ZAGREB
Hrvatski sabor donio je večeras sa 127 glasova za i jednim suzdržanim Deklaraciju o članstvu Hrvatske u Eurospkoj uniji kao strateškom interesu u kojoj poziva građanke i građane da 22. siječnja izađu na referendum i izraze svoju demokratsku volju. Deklaracijom se potvrđuje da je ulazak Hrvatske u članstvo EU 1. srpnja 2013. strateški nacionalni interes. Hrvatski sabor deklaracijom osobito ističe ulogu građanki i građana Hrvatske kao ključnih aktera u procesu pridruživanja Europskoj uniji i donošenju konačne odluke o članstvu na referendumu koji će se održati 22. siječnja. Sabor izražava čvrsto uvjerenje da će Hrvatska članstvom u EU osigurati stabilno financijsko i makroekonomsko okruženje te stabilan i učinkovit pravni sustav što će pridonijeti daljnjem razvoju hrvatskoga gospodarstva, industrije i poljoprivrede. Hrvatski sabor deklaracijom potvrđuje i opredijeljenost za nastavak reformi jer su one "od vitalnog interesa Hrvatske" i čine temelj funkcioniranja pravne države, pune socijalne sigurnosti i dobrobiti svih građana, a i pretpostavka su gospodarskog razvoja. Saborska deklaracija naglašava mir kao temeljnu vrijednost na kojoj počiva europski prostor i potrebu razvoja dobrosusjedskih odnosa, odlučno se opredjeljujući za mirno rješavanje svih otvorenih pitanja na temelju uzajamnog uvažavanja i poštivanja.
ZAGREB
Zastupnik HDZ-a i nekadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ocijenio je, govoreći u prilog EU-u u Hrvatskom saboru, da prosječni građanin EU-a živi po svim parametrima najbolje na svijetu i da nema razloga bojati se integracije, no njegova je rasprava izazvala negodovanje i salve replika ponajprije iz redova HDSSB-a. "Bez obzira na to što je EU u krizi, i danas prosječni građanin EU-a živi po svim parametrima najbolje na svijetu", rekao je Jandroković. Dodao je kako treba poslati poruku da članstvo u EU nije projekt političke elite. Neprihvaćanjem članstva građani neće kazniti stranke, "nego sebe i generacije koje dolaze", ustvrdio je i dodao kako treba promijeniti gubitnički mentalitet i govoriti o sebi na pobjednički, a ne na gubitnički način. Zoran Vinković (HDSSB) smatra da je EU velika obveza za koju Hrvatska još nije spremna i spočitnuo je da je hrvatska politika i dovela do toga da EU bude jedino moguće rješenje. Zastupnik Hrvatskih laburista Branko Vukšić ustvrdio je da nema ništa protiv Hrvatske u EU-u, ali da se ne slaže s načinom kako se o tome "s visine popuje građanima" i podsjetio kako su tražili da se na tri tjedna odgodi referendum da bi se građani dodatno informirali. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odgovorila je da se tijekom siječnja svakog dana u medijima raspravlja za i protiv EU-a, pa dva-tri tjedna više ne bi mnogo značila. Goran Beus Richembergh (HNS) ocijenio je da su argumenti euroskeptika "utemeljeni na neznanju". Ruža Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčevića rekla je kako svi govore da je u EU fantastično. "Pitajte Grčku i Portugal", poručila je i sugerirala kako treba pričekati, "da dignemo Hrvatsku na noge i da točno znamo što nas čeka".
ZAGREB
Potpredsjednica Hrvatskog sabora i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor ocijenila je lošom poruku ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić da građani neće dobiti mirovine ako na referendumu ne glasuju za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. "To svakako nije bilo dobro. Ta poruka nije dobra i to, bojim se, može neke ljude iritirati", odgovorila je Kosor novinarima u Saboru na pitanje misli li da je pretjerano što je Pusić jučer "ucijenila" građane da ako ne glasaju za ulazak u EU neće dobiti mirovine. Kosor je kazala kako su za vrijeme njenog vođenja vlade financije bile u teškoj situaciji te naglasila da zna "što to znači imati ili nemati za mirovine, imati ili nemati za plaće". Izjavu ministrice ne smatra dobrom bez obzira na ishod nedjeljnog referenduma i bez obzira što Hrvatska odlučuje o važnom pitanju "jer oni koji vode državu moraju uvijek prije svega znati što hoće, moraju biti pribrani i moraju znati brzo i kvalitetno donositi odluke". "Vjerojatno odluka vlade da prije referenduma ne donesu ni jednu važnu odluku za državu je u tom kontekstu. Osobno, učinila bih drugačije", kazala je Kosor. Istaknula je da, bez obzira na referendum, život u Hrvatskoj mora ići, prigovorivši vladajućima da su donošenje proračuna odgodili za nakon referenduma, iako su u izbornoj noći najavljivali da će proračun biti donesen u siječnju. Upitana hoće li glasati za ili protiv zakona o ukidanju povlaštenih mirovina za saborske zastupnike kojeg je Vlada danas prihvatila, Kosor je kazala kako prvo mora vidjeti kako on izgleda.
PAZIN
Na sjednici Savjeta IDS-a, održanoj sinoć u Pazinu s temom referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) te stajališta te stranke s tim u vezi, istaknuto je kako se ta stranka od osnutka do danas zauzimala za to da Hrvatska postane članica Unije te je imala aktivnu ulogu u procesu uključivanja Hrvatske u EU. Kako se navodi u današnjem priopćenju, provođenje europskih prilagodbi, konačni dovršetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u Europsku uniju IDS doživljava i kao svoj uspjeh jer su u njemu "ugrađene politika i politička uvjerenja" te stranke. "IDS je na području djelovanja općina, gradova i same županije u najvećoj mjeri izvršio sve važnije pripreme za trenutak izazova ulaska u EU, a Istra je bila prva hrvatska županija koja je 1994. postala članica Skupštine europskih regija", navodi se u priopćenju IDS-a i dodaje kako je Istarska županija utemeljitelj Jadranske euro-regije te prva hrvatska županija koja je otvorila regionalni ured u Bruxellesu. DS smatra da je članstvo u Europskoj uniji velika prilika za Hrvatsku i njezine građane jer nudi mnoge prednosti, a ulazak u Uniju odrazit će se na život i afirmiranje društvenih vrijednosti te na funkcioniranje institucija u Hrvatskoj. "IDS smatra da Europska unija donosi Hrvatskoj tri velike prednosti, i to dugoročnu političku i demokratsku stabilnost, održivu gospodarsku konkurentnost te društvenu i pravnu uređenost i sigurnost", stoji u priopćenju te stranke. IDS poziva sve članove i simpatizere da u nedjelju iziđu na referendum kako bi izabrali europsku budućnost.
ZAGREB
Nezavisni hrvatski sindikat (NHS) pozvao je danas članstvo da izađe u nedjelju 22. siječnja na referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i odgovor na referendumsko pitanje zaokruže odgovorno i smireno, ne povodeći se ni za kim i ni za čim osim za vlastitom savjesti, svjesni pune odgovornosti za svoj kružić kao i prigode da utječu na važan dio hrvatske povijesti. Ne prepustite nekom drugom da odluči za vas, ističe NHS u pozivu na referendum. NHS također podsjeća da su vlada i Hrvatski sabor građanima uskratili pravo da se u nedjelju 22. siječnja uz referendum uz izjašnjavanje jesu li za pridruživanje RH EU, istodobno izjasne na usporednom "referendumu o referendumu", jesu li za ublažavanje uvjeta za organiziranje referenduma, a vezano uz potreban broj potpisa i vrijeme njihovog prikupljanja. Ta im je obveza proizlazila iz sporazuma koji im je u nasljeđe ostavila bivša vlast potpisavši ga sa sindikatima, podsjeća NHS. No, ističe se da to ne smije utjecati na građane da bojkotiraju i referendum za priključenje RH EU, upozorivši da će u tome slučaju opet odluku prepustiti onima koji će izaći na referendum. NHS poručuje građanima da ne dopuste da ljutnja zbog neodržavanja spomenutog "referenduma o referendumu" ili zbog nekih učinjenih ili neučinjenih najavljenih ili nenajavljenih postupaka bivše ili nove vlasti usmjerava njihovu odluku. Zaokruživanje "DA" ili "NE" ne smije biti motivirano željom da se bilo koga "kazni", smatraju u NHS-u.
ZAGREB
Knjiga "Tri eseja o euroskepticizmu" o kojoj politolog Anđelko Milardović analizira pojam euroskepticizma, različite pokrete i skupine vezane uz njega te euroskepticizam u Hrvatskoj, predstavljena je danas u Zagrebu. Knjigu (252 str.), u izdanju Centra za politološka istraživanja, predstavili su recenzenti Nino Raspudić i Žarko Paić te autor. Napominjući kako se za dva dana održava referendum o pristupanju Hrvatske EU, Raspudić ocjenjuje kako u zemlji prije njegova održavanja vlada netolerantna atmosfera. "Milardović u knjizi izražava intelektualnu uznemirenost paradoksom da se referendum o ulasku u liberalno-demokratski projekt, kao što je Europska unija, provodi na totalitaran način", kazao je Raspudić upitavši se kako se na totalitaran način može ostvariti demokratski cilj. Navodi kako autor u prvom eseju (Čitanje Europe i euroskepticizam) prikazuje različite konceptualne diskurse o Europi i potrebu njezine transformacije i izlaska iz krize referiraući se na tekstove Niklasa Luhmanna, Juergena Habermasa, Ulricha Becka, Edgara Grandea i Jacquesa Derride koji se bave promišljanjem Europe i scenarijima budućnosti. U drugom eseju (Euroskepticizam u religijskim skupinama) objašnjava reakcije religijskih skupina u vezi s eurointegracijama, sekularizacijom i izbacivanjem kršćanstva iz odbačenog ustava Unije. Također, u trećem eseju (Euroskepticizam u Hrvatskoj) analizira euroskepticizam u svakodnevnom životu, pokazuje različite oblike i tipove euroskepticizma u Hrvatskoj te konfliktne linije koje ga generiraju.
ZAGREB
Vlada je danas predložila izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa po kojima će Vlada u tvrtkama u kojima država ili jedinice lokalne samouprave imaju vlasništvo moći bez javnog natječaja predlagati članove upravnih tijela i nadzornih odbora. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da se izmjene predlažu u skladu sa stajalištem da ministri i članovi Vlade ne trebaju biti članovi Nadzornih odbora u javnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu budući da to ne mogu raditi dovoljno kvalitetno i odgovorno, a za to moraju odgovarati. Taj posao trebaju raditi kompetentni stručnjaci za određena područja koje će postaviti Vlada i koji će odgovarati ministrima, rekao je Milanović. Pojasnio je i zašto se odustaje od javnog natječaja - unatoč uvođenju tog instituta vidjelo se da su odluke o izboru i eliminaciji nekih kandidata bile političke. Ako se na natječaj javi bivši predsjednik neke korporacije, pa ne uđe u Nadzorni odbor, onda treba objasniti zašto ta osoba nije primljena - to nije poštena igra nego zamagljivanje, kaže Milanović. Mi ćemo preuzeti odgovornost za vođenje tih poduzeća, a to će obavljati kompetentne osobe u pravilu potpuno izvan stranačke politike. Rezultati će se vidjeti i tu popuštanja neće biti, obećao je Milanović. Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako se zasad radi o manjim izmjenama zakona, a u pripremi je novi prijedlog zakona u kojem će u sprječavanju sukoba interesa biti predviđena veća uloga opozicije.
ZAGREB
Za rad parlamentarnih političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bit će osigurano 14,75 milijuna kuna u prvom tromjesečju ove godine, odlučio je danas saborski Odbor za Ustav, poslovnik i propise. Po odluci o privremenom raspoređivanju sredstava, SDP će za 42 zastupnika i 19 zastupnica dobiti nešto više od šest milijuna kuna, a HDZ za 37 zastupnika i osam zastupnica 4,37 milijuna. Slijedi Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati, koja će za 10 zastupnika i tri zastupnice dobiti 1,27 milijuna kuna. Upola manje dobit će HDSSB za šest zastupnika i to nešto više od 573 tisuće kuna, a Hrvatski laburisti-Stranka rada, koji među šestero zastupnika imaju i jednu ženu, dobit će 582 tisuće kuna. Za svakog izabranog zastupnika "podzastupljenog spola" stranci pripada pravo na naknadu u visini od 10 posto iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Istarski demokratski sabor (IDS) i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) svaka s trojicom zastupnika dobit će po 286,6 tisuća kuna, a Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) s troje zastupnika 296 tisuća kuna. Hrvatska građanska stranka (HGS) za zastupnika i zastupnicu dobit će oko 200 tisuća kuna. Ruža Tomašić iz Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčevića dobit će oko 105 tisuća kuna, a po 95,5 tisuća kuna dobit će zastupnici HSS-a, Bošnjačke demokratske stranke te dvojica nezavisnih zastupnika i četvorica zastupnika nacionalnih manjina.
NOVA GRADIŠKA
Naputak ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, kojim se zaustavlja prodaja i zakup poljoprivrednog zemljišta u državnome vlasništvu, HSS-ov saborski zastupnik i kandidat za predsjednika te stranke Damir Bajs ocijenio je danas nezakonitim i štetnim za obiteljska gospodarstva. Njime se jedinicama lokalne samouprave nalaže da zaustave sve aktivnosti vezane uz provedbu odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koje se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem zakupa i prodaje na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svojem području. Time je, smatra Bajs, ministar "onemogućio obiteljska poljoprivredna gospodarstva da u referentnoj godini ostvare prava na poticaje kada uđemo u Europsku uniju, a govori i o tome da se ne vjeruje načelnicima općina, gradonačelnicima, državnom odvjetništvu i seljacima", odnono svima koji sudjeluju u davanju i dobivanju tog zemljišta. Očito je to uvod u jednu drugu politiku kojom će se selo i poljoprivreda temeljiti na velikim kombinatima, a ne na obiteljskim gospodarstvima kao u Austriji i Sloveniji, rekao je Damir Bajs na konferenciji za novinare održanoj u Bodovaljcima, u blizini Nove Gradiške, o temi "Ministar poljoprivrede jednim naputkom želi uništiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva". Po njegovu mišljenju, zaustavljanjem prodaje državnog zemljišta pogoduje se strancima koji se zasad ne mogu natjecati za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta, ali će moći konkurirati na natječajima kao koncesionari.
ZAGREB
USKOK je danas u cijelosti odustao od istrage protiv bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca u slučaju prodaje jeftine struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, čime je HEP navodno oštećen za oko 600 milijuna kuna. Nakon što je početkom godine odustao od prve točke istražnog naloga koji je Polančeca teretio za udruživanje u kriminalnu skupinu s bivšim čelnicima HEP-a i TLM-a Ivanom Mravkom i Ivanom Koštanom, USKOK je danas odustao i od treće točke u kojoj se Polančec sumnjičio da je lobirao kako bi se HEP-u zbog pretrpljene štete dodijelile državne dionice Janafa vrijedne 145 milijuna kuna. Izlazeći nakon gotovo šestosatnog svjedočenja iz sjedišta USKOK-a, gdje je ušao kao osumnjičenik, a izašao kao svjedok, Polančec je kazao da je očekivao ovakav ishod. "To smo i očekivali s obzirom na činjenicu da iz obrazloženja ranijeg odustanka proizlazi kako je sve što sam u ovoj istoj zgradi govorio prije više od godinu dana bila istina. Pokazalo se da je sve što sam govorio u ranijem 36-satnom iskazu bilo vjerodostojno i istinito te da su svi materijali neupitni", ustvrdio je Polančec. Na pitanje je li u iskazu teretio bivšeg premijera Ivu Sanadera kojega bi kao novog osumnjičenika USKOK trebao ispitati sutra u podne Polančec je kazao da od uhićenja prije dvije godine uvijek govori isto. "Govorim stalno isto, branim se samo istinom i spreman sam tamo gdje sam pogriješio snositi posljedice", kazao je. Od velikih postupaka Polančecu jedno preostaje suđenje u slučaju Podravka koje će zbog svog opsega, po ocjeni njegova odvjetnika, trajati duže vrijeme.
ZAGREB
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) nije danas željelo otkriti u kojoj je fazi istraga u slučaju "Patria" zbog koje je u lipnju 2010. s finskim i austrijskim državnim odvjetništvom osnovan zajednički istražni tim. Nakon vijesti da je finska policija jučer uhitila bivšeg menadžera finske tvrtke "Patria" zbog pokušaja podmićivanja neimenovanih hrvatskih dužnosnika, DORH je danas priopćio kako, s obzirom na odredbe o tajnosti postupka, zasad ne može davati informacije o radu zajedničkog istražnog tima. Taj su tim DORH i tužiteljstva Austrije i Finske osnovali prije više od godinu i pol i od tada je, kažu u DORH-u, održano više koordinacijskih sastanaka na kojima su se dogovarali o zajedničkim postupcima u predmetu. Uhićenoga bivšeg menadžera "Patrije", najvećega finskog proizvođača, sumnjiči se da je u sklopu prodaje oklopnih vozila Hrvatskoj 2007. podmitio hrvatske dužnosnike. Hrvatska je od "Patrije" kupila 84 oklopna vozila za 112 milijuna eura. Uhićeni menadžer, čije ime nije navedeno, već je 2008. bio pod sumnjom za podmićivanje u slučaju prodaje oklopnih vozila Sloveniji, koja je 2006. kupila 135 oklopnih vozila za 280 milijuna eura. U toj je zemlji podignuta optužnica i počelo je suđenje negdašnjemu predsjedniku vlade Janezu Janši i još četvorici suoptuženika, optuženima da im je "Patria" nudila nezakonite provizije kako bi osigurala posao nabave oklopnih vozila za slovensku vojsku.
ZAGREB
Svjedok Neven Juričić izjavio je danas na zagrebačkom Županijskom sudu da su pripadnici specijalne policije Frano Drljo i Igor Beneta ubili srpske civile u Gruborima kod Knina nakon Oluje 1995. "Svi znamo tko je to napravio", rekao je na suđenju optuženicima Drlji i Boži Krajini svjedok Juričić koji je s njima kao pripadnik postrojbe sudjelovao u pregledu terena nakon oslobodilačke akcije Oluja. U tom postupku još se uvijek formalno sudi i trećem optuženiku Igoru Beneti jer sud još nije dobio potvrdu o njegovoj smrti. On je u travnju prošle godine pronađen obješen u šumi pored Otišića na zadarskom području, a tek je krajem studenog DNA analizom utvrđen identitet. Svjedok Juričić je sudu odgovorio da nije vidio da su Drljo i Beneta ubili srpske civile ali da su o tome pričali svi pripadnici postrojbe. Da je Drljo, koji je zapovjedao njegovom grupom, ubio civile, svjedok je zaključio iz njegove reakcije prema tadašnjem zapovjedniku specijalne policije Mladenu Markaču, nakon što ih je postrojio zbog tog zločina. "Markač je postrojio našu postrojbu i reagirao emotivno zbog toga što se dogodilo i tada mu se suprostavio Drljo i rekao mu 'ja sam i što mi se može'", kazao je svjedok koji je sada policijski inspektor. Za Benetu je kazao kako mu je rekao da je on to učinio. "Mislim da mi je rekao da je ubio nekoga", kazao je svjedok, dodavši kako misli da je Beneta to rekao svim pripadnicima postrojbe. Ustvrdio je da je Beneta tada bio mlad i povodljiv te da je često koristio vatreno oružje. Svjedok Igor Radačaj kazao je da se se zbog protoka vremena svega slabo sijeća.
ZAGREB
Inovativni postupak u liječenju rezistentnog visokog krvnog tlaka Symplicty Catheter System koji se pokazao uspješnim u trajnom sniženju tlaka kod najtežih hipertoničara kojima lijekovi nisu pomogli predstavljen je danas u Zagrebu. Taj minimalni invazivni zahvat u svijetu se koristi četiri godine, a cilj je kompanije Medtronic koja ju razvija da se počne koristiti i u hrvatskim bolnicama. Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju prof. Bojan Jelaković pojasnio je kako se kateterom ulazi u arteriju gdje se uništavaju simpatetički živci unutar stijenke renalne arterije koji utječu na rast krvnog tlaka. Njihovim uništenjem dolazi do trajnog pada tlaka u arteriji čime se kod pacijenata dolazi i do pada rizika od srčanog i moždanog udara za 20 posto. Bolesnik nakon zahvata, koji stoji 3000 eura ide kući i nema potrebe za njegovom hospitalizacijom. Jelaković ističe kako je metoda pogodna za osobe s rezistentnom hipertenzijom kod kojih terapija s tri i više lijekova u šest mjeseci nije dala rezultata. Takvih je u ukupnoj populaciji osoba s visokim tlakom 12 posto, a u Hrvatskoj bi to bilo između 60 i 70 tisuća pacijenata. Namjera je stoga da se nakon farmakoekonomske analize koju treba učiniti podnese zahtjev HZZO-u za odobrenje i financiranje zahvata prvo u KBC Zagreb, a potom i u ostalim bolnicama.
SAMOBOR
Ovogodišnji 186. Samoborski fašnik počinje u subotu, 11. veljače uz raznovrsne programe organizirane u dva vikenda, a tradicionalno će završiti na Pokladni utorak 21. veljače, priopćili su danas organizatori Samoborskog fašnika. Samoborski gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice grada Samobora Krešo Beljak naglasio je kako je važnost Samoborskog fašnika za Grad Samobor višestruka - od tradicijske i kulturne do turističke i gospodarske. "Posebno u ova teška recesijska vremena, izazov je organizirati Fašnik na kojem će se svi dobro zabaviti, potrošiti koliko mogu i biti zadovoljni onim što su u Samoboru vidjeli i doživjeli", rekao je Beljak. Program 186. Samoborskog fašnika najavili su simboli Samoborskog fašnika, fašnički likovi Princ Fašnik, Sraka, Fiškal i Sudec. Oni će, uz fašničke povorke mjesnih odbora na tradicionalnim maskiranim kolima, kao i maskirane skupine iz cijele Hrvatske, strelice svojih poruka odapinjati na temu „Samoborska Fašnička Fantazija“ u Srakolendu, na Trgu kralja Tomislava. Svake će večeri oba fašnička vikenda biti izbor najboljih maski, za koje su osigurane nagrade te koncerti poznatih bendova, a ujedno će se 15 mjesnih odbora koji u dvije subote nastupaju na Fašniku, natjecati u ponudi domaćih specijaliteta i zabave. Obje nedjelje održavanja Samoborskog fašnika bit će i tradicionalni Dječji fašnik, uz povorke maskiranih domaćih i gostujućih dječjih skupina, na kojima će sudjelovati više od dvije tisuće djece.