ZAGREB - Premijer Zoran Milanović danas je sa saborske govornice hrvatskoj javnosti poručio kako je Europska unija dobra za Hrvatsku i može joj donijeti samo dobro, te da Hrvatska i kada uđe u Uniju može promijeniti mišljenje, iako to, naglasio je, ni jedna članica nije učinila. U uvodnom obraćanju na početku rasprave o vladinoj Informaciji o tijeku i rezultatima pregovora o pristupanju Hrvatske u EU Milanović je kazao da je EU dobra za Hrvatsku, da je hrvatsko članstvo u EU nešto što danas živućoj, ali i generaciji koja dolazi, može donijeti samo dobro. I kada uđemo u EU, istaknuo je, Hrvatska sutra, za godinu, dvije ili pet može promijeniti mišljenje, "što doduše nitko nikada nije napravio". "Ta činjenica je nekakav argument jer te se odluke ne donose pred cijevima, one se donose suvereno. Nitko nikada nije promijenio svoje mišljenje", rekao je Milanović. Napomenuo je da i među samim članicama Unije postoje one koje vjeruju da je članstvo dobro za njih i da od toga imaju koristi, kao i one koje smatraju da bi možda bolje mogle same, ali žele biti unutra kako bi kontrolirale i utjecale na procese. "Nas je 4,5 milijuna, dovoljno da napravimo kvalitetnu državu, premalo da budemo globalni igrači. O tome moramo voditi računa", poručio je premijer. Naglasio je da EU nije recept za sve probleme suverenih naroda, nacija i političkih zajednica, najbolji dokaz čega je sve ono što Unija sada prolazi.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je danas pred zastupnicima u Hrvatskom saboru kako je stabilnost najvažniji argument ulaska Hrvatske u EU. „Često se kao glavni argument za ulazak u EU spominje novac fondova EU. Iako je to važan argument, za Hrvatsku, koja za ljudski vijek traje dugo ali za političku povijest traje kratko, najvažniji jest argument stabilnost institucija i trajnost države, bez čega nema ekonomskog oporavka, ljudskih prava, funkcioniranja institucija i povjerenja u institucije“, kazala je Pusić u raspravi o vladinoj informaciji o tijeku i rezultatima pregovora o pristupanju Hrvatske EU. „Sve države članice EU de facto su si osigurale tu stabilnost“, kazala je ministrica Pusić. U nekih je starih članica zaboravljeno koliko je to važno, jer su zadnji ratovi kod njih bili između 1941. i 1945. , no kod nas to, kako je kazala, nije slučaj. „Mi svi imamo u svojim osobnim iskustvima svijest o tome što znači nesigurnost, nestabilnost, labilnost ili čak nepostojanje institucija“, rekla je. Dodala je također, kako se ta stabilnost države odražava i na investitore i na međunarodne financijske institucije. „Bez sposobnosti da definiramo ciljeve prema kojima idemo neće nam pomoći europski fondovi, to je istina, ali bez te sposobnosti neće nam pomoći ništa i nećemo biti u stanju postaviti zemlju na pravi put i krenuti prema oporavku, bez obzira na EU“, rekla je.
ZAGREB - Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović izjavio je po izlasku iz Državnog odvjetništva kako su optužbe da je tijekom okupacije Vukovara ponižavao silovane i zlostavljane hrvatske zarobljenice potpuna laž zbog koje će podnijeti kaznenu prijavu. "Iznio sam svoje viđenje da su sve optužbe insinuacije, laž i kleveta", kazao je Stanimirović nakon dvosatnog razgovora u sjedištu Državnog odvjetništva RH, gdje je, kako je rekao, došao samoinicijativno kao i nekoliko puta do sada. Najavio je da će zbog navedenih "objeda i laži" danas podnijeti i kaznenu prijavu zbog širenja lažnih informacija i uznemiravanja javnosti. Na upit je li protiv njega pokrenuta istraga Stanimirović je izjavio da nije. "Ja sam samo dao izjavu, a državno odvjetništvo će po njoj postupiti", ustvrdio je Stanimirović. Dodao je da će tužiteljstvo provjeriti njegove tvrdnje, kao i navode "gospođe koja ga je optužila". Optužbe protiv predsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika u medijima je nedavno iznijela višestruko silovana Ružica Erdelji ističući da je Stanimirović bio jedan od onih koji su je pljuvali i vrijeđali u vukovarskoj vojarni nakon proživljene torture. Upitan zbog čega bi žrtva zlostavljanja javno iznosila laži Stanimirović je kratko kazao da je razlog "renta koju pokušava ostvariti".
ZAGREB - Mrtva žena pronađena je jutros u zagrebačkom naselju Volovčica, doznaje se u policiji koja za sad ne potvrđuje da je riječ o ubojstvu kao što su objavili neki portali. Mrtva žena pronađena je jutros oko 9 sati, nakon čega je tijelo odvezeno na obdukciju kako bi se utvrdio uzrok smrti, kažu u policiji te najavljuju da će se uskoro znati više pojedinosti.
ČAKOVEC - Dvije osobe lakše su ozlijeđene kada je jutros oko 8,15 sati u Peklenici pokraj Murskog Središća s ceste u jamu kod nogometnog igrališta u središtu mjesta sletio autobus, izvijestila je međimurska policija. U trentuku slijetanja u autobusu koji je prometovao na redovnoj liniji prema Čakovcu bilo je četvero putnika starije životne dobi. Glasnogovornik međimurske policije Krunoslav Gosarić rekao je da su dvije osobe vozilom hitne pomoći odvezene u čakovečku županijsku bolnicu gdje su im utvrđene lakše ozljede. U tijeku je očevid kojim će se razjasniti uzroci ove nesreće.
KRAPINA - Prijave za 10. međunarodni festival kratkometražnog filma Tabor film festival (TFF) primaju se od danas do 1. travnja, izvijestio je organizacijski odbor TFF-a. Kratkometražni filmovi maksimalnog trajanja do 30 minuta prijavljuju se putem on-line prijavnice na stranici festivala www.taborfilmfestival.com. Tabor film festival ove se godine održava od 6. do 14. srpnja na nekoliko lokacija. Budući da se dvorac Veliki Tabro još preuređuje, tamo će se održati otvaranje i zatvaranje festivala, dok će se glavni program odvijati u Kumrovcu, Klanjcu i Zaboku. Festival će biti obogaćen retrospektivnim filmskim programom, radionicama, glazbenim događanjima, izložbama, prezentacijama. Tabor film festival uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra organizira udruga Gokul, uz potporu Muzeja Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorske županije, gradova Zaboka i Klanjca, općina Kumrovec Desinić te klubova Metulj i Udarnik iz Slovenije.
ZAGREB - Časopis za kulturu, znanost i umjetnost "Zadarska smotra" godište LX. broj 4. 2011. objavila je Matica hrvatska - Ogranak u Zadru. U novom broju časopisa objavljena je poezija pjesnika Drage Štambuka, Pere Pavlovića, Davora Grgurića, Sanje Knežević i Roberta Špralje. U rubrici studije, rasprave, eseji Sanja Knežević piše o stoljetnom Kamovljevu kriku u prigodi književnikove 100. obljetnice smrti. Usporedbom romana "Na rubu pameti" i "Šale" Ivan Zekić piše o Krležinu utjecaju na Milana Kunderu. Tekst Nikole Vuletića posvećen je 130. obljetnici rođenja Petra Skoka, a Jadran Kale u tekstu "Lokalna kultura za svjetsko čuvanje" predlaže maslinički lokalitet Lune na Pagu za uvršćivanje u Popis svjetske baštine. Uz 30. obljetnicu znanstvenoga djelovanja Mithada Kozličića autori Mateo Bratanić i Sanda Uglešić izradili su biografiju i bibliografiju tog znanstvenika. U proznom dijelu časopisa objavljen je tekst "Jer mi mislimo na vas" Roberta Nezirovića, a pjesme rumunjskoga pjesnika Mihaila Eminescua u prijevodu Mate Marasa s bilješkom o autoru objavljene su u rubrici prijevoda. Obljetnici hrvatskoga nobelovca, književnika Ive Andrića posvećena je studija Kornelije Kuvač-Levačić o vlasti kao zoometafori u Andrićevoj "Priči o vezirovu slonu" te pjesme Željka Ivankovića, Rajka Glibe i Nihada Mešića Rivera.