ZAGREB
Hrvatski sabor će u današnjem nastavku sjednice raspravljati o prijedlogu izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti, po hitnom postupku, kako bi se omogućilo da u hitnoj medicinskoj pomoći ostanu objedinjeni hitna pomoć i sanitetski prijevoz, koji su po važećem zakonu trebali biti razdvojeni nakon 31. prosinca. Za šest mjeseci produžen je rok za rješavanje statusa zakupaca specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojima se pružaju dvije mogućnosti - da se vrate raditi u domove zdravlja ili da zakupe prostor u kojem će raditi, ali više ne po povlaštenim već po tržišnim cijenama.
ZAGREB
Velika retrospektivna izložba hrvatskog slikara Bele Csikosa Sesije "Za Psihom, sliko!", koja obuhvaća oko 150 djela iz raznih stvaralačkih razdoblja toga slikara smatranog začetnikom hrvatskog simbolizma, svečano je otvorena sinoć u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. "Ova kritička retrospektiva opusa Bele Csikosa Sesije jedan je od prvih velikih izložbenih projekata i dosad najveća retrospektiva radova toga važnog autora secesionizma i jednog od začetnika simbolizma", kazao je na otvorenju ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković. Csikos Sesia (1864.-1931.) raskida s tradicijama i akademizmom i otvara se novim idejama 20. stoljeća, čime je doprinio europeizaciji hrvatske umjetnosti toga doba, što ova izložba potvrđuje, kazao je Vuković, napomenuvši kako izložba donosi i znatan broj radova koji su ovom prilikom premijerno predstavljeni javnosti. Naslov izložbe svojevrsni je 'hommage' Csikosevu najznačajnijem djelu "Psiha" (1898.), kojim se autor izložbe Tonko Maroević ujedno referira na stih hrvatskog pjesnika i Csikoseva suvremenika Antuna Gustava Matoša "Za orlom, strofo!". Riječ je o djelu koje je udarilo temelje epohe hrvatske moderne, kazao je Vuković, u kojemu su "sabrane sve idejne i izvedbene silnice slikarevih nastojanja".
ZAGREB
Na izložbi akademskoga slikara Nikole Koydla "Slike i objekti", otvorenoj sinoć u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u nazočnosti umjetnika, posjetitelji mogu razgledati 37 Koydlovih slika i 15 objekata nastalih u proteklom desetljeću. Kustos izložbe i ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović izrazio je zadovoljstvo što je baš Koydlova izložba prva u ovoj godini u tome muzeju iako je, rekao je, trebala biti 'šećer na kraju' protekle godine. Po Gašparovićevim riječima, Nikola Koydl jedan je od najintrigantnijih autora i ima potpuno zasebno mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Rekavši da povjesničari umjetnosti vole umjetnike 'stavljati u ladice', Gašparović je priznao da je i on to pokušavao prateći Koydlovo stvaralaštvo već desetljećima, ali je uvidio da se to ne može. Jer, dodao je, tomu su se opirali i sam umjetnik i njegova umjetnost koja je svijet za sebe - konzistentan, koherentan i zatvoren opus čvrsto utemeljen na formalnoj i idejnoj ravni. Nikola Koydl rođen je 6. veljače 1939. u Karlovcu. Diplomirao je u klasi profesora Đure Tiljka. Od 1962. do 1969. bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Njegova djela nalaze se u mnogim galerijama, muzejima i privatnim zbirkama. Umirovljeni je profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobio je dvadesetak vrijednih nagrada, među kojima su nagrade Vladimir Nazor, za slikarstvo 1999. i za životno djelo 2009., a iste godine sudjelovao je i na 53. venecijanskom bijenalu s Matkom Vekićem i Zoltanom Novakom.
ZAGREB
"Nagradu Milka Trnina" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2010. godinu dobili su mezzosopranistica Kristina Kolar i pijanist Lovro Pogorelić, a istoimenu Diplomu Zdravko Šljivac, dirigent Zbora Zvjezdice. Nagrada koja nosi ime velike hrvatske pjevačice Milke Trnine i dodjeljuje se za izuzetno umjetničko dostignuće i muzičku kreaciju u prethodnoj sezoni, sinoć je i uručena dobitnicima, osim Pogoreliću koji se ispričao, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje su koncert održali lanjski dobitnici te nagrade. Uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja, nastupili su prošlogodišnji dobitnici sopranistica Martina Zadro i bas Giorgio Surian, a na programu su bila djela W. A. Mozarta, Gounoda, Rossinija, Masseneta, Gershwina i dr. Nagrada Milka Trnina dodjeljuje se od 1958.
ZAGREB
Nagradu Galerije Forum za 2011. godinu sinoć su na svečanosti u Galeriji primili kipar Petar Dolić i arhitekt Tonko Zaninović za djelo "Spomenik hrvatske pobjede Oluja ' 95", koji je 4. kolovoza postavljen na trgu Dr. Ante Starčevića u Kninu. Autori su djelom izrazili vrijednost slobode i Domovinskoga rata, naglasivši njegovu oslobodilačku dimenziju suvremenim likovnim jezikom, kazao je ispred Galerije Forum član komisije za dodjelu nagrade Milan Bešlić, na svečanosti uručenja u Galeriji Forum gdje su izložene i fotografije Spomenika. Osim umjetničke vrijednosti tim je djelom grad Knin dobio i trg, rekao je Bešlić koji drži da je "Spomenik hrvatske pobjede Oluja '95" jedno od najuspješnijih rješenja na temu Domovinskog rata. "Spomenik sažima oslobodilački karakter Domovinskog rata jednostavnim likovnim elementima u skladnoj arhitektonsko-kiparskoj formi, eksplicitno naglašavajući slobodarsku komponentu dvjema okomicama u obliku slova V i golemim pravokutnim slavolukom", navodi se u obrazloženju nagrade.
ZAGREB
Prvi roman dramatičara i pisca Slobodana Šnajdera "Morendo", objavljen u nakladi izdavačke kuće Profil, predstavljen je večeras u zagrebačkom Profil Megastoreu. Prvi Šnajderov roman (365 str.) nakladnik opisuje kao priču o neuspjelu susretu funkcionalnih elita i naroda u povečerje posljednjeg rata u mravinjaku velike bolnice, a javnosti su ga predstavili urednik Velimir Visković, filozofkinja Nadežda Čačinović, kritičarka Nataša Govedić te autor. Visković je rekao kako roman ima tipičnu Šnajderovsku strukturu - usloženi tekst s nekoliko nivoa značenja. "Motivi i likovi iz klasične mitologije su asocijativnim vezama povezani sa svijetom glavnine romana koji je smješten u jednu bolnicu", rekao je Visković. Upravo, dodao je, depresivna situacija u kojoj su se našli bolesnici dovodi do potrebe da se ismije vlastita situacija i u sve unese gorki smijeh. "Gorki smijeh je glavna karakteristika knjige, a prelaženje tragičnog u groteskno je u nekim djelovima romana kao da su Monty Pythonovci počeli ulaziti u svijet romana", kazao je Visković istaknuvši kako bolnički svijet postaje globalna metafora sveukupne ljudske egzistencije. Čačinović je rekla da je to roman o ljubavi i smrti, a Govedić je dodala kako se u romanu radio o "složenoj filozofiji odstrašivanja od smrti". Šnajder je rekao kako se u njemu povlači fundamentalna razlika između umiranja i ubijanja. "Neki umiru, što je strašno, a neki su ubijeni, što je puno strašnije", kazao je Šnajder dodavši kako se u romanu ne radi o umiranju, već ubijanju.
RIJEKA
Dokumentarni film "Konvoj Libertas" Aleksandra Črčeka i Marina Marušića sinoć je premijerno prikazan u Art-kinu Croatia u Rijeci. Film govori o humanitarnom pomorskom konvoju od Rijeke do Dubrovnika krajem listopada 1991. godine. Cilj akcije koju su pokrenuli Fond za spas Dubrovnika Sveti Vlaho, Društvo hrvatskih književnika i Matica hrvatska bio je okupiti što više većih i manjih plovila i brodova kako bi se do Dubrovnika koji se nalazio u okruženju dopremila humanitarna pomoć i poruka nade. U gradu se tada nalazilo oko 50.000 Dubrovčana i izbjeglica iz svih okupiranih područja šire dubrovačke okolice. Konvoj je predvodio Jadrolinijin feribot "Slavija" a do Dubrovnika mu se priključilo još tridesetak plovila. U Splitu se konvoju priključio tadašnji predsjednik predsjedništva i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Jugoslavije Stjepan Mesić kao i tadašnji hrvatski premijer Franjo Gregurić te drugi političari, kulturni i javni djelatnici. Konvoj je doplovio u opkoljeni Dubrovnik 31. listopada. Prije projekcije filma okupljenima se obratio bivši predsjednik RH Stjepan Mesić istaknuvši da je njegovo sudjelovanje u konvoju bilo važno zbog toga što tada Slobodan Milošević nije mogao potopiti brodove iz konvoja jer bi time, napavši Mesića kao vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Jugoslavije, pokazao da se ne bori za tu Jugoslaviju nego bi se to međunarodno tretiralo kao državni udar.