samo za zapošljavanje na neodređeno vrijeme, kao i potrebu utjecaja države na smanjenje kamata na kredite za gospodarstvo.